3. Neoklasične firme na savršeno konkurentnim tržištima

A. Prikaz poglavlja i ciljevi izučavanja B. Teorija proizvodnje: I C. Teorija proizvodnje: II … D. Troškovi proizvodnje E. Savršeno konkurentna tržišta F. Firma na savršeno konkurentnom tržištu G. Sažetak poglavlja i ključne ideje Ključne riječi

A. Prikaz poglavlja i ciljevi izučavanja Pronalazak silikonskog čipa, supstitucija živog rada (zaposlenih) tehnikom, kombinacija inputa, cijene inputa, konkurencija, izbor proizvodnih tehnologija, firma kao proizvodna funkcija (neoklasični pristup) ...

Nakon ovog poglavlja moći ćete da: razumijete šta ekonomisti podrazumijevaju pod proizvodnom funkcijom u dugom i kratkom roku; razumijete intuitivnu prirodu pravila preko kojeg se određuje optimalni nivo korišćenja varijabilnih inputa proizvodnje – a posebno, da znate da objasnite zašto kriva tražnje za radnom snagom zakrivljuje nadolje i čime se firme rukovode kada razmatraju međusobnu supstituciju inputa, u slučajevima kada se cijena nekog inputa mijenja; identifikujete razne načine za mjerenje troškova koje pruža ekonomska analiza; povežete relaciju jediničnog troška i autputa sa proizvodnim procesom iz kojeg nastaju; razumijete kako funkcioniše mehanizam onoga što ekonomisti zovu savršeno konkurentnim tržištima; prihvatite postavke neoklasične teorije, da bismo objasnili ponašanje firme na savršeno konkurentnim tržištima.

B. Teorija proizvodnje: I Proizvodne funkcije: - Definicija: autputi i inputi - Prinosi na obim - Vremenski okvir - Prinosi na faktor - Zakon opadajućih graničnih prinosa Korišćenje jednog varijabilnog inputa - Tražnja za varijabilnim inputom

Proizvodna funkcija y = f (x1, x2 x3 ....xn) Q = f (K, L) Q = T (K, L), T- proizvodna tehnologija

Teorija proizvodnje I - proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o opadajućim graničnim prinosima (na faktor) - Kratkoročna proizvodna funkcija – s jednim varijabilnim inputom Kriva ukupnog proizvoda pokazuje rast autputa uz različite količine inputa rada. Input rada uslovljava rast ukupnog proizvoda do tačke L=4. Posle ove tačke, dodatni input daje sve manje autputa. Za L > 8, nivo autputa opada.

Teorija proizvodnje I - proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o opadajućim graničnim prinosima (na faktor) - Porast rada uzrokuje porast proizvodnje Sve dok se ne dostigne maksimalni obim proizvodnje od 86 obroka hrane, a nakon toga počinje pad proizvodnje Proizvodnja sa više od 8 radnika ekonomski je neracionalna, odnosno upotreba dodatnih količina inputa, koja daje niži obim proizvodnje nije isplativa

Teorija proizvodnje I - proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o opadajućim graničnim prinosima (na faktor) - Zakon o opadajućim graničnim prinosima kaže da će se sa svakim dodatnim jediničnim povećanjem nekog inputa (dok su ostali inputi fiksni) dostići tačka nakon koje će se dodatni autput početi smanjivati Može se zaključiti: ako su dodati jednaki iznosi varijabilnog inputa, a svi ostali inputi ostaju fiksni, rezultirajući rast autputa će na kraju postati opadajući.

Teorija proizvodnje I - proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o opadajućim graničnim prinosima (na faktor) - Tomas Maltus “zakon o opadajućim prinosima podrazumijeva bijedu za ljudsku rasu” Neizbježan rezultat je, kako je Maltus vidio, da će povećanje populacije dovesti prosječnu potrošnju hrane do nivoa gladovanja. Medjutim, to se mijenja sa tehnološkim progresom - veći prinosi, ali i ispošćavanje zemlje

Teorija proizvodnje I - proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o opadajućim graničnim prinosima (na faktor) - Da li su, po vašem mišljenju, tačne sljedeće tvrdnje: Bez obzira na to koliko je napredna naša tehnologija, jasno da bi bilo nemoguće proizvesti dovoljno hrane na jednom zemljištu da bi se nahranili svi ljudi na planeti Ako bi populacija nastavila da raste, samo je pitanje vremena kada će se čak i bogatije nacije suočitio sa nedostatkom hrane

Efekti tehnološkog progresa u proizvodnji hrane Proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o opadajućim graničnim prinosima (na faktor) i uticaj tehnologije na proizvodnu funkciju Efekti tehnološkog progresa u proizvodnji hrane F1 repezentuje proizvodnu funkciju za hranu u 1802.godini, a F2 korespondira funkciji u 2002.god. Efekte tehnološkog progresa u proizvodnji hrane ilustruje F2 , linija koja leži iznad F1, zahvaljujući dodatnom ulaganju radne snage i tehnološkim dostignućima.

Proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o opadajućim graničnim prinosima (na faktor) i uticaj tehnologije na proizvodnu funkciju Na primjer, krive označene kao F1 i F2 su korišćene da označe poljoprivrednu proizvodnu funkciju 1802. i 2002. god. Zakon o opadajućim graničnim prinosima važi za obje krive, a porast proizvodnje hrane je održao korak sa povećanjem inputa radne snage i tehnološkog progresa u toku prikazanog perioda

Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja i njihova međuzavinost Kratkoročne proizvodne funkcije, prikazane do sada, odnose se na krive ukupne proizvodnje. One povezuju ukupni iznos autputa sa količinom varijabilnog inputa. Takođe je za mnoge primjere bitna (kriva) marginalna proizvodnja varijabilnog inputa Promjena ukupne proizvodnje koja slijedi kao odgovor na promjenu jedinice varijabilnog inputa (svi drugi inputi ostaju fiksni) Marginalni fizički proizvod (MP) pokazuje odnos promjene u ukupnom autputu i promjene u ukupnom varijabilnom inputu MPL=ΔQ / ΔL

Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja i njihova međuzavisnost Poslovni menadžer pokušava da odluči da li da zaposli ili da otpusti još nekog radnika, gdje postoji očigledan interes, znajući šta je zapravo marginalni proizvod rada Preciznije, ako ΔL označava malu promjenu varijabilnog inputa, i ΔQ označava rezultirajuću promjenu u autputu, onda granični (marginalni) proizvod od dodatne L-a, označen kao MPL, definišemo kao: granični proizvod rada=promj. autputa / promj. Inputa rada MPL=ΔQ / ΔL

Marginalna proizvodnja sa varijabilnim inputom U svakoj tački marginalni proizvod rada MPL je nagib krive ukupnog proizvoda. U početniom tačkama (gornji panel), za pokazanu proizvodnu funkciju, kriva marginalnog proizvoda (donji dio panela) raste, kao što raste i input rada. Posle toga, kada je L = 4, marginalni proizvod rada opada kako input rada raste. Za L > 8 kriva ukupnog proizvoda opada sa dodavanjem L, što znači da je marginalni proizvod rada negativan u ovom intervalu.

Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja i njihova međuzavisnost Geometrijski, marginalni proizvod je tangens ugla tangente (sin/cos) i u našem slučaju je to prikazano u gornjem dijelu na prethodnoj slici Na primjer, marginalni proizvod rada (kada je L=2) je MPL=2 = 12. Isto tako, MPL=4 = 16 i MPL=7 = 6 MPL negativan za vrijednosti L veće od 8 Kriva marginalnog proizvoda (u donjem dijelu slike) raste na početku, povećava se do maksimuma kod L = 4, i onda opada na kraju postaje negativna za vrijednosti L veće od 8 Na slici se vidi da maksimalna tačka na krivoj marginalne proizvodnje odgovara promjeni intenziteta (prirode) rasta krive ukupne proizvodnje (drugi izvod Q=0) Kriva marginalne poizvodnje dostiže nultu vrijednost za vrijednosti L gdje tačka ukupne proizvodnje dostiže maksimum.

Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja i njihova međuzavisnost Važnost koncepta marginalne proizvodnje ogleda se prilikom donošenja na pr. Sljedećih odluka: Da li da zaposlimo još jednog inženjera ili računovođu? Da li da smanjimo osoblje koje radi na održavanju? Da li da iznajmimo još jedan kamion za isporuku? Da bismo odgovorili na ova pitanja, moramo uporediti dobit koju donosi odredjena promjena i troškove koje ta promjena iziskuje, odnosno marginalni profit i marginalni trošak (što ćemo uraditi kasnije, a sad nastavljamo sa razmatranjem proizvodnje - pojmom prosječnog proizvoda)

Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja i njihova međuzavisnost Prosječan proizvod rada kod varijabilnog inputa je definisan kao ukupna proizvodnja (Q) podijeljena sa količinom tog inputa (L) Ako prosječni proizvod rada označimo kao APL, dobijamo sljedeću relaciju: prosječan proizvod rada=autput / input rada APL=Q / L Kada je varijabilni input rad, prosječna proizvodnja se naziva produktivnost rada.

Ukupni, marginalni i prosječni proizvod – krive Za krivu ukupnog proizvoda (gornji pano) prosječni proizvod APL u svakoj tački raste sve do L = 6, a posle opada. Pri L = 6, MPL = APL, a za svaku vrijednost L > 6, MPL < APL.

Ukupan, prosječan i graničan proizvod (rezimiranje) Ukupan proizvod (Q) Ukupna proizvodnja ostvarena sa K i L Q = f(K,L) Prosječan proizvod (AP) Odnos između ukupnog proizvoda i ukupnih ulaganja nekog faktora (inputa) APL = Q/L ili APK = Q/K Marginalan (graničan) proizvod (MP) Odnos između prirasta proizvoda i povećanja inputa (prirast proizvoda po dodatnoj jedinici inputa) MPL = ΔQ / Δ L MPL = Qn – Qn-1/ Ln – Ln-1

Praktični značaj prosječne i marginalne proizvodnje Razlika između prosječne i marginalne proizvodnje je izuzetno značajna za svakog ko mora da podijeli deficitarna sredstva između jedne ili više proizvodnih aktivnosti (dva ili više proizvoda) Specifično pitanje je kako raspodijeliti sredstva da bi se ukupni autput (iz svih proizvodnih aktivnosti) maksimalno povećao

Praktični značaj prosječne i marginalne proizvodnje Pretpostavimo da posjedujete dva poljoprivredna dobra, z koja imate dati broj priključnih mašina za obradu zemljišta, i da možete poslati vaše mašine u kom broju želite na poljoprivredno imanje u Bjelopavlićima i u Zeti Po vašoj dosadašnjoj evidenciji, ostvarili ste prinos žita u Bjelopavlićima od 1.000 mtc, a u Zeti 1.200 mtc žita Prinos žita je neizvjestan iz godine u godinu, kao i dosadašnji profit (zarada), koji se ne može definitivno održavati na dostignutom nivou Da li ćete promijeniti dosadašnji raspored mašina i ljudi na postojećim zemljištima?

Praktični značaj prosječne i marginalne proizvodnje Prosječna proizvodnja (AP), ukupna proizvodnja (TP) i marginalna proizvodnja (MP) za dva poljoprivredna dobra, Bjelopavlici i Zeta Prosječan prinos u Bjelopavlićima iznosi 1.000 mtc po poljoprivrednoj mašini (konstantno). Prosječan prinos u Zeti po poljoprivrednoj mašini pokazuje opadajuću funkciju.

Praktični značaj prosječne i marginalne proizvodnje U ovakvim slučajevima inputi se usmjeravaju u one proizvodne aktivnosti kod kojih je marginalna produktivnost (naj)veća

C. Teorija proizvodnje: II Više od jednog inputa - Izokvante proizvodnje - Ograničeni slučajevi izokvanti - MRTSLK Mjerenje korišćenja inputa - Definicija - Alternativni nivoi troškova - Promjene troškova jednog inputa Minimiziranje troškova - Grafičko objašnjenje - Intuitivno objašnjenje

Teorija proizvodnje II - proizvodnja u dugom periodu - - izokvante - U dosadašnjoj analizi smo proizvodnju analizirali sa stanovišta konstantnosti bar jednog inputa (u našem slučaju, K) U dužem vremenskom periodu svi inputi proizvodnje su varijabilni, odnosno promjenljivi U kratkoročnom vremenskom periodu imali smo proizvodnu funkciju u obliku: Q = F(K, L), koju smo prikazali u dvodimenzionalnom dijagramu. Ali, pri promjeni (varijabilnosti) dva inputa trebaju nam tri dimenzije, a u slučaju da imamo više inputa koji su varijabilni, treba nam više dimenzija.

Proizvodnja u dugom periodu – izokvante Dio mape izokvanti za funkciju proizvodnje Q = 2KL Izokvanta je skup svih (L, K) parova koji daju određeni nivo autputa. Na primjer, svaki par (L, K) na krivoj označen sa Q = 32, daje 32 jedinice autputa. Izokvantna mapa opisuje osobine proizvodnog procesa.

Proizvodnja u dugom periodu – izokvante Def: Krive izokvante - sve moguće kombinacije varijabilnih inputa koji proizvode dati (jednaki) nivo autputa. Na primjer, izokvanta Q1 prikazuje sve kombinacije rada i kapitala koje zajedno omogućavaju obim proizvodnje od 16 obroka hrane nedeljno. U tački A, 2 jedinice rada i 4 jedinice kapitala, na osnovu funkcije proizvodnje Q = 2KL, omogućava obim proizvodnje od 16 obroka hrane nedeljno. A u tački B isti se obim proizvodnje postiže, uz 8 jedinice rada i 1 jedinicu kapitala. Izokvanta Q2 prikazuje sve kombinacije rada i kapitala kojom se postiže obim proizvodnje od 32 obroka hrane nedeljno (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). Izokvanta Q2 se nalazi iznad udesno od Q1, jer se viši nivo proizvodnje može postići samo uz ulaganje i više kapitala i više rada, što važi i za izokvante Q3 i Q4.

Proizvodnja u dugom periodu – izokvante Kada je na jednoj slici prikazano više izokvanti, kao što je to slučaj na prethodnoj slici, takav grafički prikaz nazivamo mapom izokvanti. Mapa izokvanti je samo drugi način za opisivanje funkcije proizvodnje Svaka izokvanta odgovara različitom obimu proizvodnje, a obim proizvodnje raste kako se pomjeramo prema desno i gore.

Proizvodnja u dugom periodu – izokvante Pomjeranja gore udesno na mapi odgovaraju povećanjima nivoa autputa. Svaka tačka na odredjenoj krivoj predstavlja veći obim autputa u odnosu na sve tačke na nižoj krivoj. Svaka kombinacija inputa na višoj izokvanti proizvodi više autputa nego svaka kombinacija inputa ispod te izokvante, i manje autputa nego bilo koja kombinacija inputa koje leže iznad nje. Kombinacija faktora koja daje autput C, na prethodnoj slici, proizvodi više autputa od onog prikazanom tačkom A, ali manje nego u tačkama D i E.

Granična stopa tehničke supstitucije – MRTS Granična stopa tehničke supstitucije (Marginal Rate of Technical Substitution - MRTS) To je iznos u kojem dodatna jedinica jednog inputa može biti zamijenjena drugim, bez izmjene maksimalnog nivoa autputa Na sljedećoj slici MRTS je definisana kao apsolutna vrijednost opadajuće izokvante A (ΔK / ΔL), odnosno B (ΔK / ΔL). MRTS uvijek mjeri pozitivne veličine, i može se (radi lakšeg pamćenja) prikazati ovako: MRTS = promjena inputa kapitala / promjena inputa rada = ΔK / ΔL

Granična stopa tehničke supstitucije – MRTS Jedan input može biti zamijenjen drugim bez mijenjanja konačnog autputa. MRTS u svakoj tački je apsolutna vrijednost nagiba izokvante koja prolazi kroz tu tačku. Ako se ΔK jedinica (kapitala) pomjeri u tačku A, odnosno B, dodaju se ΔL jedinice rada i autput ostaje nepromijenjen.

Funkcija proizvodnje – dva specijalna slučaja Dva ekstremna slučaja funkcije proizvodnje prikazuje moguće raspone supstitucije inputa u procesu proizvodnje. Benzin, kao input, prodaje se kao Jugopetrol i Beopetrol. Obje vrste predstavljaju savršene zamjene jedan drugom – savršeni supstituti. Možemo mijenjati 50 l benzina Jugopetrola za 50 l benzina Beopetrola i opet proizvesti isti broj putovanja. MRTS između Jugopetrola i Beopetrola ostaje konstantna i u slučaju da se pomjeramo ka dolje duž bilo koje izokvante. Dakle, stopa supstitucije inputa je jednaka bez obzira na količinu upotrebljivih inputa.

Funkcija proizvodnje – dva specijalna slučaja U ovom procesu inputi su savršeni komplementi Ovdje su inputi najefektnije kombinovani u fiksiranim proporcijama. Uzevši više od jednog daktilografa za jednu mašinu, ili obrnuto, ne povećava se produkcija knjiga, pisama. U ovom slučaju nikakva supstitucija inputa nije moguća. Svaki obim proizvodnje ili usluga traži određenu kombinaciju inputa. Ne može se postići dodatna proizvodnja ako se kapital i rad ne dodaju u tačno određenim proporcijama. Posljedica toga je da izokvante imaju oblik slova L, kao i kod krivih indiferentnosti kada su dva dobra savršeni komplementi.

Računari Mape izokvanti za: (a) savršene supstitute inputa i (b)savršeno komplementarne inpute (inputi sa fiksnom proporcijom) Savršeni supstituti (panel a) ilustrovani su izokvantama u obliku ravnih linija, MRTS je konstantna. Ovdje je stopa supstitucije inputa jednaka bez obzira na količinu upotrebljivih inputa. Savršeno komplementarni inputi (panel b) prikazani izokvantama u obliku slova L podrazumijevaju tačno određenu kombinaciju inputa (programeri i kompjuteri), kako bi se postigao isti obim usluga ili proizvodnje. Dodavanjem samo jednog inputa ne može se povećati obim proizvodnje ili usluga.

Prikaz prinosa pomoću izokvanti u odnosu na obim proizvodnje Dosadašnja analiza je pokazala što se dešava u proizvodnom pocesu kada firma zamjenjuje jedan input drugim, uz zadržavanje konstantnog obima proizvodnje (duž iste izokvante) Međutim, u dugoročnom periodu svi inputi su varijabilni, pa firma mora pokušati sa povećanjem obima proizvodnje tako što će proporcionalno (jednakim %) povećavati sve proizvodne inputa (preći na višu izokvantu) Na ovom osnovu moguća su tri slučaja: rastući, konstantni i opadajući prinosi na obim Prinos na obim nam govori što se dešava sa autputom kada se svi inputi povećavaju za isti procenat (intenzitet), na pr. još jedan, dva, tri ista pogona, ili uvećanje svih inputa za na pr. 30% Pošto se promjena prinosa na obim odnosi na situaciju kad su svi inputi varijabilni, ovaj koncept prinosa se odnosi na dugoročni ,,long-run“ koncept.

Rastući prinosi na obim

Konstantni prinosi na obim

Opadajući prinosi na obim

Proizvodna funkcija (dva inputa, rastući, konstantni i opadajući prinosi na obim)