OSNOVE EKONOMIJE VJEŽBE 5

Z9. Nesavršena konkurencija i monopol 1. Što se od navedenog ne odnosi na čisti monopol? a) postojanje značajnih barijera ulasku b) postojanje ekonomije razmjera c) kupci koji prihvaćaju tržišne cijene d) postojanje supstituta proizvodima čistog monopola 2. Ako je pri nekoj razini proizvodnje cijena jednaka graničnom prihodu, tada je: a) potražnja savršeno elastična, b) potražnja je elastična, c) potražnja je jedinično elastična, d) potražnja je neelastična, e) potražnja je savršeno neelastična.

Nesavršena konkurencija i monopol 3. Ako je pri nekoj razini proizvodnje granični prihod jednak nuli, tada je: a) potražnja savršeno elastična: b) potražnja elastična, c) potražnja jedinično elastična, d) potražnja neelastična, e) potražnja savršeno neelastična. 4. Ako granični prihod monopola koji maksimizira profit premašuje granične troškove, tada će monopol: a) povećati svoje cijene, b) neće mijenjati ni cijene ni obujam proizvodnje, c) smanjiti obujam proizvodnje, d) smanjiti svoje cijene, e) napustiti sektor.

Nesavršena konkurencija i monopol 5. Prosječni prihod poduzeća u savršenoj konkurenciji je: a) isto što i ukupni prihod, b) neovisan o graničnom prihodu, c) isto što i cijena proizvoda, d) jednak prosječnim troškovima. 6. Monopolistička konkurencija je: a) slična savršenoj konkurenciji, osim što su proizvodi diferencirani, b) slična čistom monopolu, osim što su proizvodi diferencirani, c) slična savršenoj konkurenciji, osim što postoji mali broj prodavača, d) slična čistom monopolu, osim što postoji dva prodavača, e) slična savršenoj konkurenciji, osim što su informacije nepotpune.

Nesavršena konkurencija i monopol 7. Monopolistička konkurencija svojstvena je: a) avio industriji b) naftnoj industriji c) proizvodnji prirodnoga plina d) zagrebačkim "kafićima". 8. Nepotpuna konkurencija prevladava u nekom sektoru ako: a) proizvođači imaju neku mjeru kontrole nad cijenom proizvoda u tom sektoru b) krivulja potražnje s kojom je poduzeće suočeno ima silazni nagib c) vrijedi da je P veće od MR d) sve navedeno e) ništa od navedenog.

Nesavršena konkurencija i monopol 9. Oligopol je: a) isto što i monopol b) oblik potpune konkurencije c) tržišna struktura u kojoj je broj konkurentskih poduzeća mali, ali je veći od jedan d) ništa od navedenog nije točno.

Nesavršena konkurencija i monopol 10. Odredite maksimalni profit monopolista primjenom ukupnih i graničnih veličina ako su vam poznati sljedeći podaci. Pri kojem obujmu proizvodnje i pri kojoj cijeni se postiže maksimalni profit?

Nesavršena konkurencija i monopol Q P TC TR MC MR Profit 1 50 60 2 45 70 3 40 85 4 35 105 5 30 130 6 25 160 7 20 195

Nesavršena konkurencija i monopol 11. Ako monopolist proizvede pri cijeni od 2,5 $ ukupno 10,000 jedinica, granični prihod je jednak graničnom trošku i iznosi 2, ukupni troškovi su mu 30.000 $ na toj razini proizvodnje, a fiksni troškovi su 3.000 $, koliki će mu biti profit i kakvu poslovnu strategiju će primijeniti?

Nesavršena konkurencija i monopol 12. Ispunite sljedeću tablicu u kojoj su zadani podaci o proizvodnji nekog monopolista. Gdje je točka ravnoteže i koju cijenu određuje monopolist?

Nesavršena konkurencija i monopol Q P TR MR TC MC π - 10 1 140 70 2 107 120 3 92 169 4 80 213 5 66 260 6 50 308

Z12. Kako tržišta određuju dohotke 1. Pravilo najmanjeg troška za poduzeće koje proizvodi optimalnu veličinu outputa korištenjem proizvodnih faktora A i B glasi: a) MPa/Pa=MPb/Pb b) MPaxPa=MPbxPb c) MUa/Pa=MUb/Pb d) MRPa=MRPb e) ništa od navedenog

Kako tržišta određuju dohotke 2. Prihod graničnog proizvoda inputa A potrebnog za proizvodnju finalnog dobra X je: a) granični proizvod inputa A pomnožen s cijenom inputa X, b) prosječni proizvod inputa A pomnožen s cijenom finalnog dobra X, c) granični proizvod inputa A pomnožen s količinom finalnog dobra X, d) prosječni proizvod inputa A pomnožen s graničnim prihodom finalnog dobra X, e) ništa od navedenog.

Kako tržišta određuju dohotke 3. Potražnja za nekim inputom određena je: a) njegovom cijenom, b) njegovim graničnim fizičkim proizvodom, c) prihodom graničnog proizvoda, d) stupnjem tehnološkog razvitka.

Kako tržišta određuju dohotke 4. Prihod graničnog proizvoda kapitala jednak je: a) umnošku graničnog proizvoda kapitala i graničnog prihoda outputa, b) umnošku kamata i graničnog prihoda outputa, c) umnošku graničnog proizvoda kapitala i njegovoga graničnog troška, d) umnošku graničnog proizvoda kapitala i kamata.

Kako tržišta određuju dohotke 5. MRP rada jednak je: a) MPl x MR b) MPl x nadnica (dohodak od rada) c) MPl x MCl d) nadnica x MR 6. Općenito vrijedi da dodavanjem jedinice faktora proizvodnje granični proizvod toga inputa: a) raste b) pada c) ostaje isti d) stalan je tijekom čitavoga procesa

Kako tržišta određuju dohotke 7. Odnos između finalne potražnje i potražnje za inputima je takav da je: a) prva izvedena iz posljednje b) posljednja izvedena iz prve c) prva uvijek manja od potonje d) potonja uvijek manja od prve. 8. Potražnja za nekim faktorom proizvodnje određena je: a) ponudom toga faktora b) prihodom graničnog proizvoda tog faktora c) cijenom tog faktora d) prosječnom proizvodnjom tog faktora.

Kako tržišta određuju dohotke 9. Poduzeće "mojAuto" prodaje svoje proizvode na tržištu potpune konkurencije i kupuje inpute na tržištu potpune konkurencije. Na temelju zadanih podataka za to poduzeće ispunite tablicu: Koliko će rada koristiti poduzeće "mojAuto" ako nadnica po satu iznosi 8 kuna, a koliko ako iznosi 6 kuna?

Kako tržišta određuju dohotke Q rada TP MP P fin. proizv. TR MRPl 1 10 2 20 15 3 19 4 22 5 24

Kako tržišta određuju dohotke 12. Promaknuti ste na mjesto savjetnika direktora velike tvrtke, vaš prvi zadatak je predložiti promjene u kombinaciji inputa pri proizvodnji pet proizvoda. U posljednju kolonu upišite da li su promjene potrebne ili ne, i ako jesu, što biste savjetovali?

Kako tržišta određuju dohotke Proizvod MPl Pl MPk Pk P Savjet 1 8 4 0.5 2 7 18 9 3 32 6 48 11 22 15 0.75 5 30 40