8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
ΗΛΙΑΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ.
Advertisements

Pritisak vazduha Vazduh je smeša gasova koja sadrži 80% azota, 18% kiseonika i 2% ugljen dioksida, drugih gasova i vodene pare. vazdušni (atmosferski)
Ηλιακό Σύστημα.
7 SILA TRENJA.
Laboratorijske vježbe iz Osnova Elektrotehnike 1 -Jednosmjerne struje-
MELITA MESARIĆ UČITELJICA MATEMATIKE Osnovna škola Svibovec
Ogledni čas iz matematike
oscilacije i talasi 1. Oscilatorno kretanje 2. Matematičko klatno
ZEMLJINA GIBANJA.
Равномерно убрзано праволинијско кретање
VISKOZNOST Tangencijalne sile koje deluju između slojeva tečnosti pri kretanju zovu se viskozne sile ili sile unutrašnjeg trenja.
Grčki alfabet u fizici i matemetici
RAD I SNAGA ELEKTRIČNE STRUJE
Rad, snaga, energija - I dio
Unutarnja energija i toplina
Tijela i tvari Otto Miler Matulin, 7.a.
Kako određujemo gustoću
7 GUSTOĆA TVARI Šibenik.
dr Eleonora Desnica, dipl. ing. maš.
Maturski rad O primeni izvoda i integrala u fizici
TROUGΔO.
RAD SNAGA I ENERGIJA (Zadatci)
Viskoznost.
Podsetnik.
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
ČVRSTOĆA 4. NAPREZANJA.
PONAVLJANJE.
ENERGIJA.
Strujanje i zakon održanja energije
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Mjerenje Topline (Zadaci)
Električni otpor Električna struja.
Potencije.
Zašto neka tijela plutaju na vodi, a neka potonu?
Izradila: Ana-Felicia Barbarić
Krug i kružnica.
ΠΡΟΒΛΗΜΑΤΑ ΜΕΓΙΣΤΟΥ - ΕΛΑΧΙΣΤΟΥ
Vježbe 1.
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
Međudjelovanje tijela
MJERENJA U ASTRONOMIJI
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Aleksandar Buinac OŠ Viktorovac, Sisak
Štapovi velike zakrivljenosti
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Geografska astronomija : ZADACI
Paralelna, okomita i kosa nebeska sfera
8 Opisujemo val.
Astronomska navigacija 3.N.
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Ponovimo... Kada kažemo da se tijelo giba? Što je put, a što putanja?
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
Međudjelovanje tijela
Elastična sila Međudjelovanje i sila.
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
Računanje brzine protoka vode u cijevi
Pozicija u razmaku vremena Running fix
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
KINEMATIKA KRUTOG TIJELA
Pi (π).
STATISTIKA 3. CIKLUS Individualni indeksi Skupni indeksi
Οδηγική Συμπεριφορά των Ελλήνων
Balanced scorecard slide 1
8 ODBIJANJE I LOM VALOVA Šibenik, 2015./2016..
Sila trenja Međudjelovanje i sila.
-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku
MJERENJE TEMPERATURE Šibenik, 2015./2016.
PONOVIMO Što su svjetlosni izvori? Kako ih dijelimo?
OŠ ”Jelenje – Dražice” Valentina Mohorić, 8.b
Μεταγράφημα παρουσίασης:

8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.

Crta koja spaja sve točke kojima tijelo prolazi pri gibanju naziva se putanja. Prema putanji, gibanje se dijeli na pravocrtno i krivocrtno. putanja je pravac putanja je krivulja

Gibajući se, tijelo prelazi određenu udaljenost koju nazivamo put s Udaljenost koju tijelo prijeđe gibajući se u nekom vremenu Oznaka: s Mjerna jedinica : metar , m 1 km = 1000 m 1 morska milja = 1852 m 1 s.g. (svjetlosna godina) ≈ tisuće metara

Prijeđeni put 1 , 2, 3 Pomak 2

Pri gibanju, osim o putu, treba voditi računa i o vremenu Vrijeme Oznaka: t Mjerna jedinica : sekunda , s

Δ – općenito – razlika između konačne i početne vrijednosti t1 – početak događaja t2 – kraj događaja Vremenski interval Razlika Δt = t2 – t1 je vremenski interval (razmak) u kojemu je promatrani događaj trajao , npr. tijelo se gibalo . Δ – općenito – razlika između konačne i početne vrijednosti Δs = s2 – s1 Dio puta (koristimo kada imamo zadanu početnu i konačnu vrijednost položaja na putu)

  1. Pojam brzine: Ako tijelo prelazi veći put u jednakom vremenskom intervalu kažemo da se giba brže.  

Brzina - v 2. Pojam brzine: Ako tijelo prelazi jednaki put u kraćem vremenskom intervalu kažemo da se giba brže.  

Srednja brzina je fizička veličina koja nam govori koliki put tijelo prelazi u jedinici vremena.       Oznake: v - velocitas (lat. brzina) t – tempus (lat. vrijeme) s – spatium (lat. udaljenost)

Mjerne jedinice brzine   (metar u sekundi) ili   (kilometar na sat) Uvijek odnos duljine i vremena 

1 km = 1000 m 1 h = 3600 s      

1 km = 1000 m 1 h = 3600 s          

 

 

Primjeri: 1. Kolika je srednja brzina vlaka, koji put dug 12 km prevali za 15 min?

2. Koliki put prevali automobil koji 15 minuta ima brzinu 75 km/h?

3. Biciklist vozi stalnom brzinom iznosa 8 m/s i prevali 16 km 3. Biciklist vozi stalnom brzinom iznosa 8 m/s i prevali 16 km. Koliko je trajala njegova vožnja?

4. Karlo hodajući za 3 minute učini 300 koraka 4. Karlo hodajući za 3 minute učini 300 koraka. Kolika je Karlova brzina u km/h ako je duljina jednog koraka 60 cm?

5: U kojem vremenskom intervalu zrakoplov prijeđe put od 1600 km, ako se kreće brzinom od 800 km/h?

5. Atletičar trči jednolikom brzinom 9 m/s 5. Atletičar trči jednolikom brzinom 9 m/s. Koliku bi udaljenost atletičar prešao tom brzinom za 1 h?

Jednoliko i nejednoliko gibanje S obzirom na brzinu, gibanje se dijeli na: jednoliko - brzina je stalna i nejednoliko - brzina se mijenja

Ponovimo Što je brzina? U kojim mjernim jedinicama izražavamo brzinu? Što je srednja brzina? Što je trenutačna brzina?