Mjesec i pomrčine

Mjesec Prirodni Zemljin satelit Zemlja i Mjesec se privlače gravitacijskom silom . Sustav Zemlja-Mjesec se zajedno giba oko Sunca zbog gravitacijske sile .

Zašto Mjesec pokazuje uvijek istu stranu ? Mjesec istodobno vrši dva gibanja : vrtnju oko osi (rotacija) i obilaženje oko Zemlje (revolucija ) . Period Mjesečeve vrtnje oko osi i period jednog obilaska oko Zemlje jednako traju ( sinkrona vrtnja) . To se zapaža i kod satelita drugih planeta ( Jupiter , Saturn ,…) .

Libracije Zbog eliptične staze Mjeseca oko Zemlje revolucija Mjeseca nije jednolika , a rotacija je . Sa Zemlje se ne opaža 50 % Mjesečeve površine već 59 % . Zbog nejednolike revolucije vidi se malo više površine na istočnom i zapadnom rubu ( libracija u longitudi ). Zbog nagiba Mjesečeve osi na ravninu putanje vidi se malo više površine na južnom i sjevernom rubu ( libracija po latitudi ). Razlike se pojavljuju i zbog položaja promatrača na Zemlji ( paralaktička libracija ).

Mjesečeve faze ( mijene) Mjesec uočavamo na južnom dijelu obzorja . Izlazi na istočnom horizontu , a zalazi na zapadu . Mjesečeva faza ovisi o položaju Sunca prema Mjesecu . a) Prva četvrt : Mjesec je u pravcu juga . Sunce zalazi . b) Uštap : Mjesec tek izlazi . Sunce zalazi . c) Zadnja četvrt : Mjesec u pravcu juga . Sunce izlazi . d) Mlađak : Mjesec se ne uočava ( na pravcu je prema Suncu) .

Zašto vidimo Mjesečeve mijene ? U vremenu obilaska Mjeseca oko Zemlje mijenja se veličina osvijetljene Mjesečeve površine . Granica svjetlosti i sjene na Mjesecu se zove sumračnica .

Objašnjenje Mjesečevih faza Sunce osvjetljava Mjesec , a vidimo ga različito zbog mijenjanja položaja u odnosu na Zemlju i Sunce .

Poslije mlađaka ddDD (daje)

Prva četvrt ddDD (daje)

Uštap

Zadnja četvrt CCcc(cijedi se)

Lunar Phase Simulator

Sinodički i siderički mjesec Sinodički mjesec- vrijeme potrebno da Mjesec ponovno dođe u istu fazu npr. vrijeme koje prođe između dva uštapa , a iznosi 29,53059 dana . Siderički mjesec - period od 27,32166 dana koje je potrebno za jedan obilazak Mjeseca oko Zemlje , a mjeri se prema zvijezdama u pozadini . Sinodički mjesec je duži od sideričkog zbog gibanja Zemlje oko Sunca .

Položaj Mjesečeve staze u prostoru Dnevne putanje Mjeseca i Sunca na nebeskoj kugli nisu iste ali su blizu .

Kada dolazi do pomrčina ?

Pomrčine Pomrčina Mjeseca Pomrčina Sunca

Do Mjesečeve pomrčine može doći samo za uštapa , a do Sunčeve pomrčine samo u vrijeme mlađaka . Pomrčine Sunca su češće ali se ne vide s istog mjesta na Zemlji . Mjesec je toliko manje tijelo od Sunca koliko se puta bliže giba u odnosu na Sunce ( 400 puta) . Zato su nam i Sunce i Mjesec na nebeskom svodu jednake veličine . Prividni promjer Sunca je 32´ ≈ 0,50 . Pomrčina Mjeseca nastupa kada Mjesec ulazi u Zemljinu sjenu . Traju do 3,5 sati . Mjesec u sjeni Zemlje se može uočiti zagasito crvenkast . Prema njemu dolazi svjetlost koja se raspršila u Zemljinoj atmosferi . Najmanje se raspršuje crvena svjetlost .

Pomrčina Mjeseca Potpuna – događa se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu Djelomična – događa se kada samo dio Mjesečevog diska uđe u Zemljinu sjenu Pomrčina u polusjeni – događa se ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu

Potpuna pomrčina Mjeseca

Djelomična pomrčina Mjeseca

Pomrčina u polusjeni

Pomrčina Sunca Potpuna – događa se kada Mjesečev disk u potpunosti prekrije Sunce ( promatrač se mora nalaziti u Mjesečevoj sjeni! ) Djelomična – uočava se ako se promatrač nalazi u Mjesečevoj polusjeni Prstenasta – događa se ako Mjesečev disk ne može u potpunosti prekriti Sunce

Pomrčine Sunca potpuna prstenasta djelomična Mjesec nije stalno na jednakoj udaljenosti od Zemlje . Stožac Mjesečeve sjene ne pokriva znatnu Zemljinu površinu . Pomrčina Sunca traje samo nekoliko minuta . Faze djelomične pomrčine Sunca promatra se kroz zaštitne filtre ili u projekciji slike Sunca .

Potpuna pomrčina Sunca

Djelomična pomrčina Sunca

Prstenasta pomrčina Sunca

Okultacija Prekrivanje jednog nebeskog tijela drugim objektom. Okultacije mogu biti prijelazi (tranzit) i pomrčine (eklipse). Primjeri: okultacija zvijezde Mjesecom, satelita Jupitrom, … Pomrčina (Sunca) je oblik okultacije. Trajanje okultacije zvijezde Mjesecom se odredi iz : ∆t : Tsid = ∆φ : 3600 ∆t = ∆φ· Tsid / 3600 Tsid = 27,3 dana , ∆φ ≤ 0,50 . Prosječna kutna brzina gibanja Mjeseca po nebeskoj sferi : ω = ∆φ/∆t ω = 3600/Tsid = 3600/ 27,3224 d = =13,1760 /d = 0,550 /h Početak i kraj okultacije Jupitera i njegovih satelita Mjesecom složeni na jednu fotografiju. .

Razmotri : Što drži Mjesec zajedno sa Zemljom ? Što je sinkrona vrtnja ? Imenuj i objasni Mjesečeve faze . Što je : a) sinodički mjesec , b) siderički mjesec ? Kada dolazi do : a) pomrčine Mjeseca , b) pomrčine Sunca ? Zašto je Mjesečeva pomrčina katkada potpuna , a katkada djelomična ? Kako to da je pomračena Mjesečeva površina zagasito crvenkaste boje ? Kako se smije promatrati pomrčina Sunca ?