Η παρουσίαση φορτώνεται. Παρακαλείστε να περιμένετε

Η παρουσίαση φορτώνεται. Παρακαλείστε να περιμένετε

UVOD.

Παρόμοιες παρουσιάσεις


Παρουσίαση με θέμα: "UVOD."— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 UVOD

2 Proučavamo svemir , bavimo se astronomijom
Koje nebeske objekte se od davnina zapaža na nebu ? Sunce Mjesec Zvijezde ( „ zvijezde stajačice“ ) Planete ( „ zvijezde lutalice“ ) Ponekad : Meteore ( „zvijezde padalice“ ) Komete ( „zvijezde repatice“ )

3 Tko se giba Zemlja ili nebeska kugla ?

4 Rotating Sky Explorer

5 Retrogradno gibanje planeta
Iz tjedna u tjedan zapaža se promjena položaja planeta u odnosu na zvijezde na nebeskoj kugli . Osim gibanja u jednom smjeru pojavljuje se i gibanje prema natrag .

6 Ima se dojam da su sve zvijezde jednako daleko od nas na jednoj nebeskoj kugli koja se okreće oko nas . Jedan okret nebeske kugle traje 1 dan . Činilo se pogodno zvijezde grupirati u zviježđa . Neka su vidljiva za cijele vedre noći i u svako godišnje doba ( cirkumpolarna zviježđa) , a ostala nisu vidljiva u svako doba noći i svako godišnje doba .

7 Cirkumpolarna zviježđa

8 Jako poznata cirkumpolarna zviježđa : Veliki medvjed , Mali medvjed ,…

9 Zapaža se razlika zvijezda po sjaju i boji
Danas znamo da je ta razlika zbog različitih udaljenosti zvijezda od nas , zbog njihovog različitog polumjera i različite temperature . Boja zvijezde je u svezi sa temperaturom zvijezde . Plavičaste zvijezde su više temperature , a crvenkaste niže . Većina zvijezda su nam bijele . Udaljenost zvijezda od nas može se izraziti u svjetlosnim godinama (ly) . To je udaljenost koju svjetlost prijeđe u trajanju jedne godine : 1 ly = c∙ t = 3 ∙ 108 m ∙s-1 ∙ 365 ∙ 24∙ 60∙ 60 s = 9,4607 ∙ 1015 m ly ---> g.s.

10 Jedinice za udaljenost u astronomiji
astronomska jedinica ( A J , AU ) , 1 A J = 1,496·1011 m godina svjetlosti (g.s. , ly ) , 1 g.s. = 9,4607·1015 m parsek ( pc), 1 pc = 3,085·1016 m , 1 pc = 3,26 g.s.

11 Zvijezde imaju različite boje

12 Antički astronomi su uveli za opisivanja sjaja zvijezda brojeve koje se koji su nazvali „zvjezdana veličina“ ili magnituda (m ) . Hiparh ( 2. st. pr. Krista) - razvrstao zvijezde po zvjezdanim veličinama od 1. do 6. veličine . Tako uvedeno zvijezde 1. veličine su najsjajnije zvijezde , a zvijezde 6. veličine su najslabijeg sjaja . Poslije se javila potreba za korištenjem i drugačijih magnituda … , -2 , -1 , 0 i 7 , 8 , 9 ,…. pa i decimalni iznosi .

13 Usporedba

14 Označavanje zvijezda Sirius α Velikog psa α Canis Major α CMa Aldeberan α Bika α Taurus α Tau Polaris α Malog medvjeda α Ursa Minoris α UMi Pollux β Blizanaca β Gemini β Gem

15 Razmotrite : Što označavaju i kako su razvrstane “zvjezdane veličine” ? O čemu ovisi prividni sjaj zvijezda ? Bismo li golim okom vidjeli Sunce da se nalazi na mjestu Megreza ? Zadaci : 1. S karte neba precrtaj zviježđe Kasiopeja . 2. Na zvjezdanoj karti nađi najsjajniju zvijezdu pojedinog zviježđa .

16 Preporuka U svoje računalo instalirajte besplatni program „ Stellarium“ . To je planetarij za računala. Možete ga preuzeti na adresi : Drugi besplatni program je „ Cartes du ciel “ . Možete ga preuzeti na adresi : Program omogućava prikaz izgleda noćnog neba za željeni trenutak i mjesto na Zemljinoj površini. Postoji mogućnost korištenja programa na hrvatskom jeziku. Vremena izlaska i zalaska Sunca , Mjeseca i planeta u tvom mjestu možeš pogledati na : Druge korisne podatke se može naći preko izbornika na :


Κατέβασμα ppt "UVOD."

Παρόμοιες παρουσιάσεις


Διαφημίσεις Google