GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja

Παρουσίαση με θέμα: "GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja

2 Zvijezde prividno kruže oko sjevernog nebeskog pola

3 Rotating Sky Explorer

4 Privid je da Zemlja miruje , a da se nebo i objekti na njemu okreće oko nas od istoka prema zapadu .
Položaj svemirskih tijela se prividno mijenja tijekom dana ( zbog Zemljine rotacije ) i tijekom godine ( zbog Zemljine revolucije ). - Opažamo li svemirska tijela veoma je važno na kojem smo geografskom položaju .

5 Što vidimo kada se osvrnemo oko sebe?
Okomica na vodoravnu podlogu, vertikala, ukazuje na zenit – najvišu točku na nebu. Glavne strane svijeta – istok, jug, zapad i sjever – jedna su od druge pomaknute za pravi kut.

6 Nebeska sfera Dnevne staze nebeskih tijela imaju oblik kružnica ( dnevne kružnice ) koje se izdižu ukoso nad horizont Nebeski ekvator je jedna od dnevnih kružnica ( najveća ) . Točka “sjeverni nebeski pol” jedina ne sudjeluje u dnevnom kruženju Astronomski horizont – kružnica na nebeskoj sferi kojoj smo mi u središtu

7

8 Visina sjevernog nebeskog pola = geografska širina mjesta opažanja

9 Nebeska sfera Dnevni luk – dio dnevne kružnice koji se vidi
Anticirkumpolarne zvijezde – zvijezde kojima je dnevna kružnica cijela ispod horizonta pa ih nikada ne vidimo Cirkumpolarne zvijezde – zvijezde čije su dnevne kružnice cijele iznad horizonta pa ih vidimo kroz cijelu godinu Ljeti je Sunčev dnevni luk veći nego zimi, pa nas Sunce duže grije i osvjetljava

10 Sjevernjača je zvijezda najbliža sjevernom nebeskom polu
Sjevernjača je zvijezda najbliža sjevernom nebeskom polu . Visina Sjevernjače nad horizontom ukazuje na geografsku širinu motritelja .

11 Motions of the Sun Simulator

12 Dnevno gibanje neba ovisi o položaju promatrača na Zemljinom globusu tj. o geografskoj širini njegova mjesta .

13 Prividna rotacija nebeske sfere gledana sa različitih mjesta na Zemlji (na geogr. širini =45º, na ekvatoru =0º i na polu =90º)

14 Položaj na Zemlji ustanovljujemo pomoću mreže paralela i meridijana
Koliko kilometara (x) odgovara 10 meridijana ? x km/10 = R π (km)/ 1800

15 Nebeski koordinatni sustavi

16 Kako dolazi do izmjene dana i noći?

17 Kako dolazi do izmjene dana i noći?

18 Prividno dnevno gibanje nebeskih tijela

19 Nebeska sfera

20 -Nebeska kružnica koja odgovara Zemljinom ekvatoru zove se nebeski ekvator . -Sunce se ne giba uvijek istom dnevnom kružnicom . -Gornja kulminacija – točka s najvišim položajem u odnosu na horizont . -Donja kulminacija – točka s najnižim položajem u odnosu na horizont .

21

22

23 ZEMLJINA REVOLUCIJA

24 ZEMLJINA REVOLUCIJA Zemljina os je nagnuta prema ravnini staze . Kut se zove inklinacija i iznosi 23,50 . Zemlja oko Sunca obilazi po elipsi . Najveća im je udaljenost 1,521·1011 m , a najmanja iznosi 1,471·1011 m . 1 astronomska jedinica – srednja udaljenost Zemlje od Sunca . Iznosi 1,496·1011 m .

25 Seasons and Ecliptic Simulator

26 Na prvi dan proljeća ( 21.III.)

27 Prividno dnevno Sunčevo gibanje tijekom godine

28 Točke (mjesta na horizontu) izlaska i zalaska Sunca se mijenjaju tijekom godine
Kako bi to izgledalo da to opažamo s južne Zemljine polutke ?

29 Depresija horizonta (θ)
cos θ = R / R + h Zbog Zemljine zaobljenosti i atmosferske refrakcije promatrač iznad nadmorske razine zapaža depresiju svog horizonta. Al Birune ( ) – takvom metodom određivao polumjer Zemlje.

30 Getaldićeva ideja određivanja polumjera Zemlje
Iz skice : (s/2)2 = ( R + h)2 – R2 s2/4 = R2 + 2 ·R ·h + h2 - R2 h<<R , h2 je zanemarivo malo s2/4 = 2 ·R ·h R = s2 /8· h Promatrač daleko na horizontu , na jednu i drugu stranu jednako daleko , uočava vrhove jako visokih objekata( 1, 2) visine h.