7 4.4. PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
Pritisak vazduha Vazduh je smeša gasova koja sadrži 80% azota, 18% kiseonika i 2% ugljen dioksida, drugih gasova i vodene pare. vazdušni (atmosferski)
Advertisements

7 SILA TRENJA.
POGONSKI I RADNI STROJEVI
Matematika na školskom igralištu
Ogledni čas iz matematike
UZGON Ana Gregorina.
TOPLINA Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1.
OSNOVE FIZIKALNE KEMIJE
ZAGREVANJE MOTORA Važan kriterijum za izbor motora .
Vježbe iz Astronomije i astrofizike
Čvrstih tela i tečnosti
VISKOZNOST Tangencijalne sile koje deluju između slojeva tečnosti pri kretanju zovu se viskozne sile ili sile unutrašnjeg trenja.
Toplotno sirenje cvrstih tela i tecnosti
RAD I SNAGA ELEKTRIČNE STRUJE
POLINOMI :-) III℠, X Силвија Мијатовић.
1. Tijela i tvari 2. Međudjelovanje tijela
Unutarnja energija i toplina
Tijela i tvari Otto Miler Matulin, 7.a.
Kako određujemo gustoću
7 GUSTOĆA TVARI Šibenik.
Prvi stavak termodinamike
Atmosferska pražnjenja
HALOGENOVODONIČNE KISELINE
PRIJENOS TOPLINE Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1.
Atmosfera, sastav i fizička svojstva
RAD SNAGA I ENERGIJA (Zadatci)
Elektronika 6. Proboj PN spoja.
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
PONAVLJANJE.
MAKROEKONOMIJA Poglavlje 6 „TRŽIŠTE RADA”
ENERGIJA.
Strujanje i zakon održanja energije
Nuklearne reakcije Radioaktivni raspadi - spontani nuklearni procesi (reakcije) Prva umjetna nuklearna reakcija (Rutherford 1919.): 14N (,p) 17O projektil.
Mjerenje Topline (Zadaci)
za Osijek, J.Brnjas-Kraljević
Zašto neka tijela plutaju na vodi, a neka potonu?
UVOD Pripremio: Varga Ištvan HEMIJSKO-PREHRAMBENA SREDNJA ŠKOLA ČOKA
Pokus sa zgnječenom limenkom
ARHIMEDOVA PRIČA O KRUNI
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
Međudjelovanje tijela
VANJSKO VREDNOVANJE.
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Obasjaj nas (Ps 67) 1.
Toplinski procesi u atmosferi
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Mongeova projekcija - teorijski zadaci
Što je metalurgija, a što crna metalurgija?
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Geografska astronomija : ZADACI
Paralelna, okomita i kosa nebeska sfera
8 Opisujemo val.
Očevo milosrđe u počecima svijeta
8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
Međudjelovanje tijela
Elastična sila Međudjelovanje i sila.
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
Računanje brzine protoka vode u cijevi
Kako je Zakej susreo Isusa (Lk 19,1-10)
Pozicija u razmaku vremena Running fix
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
- Ηλίας Μπουναρτζής
Balanced scorecard slide 1
8 ODBIJANJE I LOM VALOVA Šibenik, 2015./2016..
Sila trenja Međudjelovanje i sila.
-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku
MJERENJE TEMPERATURE Šibenik, 2015./2016.
eksplozivnoj atmosferi
Μεταγράφημα παρουσίασης:

7 4.4. PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016.

Prisjetimo se... ... kako prelazi toplina? Toplina prelazi sa tijela više na tijelo niže temperature: vođenjem, strujanjem zračenjem

VOĐENJE (kondukcija) je prijelaz topline između dva tijela u dodiru. Svojstveno je čvrstim tijelima.

Vodiči topline - tvari koje dobro provode toplinu brzo se ugriju (svi metali) Toplinski izolatori - tvari koje loše provode toplinu, sporo zagrijavaju (drvo, vuna, cigla, plastika, staklo, zrak)

Svojstveno plinovima i tekućinama. STRUJANJE (konvekcija) – molekule mijenjaju svoj položaj u prostoru zbog toplinske neravnoteže Svojstveno plinovima i tekućinama. POKUS

ZRAČENJE (radijacija) - sva zagrijana tijela zrače toplinu u okolni prostor pri čemu se hlade - infracrveno zračenje

Toplinu zračenjem najbolje upijaju tamna tijela, a najslabije svijetla tijela. ... zato se zimi oblačimo u tamnu, a ljeti u svjetlu odjeću.

7 4.5. MJERENJE TOPLINE Šibenik, 2015./2016.

promjeni temperature: Q ~ Δt ovisi o vrsti tvari! Kada tijelo prima toplinu njegova se temperatura i unutarnja energija povećavaju, a kada predaje toplinu, smanjuju. Količina topline (Q) koju treba dovesti tijelu da se zagrije za određenu temperaturu proporcionalna je masi tijela : Q ~ m promjeni temperature: Q ~ Δt ovisi o vrsti tvari!

Mjerna jedinica: J/kg K Sve se tvari ne zagrijavaju jednako. Neke se zagrijavaju brže, a neke sporije... Specifični toplinski kapacitet c nam govori koliku količinu topline trebamo dovesti 1 kg neke tvari da je zagrijemo za 1 K ili 1 °C. Mjerna jedinica: J/kg K

! VODA Toplina koju tijelo primi zagrijavanjem ili preda hlađenjem :   tijela koja imaju velik specifični toplinski kapacitet sporo se zagrijavaju i sporo se hlade ! VODA

ZADACI Koliko je topline primilo aluminijsko tijelo mase 2 kg ako mu se temperatura povećala za 10 K? Specifični toplinski kapacitet aluminija iznosi 900 J/kgK. (RJ: Q = 18 kJ) 2. Kolika je masa vode ako za zagrijavanje sa sobne temperature od 20°C do 80 °C mora primiti 504 kJ topline? cH2O = 4 200 J/kgK (RJ: m = 2 kg)

ZADACI 3. Avion je poletio s piste gdje je temperatura iznosila 25 °C i postigao visinu na kojoj je temperatura 242 K. Kolika je to razlika u temperaturi? (Δt = - 56°C = -56 K) 4. Vruća voda mase 3,4 kg okolnom je zraku predala 357 kJ topline. Koliko se pri tome smanjila temperatura vode? (ΔT = - 25 K)