1. Tijela i tvari 2. Međudjelovanje tijela

Παρουσίαση με θέμα: "1. Tijela i tvari 2. Međudjelovanje tijela"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 1. Tijela i tvari 2. Međudjelovanje tijela
Fizika 1. Tijela i tvari Međudjelovanje tijela

2 Tijela i tvari Sve što nas okružuje i zauzima prostor nazivamo tijelima Tijela su građena od tvari Tijela mogu biti građena od jedne ili više tvari

3 Agregacijska stanja tvari
Tijela mogu biti u jednom od triju agregacijskih stanja: čvrstom (krutom) tekućem plinovitom. Voda može biti u sva tri agregacijska stanja

4 Oblik tijela Kad vidimo neko tijelo,najprije zapazimo njegov oblik.
Neka tijela imaju pravilan geometrijski oblik, (kocka,valjak,kugla,piramida,kvadar) a neka imaju nepravilan oblik (stijena,santa leda…) Čvrsta tijela u nepromijenjenim uvjetima zadržavaju svoj oblik Tekućine poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze

5 Oblik tijela Plinove ne možemo opipati,a često niti vidjeti
Plinovi nemaju stalan oblik i šire se prostorom u kojem se nalaze

6 Mjerenje duljine Duljina je svojstvo dužine koje možemo izmjeriti i iskazati brojčanom vrijednošću. Takvo svojstvo nazivamo fizičkom veličinom. Možemo reći općenito: Fizička veličina je svako svojstvo koje možemo mjeriti i iskazati brojčanom vrijednošću i mjernom jedinicom Mjerenje je postupak određivanja brojčane vrijednosti neke fizičke veličine kojom iskazujemo koliko je ona puta veća ili manja od odabrane mjerne jedinice kojom mjerimo

7 Mjerenje duljine Kada želimo zapisati izmjereni podatak koristimo oznaku fizičke veličine, izmjerenu brojčanu vrijednost i mjernu jedinicu. Svaka fizička veličina ima svoju oznaku koja je razlikuje od drugih fizičkih veličina. OZNAKA DULJINE JE l Često se i uz oznaku l, pojavljuju još i oznake duljine: s,d,a,b,c,h,x. Npr., a = 7 m.

8 Mjerna jedinica za duljinu
Kako bi premostili prepreke nastale uslijed raznolikog odabira mjernih jedinica i mjernih naprava,znanstvenici su sastavili Međunarodni sustav standardnih (propisanih) mjernih jedinica –SI sustav

9 Mjerna jedinica za duljinu
Propisana mjerna jedinica za duljinu je metar (m). U svakodnevnom životu često upotrebljavamo manje i veće jedinice od metra. Pri tom koristimo decimalne predmetke Koristeći predmetke možemo zapisati: 1 km = m i obratno 1 m = km 1 dm = 0.1 m i obratno 1 m = 10 dm 1 cm = 0.01 m i obratno 1 m = 100 cm 1 mm = m i obratno 1 m = 1000 mm

10 Određivanje ploštine plohe
Ploština plohe je veličina površine plohe Oznaka za ploštinu je A ili S Propisana mjerna jedinica za mjerenje ploštine plohe je kvadratni metar (m2 ) Mjeriti ploštinu plohe znači odrediti koliko je njezina veličina manja ili veća od kvadratnog metra( četvornog metra) Ploštinu pravokutnika odredit ćemo množeći duljine njegovih stranica A=a*b ( m 2)

11 Određivanje i mjerenje obujma tijela
Obujam (volumen) tijela je veličina prostora koji tijelo zauzima. Oznaka za obujam tijela je V Propisana mjerna jedinica za mjerenje obujma tijela je kubni metar ( m 3) ili prostorni metar

12 Određivanje i mjerenje obujma tijela
Obujam tijela možemo odrediti na više načina: Ako se radi o pravilnom geometrijskom tijelu,tada možemo izmjeriti potrebne podatke i izračunati pomoću matematičkih izraza za obujam tog tijela Ako j duljina kvadra a, širina b, i visina c tada ćemo njegov obujam izračunati prema formuli: V=a*b*c ( m 3)

13 Određivanje i mjerenje obujma tijela
Ako se radi o tijelu nepravilnog oblika, tada bi bio vrlo teško primijeniti neku formulu. Stoga mjerimo posudom za mjerenje tekućina i tijela nepravilnog oblika koja se naziva menzura Menzurom možemo izmjeriti obujam čvrstih tijela i tekućina. Obujam tekućine u menzuri možemo izravno odrediti pomoću ljestvice koja se nalazi na stijenki menzure

14 Mjerenje mase tijela Tromost ili inercija je svojstvo zbog kojega se tijelo opire promjeni stanja u kojem se nalazi Masa je mjera tromosti tijela Uređaj za mjerenje mase je vaga Oznaka za masu je m Propisana mjerna jedinica za masu je kilogram (kg)

15 Gustoća tvari Gustoća je svojstvo tvari od koje je tijelo građeno. Iskazujemo je količnikom mase i obujma Oznaka za gustoću je ρ ( č.ro) Tijela koja imaju jednaku gustoću u svim svojim dijelovima nazivamo homogenim tijelima Tijela koja nemaju jednaku gustoću u svom svojim dijelovima nazivamo nehomogenim tijelima

16 Građa tvari Starogrčki filozof Demokrit pretpostavljao je da su sve tvari građene od čestica. Za najmanju je česticu (korpuskulu),tvrdio da je nedjeljiva i dao joj ime atom (grč. atomos – nedjeljiv) Atomi su sastavni dijelovi molekula. O svojstvima veza između čestica ovisi je li tvar čvrsto tijelo,tekućina ili plin. Pomoću takvog ćestičnog modela građe tvari mogu se objasniti mnoge pojave.

17 Građa tvari U čvrstim su tijelima veze među česticama čvrste, jake i teško se prekidaju,za razliku od veza među česticama plina. U tekućinama su čestice vezane slabijim vezama nego u čvrstim tijelima te tako tekućina zadržava obujam, ali ne i oblik. Čestice zraka vezane su vrlo slabim vezama i to je razlog zašto se plinovi raspršuju po cijelom prostoru u kojem se nalaze.

18 Građa tvari Ćestična građa zraka i raspršenost čestica po prostoru mogu nam objasniti zašto se mirisi šire prostorom. Čestice mirisa ulaze u slobodan međuprostor čestica zraka

19 2.Međudjelovanje tijela

20 Sila Sila je fizička veličina kojom iskazujemo međudjelovanje tijela.
Oznaka za silu je F. Magnetska sila-djeluje između magneta i tijela koja imaju magnetska svojstva. Magnet djeluje magnetskom silom na neka tijela oko sebe. Električna sila-djeluje između naelektriziranih tijela

21 Sila Gravitacijska sila-je privlačna sila koja se javlja između tijela zbog njihove mase. Ta sila uzrokuje privlačenje bilo kojeg tijela na Zemlji i Zemlje same, uzrokuje privlačenje Zemlje i Mjeseca, „drži” cijeli Sunčev sustav na okupu

22 Sila Sve sile koje smo spomenuli mogu mijenjati položaj tijelu: pokretati ga,zaustavljati,mijenjati mu smjer kretanja. Postoje i sile koje mijenjaju i oblik tijela. Pri tome promjena oblika može biti takva da se tijelo nakon prestanka djelovanja vanjske sile vrati u svoj prvobitan oblik pod utjecajem sile koja se javlja u tom tijelu, i koju zovemo elastična sila. Sila može promijeniti oblik tijelu i tako da se tijelo nakon te promjene više ne vrati u svoj prvobitan oblik

23 Sila je vektorska veličina
Sila može biti veća ili manja Možemo je opisati njenim iznosom Osim iznosa, potrebno je poznavati i pravac na kojem djeluje sila te njenu orijentaciju na pravcu. FIZIČKE VELIČINE KOJE OPISUJEMO IZNOSOM, PRAVCEM I ORIJENTACIJOM ZOVEMO VEKTORSKE VELIČINE. Vektor prikazujemo orijentiranom dužinom.

24 Sila je vektorska veličina
Više sila koje djeluju na neko tijelo možemo predstaviti (zamijeniti) jednom silom čiji iznos, pravac i orijentacija imaju isti učinak na tijelo kao sve ostale sile zajedno. Takvu silu zovemo rezultanta sila, a za pojedinačne sile koje čine rezultantu kažemo da su njene komponente.

25 Sila je vektorska veličina
Ako sile imaju istu orijentaciju, tada će i rezultanta imati istu orijentaciju, a iznos rezultante bit će jednak zbroju njezinih komponenti. R =F1 + F 2 (N) Ako sile imaju suprotne orijentacije, tada je orijentacija rezultante jednaka orijentaciji sile većeg iznosa, a iznos rezultante jednak je razlici znosa njezinih komponenti R = F2 – F 1(N) Ako su sile suprotnih prijentacija jednakih iznosa, tada je rezultanta tih sila jednaka nuli R = 0

26 Elastična sila i mjerenje sile
Sila koja nastoji vratiti elastično tijelo u prvobitan oblik, zove se elastična sila. Orijentacija te sile suprotna je orijentaciji sile koja rasteže oprugu. Ako za neku oprugu znamo koliko je njezino produljenje pod utjecajem poznate sile,tada pomoću te opruge možemo izmjeriti i nepoznatu silu. Tu karakteristiku rabimo pri izradi mjernog uređaja za mjerenje sila.

27 Elastična sila i mjerenje sile
Mjerni instrument za mjerenje sile zove se dinamometar Mjerna jedinica za silu je njutn (N) Tijela koja se nakon djelovanja sile ne vraćaju u svoj prvobitan oblik (tj. deformiraju se) nazivaju se plastičnim tijelima

28 Sila teža Silu kojom tijelo rasteže oprugu zovemo težina i označavamo je s G. Iz gornje relacije vidimo da je težina razmjerna masi tijela Faktor razmjernosti iznosi 9.81 N/kg a taj faktor označavamo s g TEŽINA JE SILA KOJOM TIJELO PRITIŠĆE VODORAVNU PODLOGU NA KOJOJ SE NALAZI ILI DJELUJE NA OVJES NA KOJI JE OBJEŠENO G = m*g (N)

29 Sila teža -je sila kojom Zemlja privlači sva tijela prema svom središtu -je gravitacijska sila Zemlje. Prostor sjelovanja gravitacijske sile zove se gravitacijsko polje. Gravitacijska sila između dva tijela ovisi o njihovim masama -je po svom iznosu jednaka težini tijela, ali im je hvatište djelovanja različito.Dok težina utega djeluje na podlogu ili ovjes, sila teža djeluje na uteg

30 Sila teža Gravitacijska sila između dva tijela ne ovisi samo o njihovim masama, već i o njihovoj međusobnoj udaljenosti. Što je udaljenost veća, to je sila između svaju tijela manja. To znači da su tijela na većoj udaljenosti od središta Zemlje privučena manjom silom težom, tj. Imaju manju težinu. Zbog oblika Zemlje i njezinog reljefa, tijelo ima različitu težinu na različitim položajima na Zemaljskoj kugli.

31 Trenje Sila koja se javlja kada su dva tijela u dodiru i kližu ili se kotrljaju jedno preko drugog, nazivamo trenje. Sila kojom se tijelo opire gobanju po površini drugog tijela naziva se sila trenja.

32 Trenje Sila trenja tijela je hrapavijih površina.
Tu karakteristiku materijala iskazujemo faktorom razmjernosti sile trenja i pritisne sile, a nazivamo je faktor trenja. Na taj način dolazimo do relacije koja povezuje silu trenja i pritisnu silu (težinu) Ftr = Fpr * µ (N)

33 Trenje Veličina sile trenja ovosi o težini tijela i kakvoći dodirnih ploha, a ne ovisi o njihovoj veličini Trenje na hrapavoj površini daje određenu stabilnost kretanju, hodanju, trčanju, vožnji automobilom ili motociklom Trenje kod kotrljanja je manje od trenja klizanja – pri kotrljanju neravnine manje zapinju jedna o drugu

34 Trenje Popratna pojava trenja jest zagrijavanje i trošenje – habanje tarnih ploha. Ta pojava je izuzetno nepoželjna u većini strojeva i alata kojima se u koristi moderna civilizacija. Kako bi se smanjile te pojave i kako bi se strojevi očuvali, potrebno je podmazivati dodirne plohe strojnim uljima i mastim. Ulja i masti smanjuju prijanjanje dodirnih ploha čime se smanjuje i trenje

35 Težište i ravnoteža tijela
Položaj u kojem se tijelo nalazi na nekom osloncu i miruje jest njegov ravnotežni položaj Točka hvatišta u kojoj sila djeluje na tijelo naziva se težište tijela

36 Težište i ravnoteža tijela
Smjer djelovanja sile teže možemo vrlo lako ustanoviti ukoliko pustimo visak da slobodno visi iz naše ruke. Smjer djelovanja sile teže je prema središtu Zemlje pa je okomit prema svakoj horizontalnoj površini. Na pravcu djelovanja sile teže nalazi se težište tijela

37 Težište i ravnoteža tijela
Smjerove sile teže nazivamo težišnicama Sva tijela imaju težište. Položaj težišta tijela koje može mijenjati svoj oblik, može se pomicati. Težište čovjeka koji uspravno stoji je u njegovom abdomenu. Međutim, kada čovjek promijeni svoj položaj, mijenja se i položaj težišta. Tako se vrlo često događa da se težište nađe izvan tijela

38 Težište i ravnoteža tijela
Kad tijelo miruje, kažemo da je ravnotežnom položaju Tijelo je u položaju stabilne ravnoteže ako je oslonac iznad težišta Tijelo je u položaju indiferentne ravnoteže ako je oslonac u težištu Tijelo je u položaju labilne ravnoteže ako je oslonac ispod težišta

39 Poluga i primjena poluge
Poluga je motka na osloncu pomoću koj možemo podizati teške predmete Krak sile je udaljenost pravca djelovanja sile od oslonca poluge Poluga je u ravnoteži ako su umnošci sila i njihovih krakova s obiju strana poluge jednaki F1*s1 = F2*s2

40 Kolotur Kotač s utorom koji se okreće oko osovine vrlo se često upotrebljava u građevinarstvu kako bi se njime lakše podigao teret Takav kotač nazivamo kolotur (pomični i nepomični) F = F1 / 2 (N) Sustav više kolotura naziva se koloturje F = F2/n (N)

41 Tlak Tlak je okomito djelovanje pritisne sile F na jedinicu ploštine A Oznaka tlaka je p P = F / A (N) Mjerna jedinica za tlak je paskal (Pa), nazvana u čast francuskog matematičara i fizičara Blaisea Pascala (17.st.) U tehnici je iznimno dopuštena mjerna jedinica za tlak – bar 1 bar = Pa

42 Hidrostatički tlak Hidrostatički tlak-tlak u tekućini uzrokovan težinom same tekućine Hidrostatički tlak je razmjeran gustoći tekućine i dubini za koju se određuje P = ρ *g * h (Pa) Tlačna sila djeluje i horizontalno, a ne samo vertikalno.

43 Hidraulički tlak Ako izvana djelujemo silom na tekućinu, tada će se povećati tlak u tekućini. Taj tlak zovemo hidraulički tlak. Tekućina će tlačnom silom djelovati okomito na ploštinu svakog tijela koje se nalazi u njoj i na stijenke pusude u kojoj se nalazi Na principu povećanja tlačne sile djeluju hidraulički uređaij. Obično su sastavljeni od dva cilindra s klipovima F2 : F1= A2: A1

44 Izradila: Josipa Kolar 7.c