PRIMJENA PONUDE I POTRAŽNJE

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
Napisala Borka Jadrijević
Advertisements

3. Neoklasične firme na savršeno konkurentnim tržištima
Pritisak vazduha Vazduh je smeša gasova koja sadrži 80% azota, 18% kiseonika i 2% ugljen dioksida, drugih gasova i vodene pare. vazdušni (atmosferski)
7 SILA TRENJA.
POTRAŽNJA I PONAŠANJE POTROŠAČA
OSNOVE EKONOMIJE VJEŽBE 5.
Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova krivulja
MELITA MESARIĆ UČITELJICA MATEMATIKE Osnovna škola Svibovec
Ass. Alma Zildžić MAKROEKONOMIJA Poglavlje 9 „INFLACIJA, PRIVREDNA AKTIVNOST I NOMINALNI RAST NOVCA“ Ass. Alma Zildžić
ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA
MAKSIMIZACIJA PROFITA I KONKURENTNA PONUDA
Dio 2:Ulaganja u reprodukciju
PROIZVODNJA.
RIZIK PORTFOLIA SHRPEOV MODEL
BROJ π Izradio: Tomislav Svalina, 7. razred, šk. god /2016.
NASLOV TEME: OPTICKE OSOBINE KRIVIH DRUGOG REDA
? ! Galilej Otkrio Opis Zakon inercije Dokaz Zakon akcije i reakcije
Čvrstih tela i tečnosti
VISKOZNOST Tangencijalne sile koje deluju između slojeva tečnosti pri kretanju zovu se viskozne sile ili sile unutrašnjeg trenja.
Toplotno sirenje cvrstih tela i tecnosti
Tema 11(a) Mankju: gl. 15 Monopol.
PROPORCIONALNI-P REGULATOR
Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod
Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod
Unutarnja energija i toplina
MIKROekonomija «Good to know microeconomics.».
Merni uređaji na principu ravnoteže
Merni uređaji na principu ravnoteže
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
TROUGΔO.
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Viskoznost.
Elektronika 6. Proboj PN spoja.
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
FORMULE SUMIRANJE.
MAKROEKONOMIJA Poglavlje 6 „TRŽIŠTE RADA”
Strujanje i zakon održanja energije
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Mjerenje Topline (Zadaci)
Analiza uticaja zazora između elemenata na funkcionalni zazor (Z)
UVOD Pripremio: Varga Ištvan HEMIJSKO-PREHRAMBENA SREDNJA ŠKOLA ČOKA
Transformacija vodnog vala
Vježbe 1.
Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu
4. Direktno i inverzno polarisani PN spoja
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
OPOREZIVANJE I IZDATAK DRŽAVE
MJERENJA U ASTRONOMIJI
OTVORENO GOSPODARSTVO.
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Booleova (logička) algebra
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Mongeova projekcija - teorijski zadaci
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Paralelna, okomita i kosa nebeska sfera
8 Opisujemo val.
POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA
8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Shema Oba tranzistora su obogaćenog tipa. Shema Oba tranzistora su obogaćenog tipa.
Elastična sila Međudjelovanje i sila.
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
Pi (π).
STATISTIKA 3. CIKLUS Individualni indeksi Skupni indeksi
Balanced scorecard slide 1
8 ODBIJANJE I LOM VALOVA Šibenik, 2015./2016..
Sila trenja Međudjelovanje i sila.
OŠ ”Jelenje – Dražice” Valentina Mohorić, 8.b
Μεταγράφημα παρουσίασης:

PRIMJENA PONUDE I POTRAŽNJE dr Svetislav Polovina

DEFINICIJA CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Cjenovna elastičnost potražnje je svojstvo potražnje da se mijenja pod utjecajem promjene cijena uz pretpostavku ceteris paribus Bilježimo je simbolom Ed,p (Price elasticity of demand) Izražavamo je kao odnos između postotne promjene tražene količine (Qd) i postotne promjene cijena (P) Ed,p = % promjena Qd/ % promjena P

KOEFICIJENT CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Elastičnost potražnje izražavamo koeficijentom cjenovne elastičnosti potražnje Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje može biti veći od 1, jednak 1 i manji od 1 pa razlikujemo elastičnu, jedinično elastičnu i neelastičnu potražnju.

ELASTIČNA POTRAŽNJA Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje veći od 1 potražnja je elastična Kod elastične potražnje relativna promjena tražene količine je veća od relativne promjene cijena. PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 3 % tada se radi o elastičnoj potražnji.

JEDINIČNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje 1, tada se radi o jediničnoj elastičnosti potražnje Kod jedinične elastičnosti potražnje relativne promjene tražene količine i cijena su jednake. PRIMJER : Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji također za 1 %, potražnja ima jediničnu elastičnost.

NEELASTIČNA POTRAŽNJA Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje manji od 1 a veći od 0, potražnja je neelastična. Kod neelastične potražnje relativna promjena tražene količine manja je od relativne promjene cijena. PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 0.3 % potražnja je neelastična.

GRAFOVI ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

V A Ž N O ! ! ! Promjena cijena uzrokuje uvijek promjenu tražene količine u suprotnom pravcu pa bi uslijed toga vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje trebala biti negativna. Vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje uvijek se uzima kao pozitivna

FORMULA ZA IZRAČUNAVANJE CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE E d,p = (promjena Qd) / (prosjek Qd) / (promjena P) / (prosjek P) ΔQd (Q1 + Q0) / 2 Ed,p = ΔP (P1 + P0) / 2

SAVRŠENO NEELASTIČNA POTRAŽNJA Savršeno neelastična potražnja je ona gdje tražena količina ne reagira na promjene cijena bez obzira na to kolika ona bila Koeficijent savršeno neelastične potražnje jednak je 0. Graf savršeno neelastične potražnje je pravac okomit na apscisu.

SAVRŠENO ELASTIČNA POTRAŽNJA Savršeno elastična potražnja je ona kod koje beskonačno mala promjena cijena izaziva beskonačno veliko povećanje tražene količine. Koeficijent savršeno elastične potražnje jednak je plus beskonačno. Graf savršeno elastične potražnje je pravac paralelan s apscisom

GRAFOVI SAVRŠENO ELASTIČNE ODNOSNO NEELASTIČNE POTRAŽNJE

V A Ž N O ! ! ! Što je krivulja potražnje položenija to je elastičnost potražnje veća i obrnuto, što je krivulja potražnje strmija to je i elastičnost potražnje manja.

RAZLIKOVANJE NAGIBA KRIVULJE OD ELASTIČNOSTI KRIVULJE Ne miješati nagib krivulje i elastičnost krivulje RAZLIKA : Nagib ovisi o apsolutnim promjenama cijena i količina dok elastičnost ovisi o relativnim (postotnim) promjenama.

POTVRDA TVRDNJE O RAZLICI IZMEĐU NAGIBA I ELASTIČNOSTI KRIVULJE Potvrda je vidljiva na idućem slideu. Sve točke na pravcu imaju isti nagib ali različitu elastičnost. Iznad polovišta pravca potražnja je elastična. U samom polovištu pravca potražnja je jedinično elastična a ispod polovišta pravca potražnja je neelastična.

GRAF NAGIBA I ELASTIČNOSTI PRAVCA POTRAŽNJE

ODREĐIVANJE E d,p KOD NELINEARNE FUNKCIJE POTRAŽNJE (1) Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja. E d,p u nekoj točki krivulje se određuje tako da se kroz točku povuče tangenta na krivulju. Omjer duljine segmenta ispod točke tangencije i duljine segmenta iznad točke tangencije određuje E d,p.

ODREĐIVANJE E d,p KOD NELINEARNE FUNKCIJE POTRAŽNJE (2)

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I UKUPAN PRIHOD (TR) PROMJENA CIJENA PROMJENA TR elastična porast smanjenje neelastična jedinično elastična bez promjena

ODREDNICE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Intenzitet potreba, odnosno da li se radi o potrebnom ili luksuznom dobru. postojanje supstituta duljina vremena reakcije potrošača relativni udio dobra u ukupnim izdacima potrošača.

INTENZITET POTREBA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE Što je potreba za nekim dobrom veća to je i potražnja za takvim dobrom manje elastična i obrnuto. Luksuzna dobra imaju elastičnu potražnju, dok je potražnja nužnih dobara neelastična.

POSTOJANJE SUPSTITUTA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako neko dobro ima supstitute njegova potražnja je elastična. Obrnuto, ako neko dobro nema supstitute njegova potražnja je neelastična.

VRIJEME REAKCIJE POTROŠAČA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je vrijeme reakcije potrošača duže potražnja će biti elastična jer će potrošači imati više vremena da se prilagode promjenama cijena. Obrnuto, ako je vrijeme reakcije potrošača kraće potražnja će biti neelastična jer potrošači neće imati vremena da se prilagode promjenama cijena.

STRUKTURA IZDATAKA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potrošača veći potražnja takvog dobra bit će elastična. Obrnuto, ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potrošača manji potražnja takvog dobra bit će neelastična.

DEFINICIJA ELASTIČNOSTI PONUDE Elastičnost ponude je njeno svojstvo da se različitim intenzitetom mijenja na promjenu cijena. Bilježimo je simbolom Es Izražava se kao odnos između postotne promjene nuđene količine i postotne promjene cijena. Es = % promjena Qs / % promjena P

KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI PONUDE Elastičnost se ponude mjeri koeficijentom elastičnosti ponude. Koeficijent elastičnosti ponude može biti veći od 1, jednak 1 i manji od 1 pa shodno tome ponuda može biti elastična, jedinično elastična i neelastična. Vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude je pozitivna.

ELASTIČNA PONUDA Ponuda je elastična ako je Es > 1. To će biti slučaj kada je postotna promjena nuđene količine veća od postotne promjene cijena. PRIMJER: Ako se cijena dobra poveća za 1 % a nuđena količina za recimo 3 %, ponuda je elastična

JEDINIČNA ELASTIČNOST PONUDE Ponuda je jedinično elastična ako je Es=1. To je slučaj kada su postotne promjene nuđene količine i cijena jednake. PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje isti toliki porast nuđene količine, ponuda je jedinično elastična.

NEELASTIČNA PONUDA Ponuda je neelastična ako je Es < 1. To će biti onda kada je relativna promjena nuđene količine manja od promjene cijena. PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje porast nuđene količine od recimo 0.5 %, ponuda je neelastična.

POSEBNI SLUČAJEVI ELASTIČNOSTI PONUDE Posebni slučajevi elastičnosti ponude su savršeno elastična i savršeno neelastična ponuda. Savršeno elastična ponuda je ona kod koje i najmanja promjena cijena uzrokuje beskonačno veliki porast ponude. Grafički se prikazuje pravcem paralelnim s apscisom, dok je Es plus beskonačno. Savršeno neelastična ponuda je ona kod koje nuđena količina ne reagira na promjene cijena. Grafički je prikazana pravcem paralelnim s ordinatom dok je Es = 0.

GRAFOVI ELASTIČNOSTI PONUDE

V A Ž N O ! ! ! Što je krivulja ponude položenija tim je veća i njena elastičnost. Što je krivulja ponude strmija tim je njena elastičnost manja, a neelastičnost veća.

DETERMINANTE ELASTIČNOSTI PONUDE Raspoloživost proizvodnih kapaciteta Mobilnost proizvodnih faktora Stanje zaliha Vrijeme Dužina proizvodnog procesa

UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE (1) Ponuda će biti elastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje veće te ako je mobilnost proizvodnih faktora visoka. Ponuda će također biti elastična ako su zalihe proizvodnih faktora i gotovih proizvoda velike, ako je vrijeme prilagodbe proizvođača promjenama duže te ako je dužina proizvodnog procesa kraća.

UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE (2) Ponuda će biti neelastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje manje te ako je mobilnost proizvodnih faktora ograničena. Ponuda će također biti neelastična ako su zalihe proizvodnih inputa i gotovih proizvoda male, ako je vrijeme prilagodbe proizvođača promjenama kraće te ako je trajanje proizvodnog procesa dulje.

PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: POLJOPRIVREDA Spektakularni tehnološki napredak u poljoprivredi nije donio i značajno poboljšanje položaja poljoprivrednika. Razlozi: 1. povećanje ponude poljoprivrednih proizvoda uzrokovano tehničkim napretkom, 2. neelastičnost potražnje. Sve je uzrokovalo pad cijena i smanjenje dohodaka poljoprivrednika.

GRAF ZAOSTAJANJA POLJOPRIVREDE

PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: POREZNO OPTEREĆENJE Koliko će se od poreza prevaliti na potrošače odnosno proizvođače ovisi o relativnoj elastičnosti ponude i potražnje. Porez se tim više prebacuje na potrošače što je potražnja relativno neelastičnija od ponude. Obrnuto, porez se tim više prebacuje na proizvođače što je ponuda relativno neelastičnija od potražnje.

GRAF EFEKATA POREZNOG OPTEREĆENJA

PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: CIJENE PROPISANE ZAKONOM Država može intervenirati na tržištu te određivati maksimalne i minimalne cijene. Iako država intervenira u dobroj namjeri posljedice njene intervencije su manjkovi i viškovi na tržištu, neefikasnost i neracionalnost Određivanje cijena povrh ravnotežnih dovest će do viškova ponude, dok će određivanje cijena ispod ravnotežnih uzrokovati viškove potražnje, racioniranje i pojavu crnog tržišta. Slobodno djelovanje tržišta efikasnije i optimnalnije alocira proizvodne faktore od države.