ZEMLJINA GIBANJA

SUNCE OBASJAVA ZEMLJU Pokus : Naranču probodenu iglom za pletenje u zamračenoj prostoriji osvijetlimo svjetlosti stolne svjetiljke . Na naranči staviti oznaku . Lagano okretati naranču u svjetlosnom snopu . Ponovimo pokus da naranču okrećemo koso ispred svjetiljke . stolna svjetiljka -> Sunce naranča -> Zemlja igla za pletenje -> zamišljena Zemljina os   Uočavamo granicu osvijetljenog i neosvijetljenog dijela .

Zemljina rotacija Zemljina os je zamišljeni pravac koji prolazi kroz sjeverni i južni pol . Zemlja se okreće oko osi kao zvrk . Vrtnja Zemlje oko vlastite osi naziva se rotacija . Jedan okret Zemlje oko osi traje 1 dan tj. 24 sata . Zašto mi ne osjetimo vrtnju Zemlje ? Mi , i sve na Zemlji , se okreće zajedno sa Zemljom . To ima za posljedicu da danju vidimo da se Sunce okreće oko nas , a noću to vidimo za zvijezde .

IZMJENA DANA I NOĆI posljedica rotacije Zemlje Kad nas Zemlja okrene prema Suncu imamo dan , a kad nas okretanje Zemlje odvede na drugu stranu od Sunca imamo noć . Svaki dan se to ponavlja . Trajanje obdanice ovisi o tome gdje živimo na Zemlji .

Zemlja se oko osi okreće od zapada prema istoku Zemlja se oko osi okreće od zapada prema istoku . Zbog toga Sunce izlazi na istočnom obzoru , uzdiže se i putuje nebeskim svodom te zalazi na zapadnom obzoru .

Što možemo saznati pomoću sjene štapa ? Zadatak : U vanjskom osunčanom prostoru štap dužine 1 metar ubodimo u tlo ili učvrstimo okomito na tlo . Između 10 i 15 sati svakih pola sata označimo na tlu položaj završetka sjene štapa . Izmjerite duljine sjene štapa u te trenutke . Iz duljina sjene štapa odredite smjerove : sjever –jug , istok- zapad .

Zapažanje :Sjena mijenja duljinu i smjer Zapažanje :Sjena mijenja duljinu i smjer . Najkraća sjena je oko 12 sati ( zimsko računanje vremena) odnosno oko 13 h ( ljetno računanje vremena ) i pokazuje smjer sjevera .

Mijenja se visina Sunca nad obzorom Zadatak : Odredi visinu Sunca tijekom dana . Treba : 1. izmjeriti duljinu štapa u centimetrima (h ) 2. Očitati pripadnu duljinu sjene štapa u centimetrima ( l ) 3. Nacrtati pravokutni trokut sa stranicama h i l koje se 10 puta umanjilo . 4. Kutomjerom izmjeriti kut (α ) koja predstavlja visinu Sunca . 5. Izraditi grafički prikaz promjene visine Sunca pomoću traka .

Sunce svaki dan izlazi na istočnom dijelu obzora , diže se nad obzor , oko podneva je najveća visina Sunca ( smjer juga !) , pa se potom spušta prema zapadu .

Tijekom godine Sunce mijenja visinu i mjesto izlaska , pa je i duljina dana različita .

ZEMLJA KRUŽI OKO SUNCA Zemlja zbog gravitacije neprekidno kruži oko Sunca . Obilazak Zemlje oko Sunca traje cijelu godinu tj. 365 dana . Gibanje Zemlje oko Sunca se naziva revolucija . Zamišljena staza po kojoj Zemlja obilazi oko Sunca se naziva ekliptika . Putanja nije kružnica već ima oblik izdužene kružnice ( elipsa).

Zemlja se giba najbrže kada je najbliže Suncu ( u siječnju Zemlja se giba najbrže kada je najbliže Suncu ( u siječnju !) , a najsporije kada je najudaljenija . Prosječna brzina Zemlje u gibanju oko Sunca je 30 kilometara u sekundi . Zapažamo posljedice Zemljine revolucije : lagana izmjena godišnjih doba i promjena izgleda noćnog neba . Zadatak : Koliko kilometara u jednom satu prevali Zemlja na svom putu oko Sunca ? Rješenje : 1 sat = 60 ·60 s = 3600 s . Prijeđeni put za 1 sat je zato 3600 puta veći nego za jednu sekundu , a to je 3600 · 30 km = 108 000 km .