ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA 9 POGLAVLJE ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA

9.2 Efikasnost konkurentnog tržišta 9.3 Minimalne cijene PREGLED POGLAVLJA 9 9.1 Procjena dobitaka i gubitaka izazvanih mjerama ekonomske politike – probitak potrošača i proizvođača 9.2 Efikasnost konkurentnog tržišta 9.3 Minimalne cijene 9.4 Cjenovne potpore i proizvodne kvote 9.5 Uvozne kvote i carine 9.6 Utjecaj poreza i subvencija POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA

9.1 Pregled probitka proizvođača i potrošača PROCJENA DOBITAKA I GUBITAKA ZBOG MJERA EKONOMSKE POLITIKE – PROBITAK POTROŠAČA I PROIZVOĐAČA Pregled probitka proizvođača i potrošača Graf 9.1 Cijena Probitak potrošača i proizvođača Probitak potrošača Potrošač A bi bio spreman platiti 10$ za dobro čija je tržišna cijena 5$, pa stiče korist od 5$. Potrošač B stiče korist od 2$, a potrošač C, koji vrednuje dobro upravo u visini tržišne cijene, ne stiče korist. Probitak potrošača mjeri ukupnu korist svih potrošača i prikazan je žuto osjenčanom površinom između krivulje potražnje i tržišne cijene. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina Potrošač A Potrošač B Potrošač C

9.1 Pregled probitka proizvođača i potrošača PROCJENA DOBITAKA I GUBITAKA ZBOG MJERA EKONOMSKE POLITIKE – PROBITAK POTROŠAČA I PROIZVOĐAČA Pregled probitka proizvođača i potrošača Graf 9.1 Cijena Probitak potrošača i proizvođača (nastavak) Probitak potrošača Probitak proizvođača mjeri zbroj ukupnih profita proizvođača i rente na proizvodne čimbenike, a prikazan je zeleno osjenčanom površinom između krivulje ponude i tržišne cijene. Probitak potrošača i proizvođača zajedno mjeri ukupno blagostanje koje konkurentno tržište donosi. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Probitak proizvođača Količina Potrošač A Potrošač B Potrošač C

9.1 Primjena probitka potrošača i proizvođača PROCJENA DOBITAKA I GUBITAKA ZBOG MJERA EKONOMSKE POLITIKE – PROBITAK POTROŠAČA I PROIZVOĐAČA Primjena probitka potrošača i proizvođača ● učinci blagostanja – gubici i dobici izazvani državnim uplitanjem na tržištu ● gubitak probitka – ukupni neto gubitak (potrošač i proizvođač) probitka. Cijena Graf 9.2 Promjene probitaka potrošača i proizvođača izazvane kontrolama cijena Cijena nekog dobra je regulisana, pa ne smije biti veća od Pmax, odnosno bit će ispod cijene P0, pri kojoj se tržište uravnotežilo.Dobitak potrošača je jednak razlici pravokutnika A i trokuta B. Gubitak proizvođača je zbroj pravokutnika A i trokuta C. Trokuti B i C zajedno jednaki su gubitku probitka zbog kontrola cijena. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Gubitak potrošačevog probitka Manjak Količina

9.1 Primjena probitka potrošača i proizvođača PROCJENA DOBITAKA I GUBITAKA ZBOG MJERA EKONOMSKE POLITIKE – PROBITAK POTROŠAČA I PROIZVOĐAČA Primjena probitka potrošača i proizvođača Graf 9.3 Cijena Djelovanje kontrola Ako je potražnja dovoljno neelastična, trokut B može biti veći od pravokutnika A. U tom slučaju, kontrola cijena će potrošaču nanijeti neto gubitak. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina

Potražnja: QD = −10.35 − 0.18PG + 0.69PO, 9.1 PROCJENA DOBITAKA I GUBITAKA ZBOG MJERA EKONOMSKE POLITIKE – PROBITAK POTROŠAČA I I PROIZVOĐAČA PRIMJER 9.1 Kontrole cijena i nestašice zemnog plina Ponuda: QS = 15.90 + 0.72PG + 0.05PO Potražnja: QD = −10.35 − 0.18PG + 0.69PO, Cijena nafte u dolarima po barelu (USD/b) - PO Cijena zemnog plina u dolarima na hiljadu kubičnih stopa (USD/mcf) - PG Količine ponude i potražnje u trilijunima kubičnih stopa (Tcf) - QS , QD Graf 9.4 Potražnja Učinak kontrola cijena zemnog plina Ponuda Cijena pri kojoj se tržište uravnotežuje iznosi $6.40 na hiljadu kubičnih stopa (mcf), a maksimalna dozvoljena cijena je $3.00. Ovo uzrokuje manjak od 3.0 Tcf. (23.6 − 20.6 = 3.0) Potrošači dobivaju razliku površine pravokutnika A i trokuta B, dok proizvođači gube zbroj pravokutnika A i trokuta C. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina

EFIKASNOST KONKURENTNOG TRŽIŠTA 9.2 EFIKASNOST KONKURENTNOG TRŽIŠTA ● ekonomska efikasnost – maksimizacija agregatnog probitka potrošača i proizvođača Tržišni neuspjeh ● tržišni neuspjeh – situacija u kojoj je neregulisano konkurentno tržište neefikasno, jer cijene ne uspijevaju pružiti prave signale potrošačima i proizvođačima. Do tržišnog neuspjeha može doći u sljedeća dva slučaja: Eksternalije Nedostatak informacija POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA ● eksternalije – Ponekad postupci potrošača ili proizvođača stvaraju troškove ili koristi koje nisu uračunate u tržišnu cijenu.

EFIKASNOST KONKURENTNOG TRŽIŠTA 9.2 EFIKASNOST KONKURENTNOG TRŽIŠTA Graf 9.5 Cijena Gubitak blagostanja kada se cijena drži iznad nivoa pri kojem se uravnotežilo tržište Ako je regulirano da cijena ne smje biti niža od P2, potraživat će se samo Q3 . Ako se proizvodi Q3 , gubitak probitka je prikazan trokutima B i C. Uz cijenu P2, proizvođači bi željeli proizvesti više od Q3. Ako to i učine, gubitak probitka će biti još veći. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina

EFIKASNOST KONKURENTNOG TRŽIŠTA 9.2 EFIKASNOST KONKURENTNOG TRŽIŠTA PRIMJER 9.2 TRŽIŠTE LJUDSKIH BUBREGA Ponuda : QS = 16.000 + 0.4P Potražnja : QD = 32.0000.4P Graf 9.6 Tržište bubrega i učinak Nacionalnog zakona o transplataciji organa Cijena koja uravnotežuje tržište iznosi $20.000; uz ovu bi cijenu bilo ponuđeno 24.000 bubrega godišnje. Zakon djeluje tako da cijenu praktično spušta na 0.Uprkos tome, donira se oko 16.000 bubrega godišnje,ova ograničena ponuda je prikazana kao S’. Gubitak ponuđača je prikazan pravokutnikom A i trokutom C. Ako primatelji bubrega dobivaju dobivaju bez plaćanja, njihov je dobitak jednak razlici pravokutnika A i trokuta B. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Cijena Količina

EFIKASNOST KONKURENTNOG TRŽIŠTA 9.2 EFIKASNOST KONKURENTNOG TRŽIŠTA PRIMJER 9.2 TRŽIŠTE LJUDSKIH BUBREGA (nastavak) Graf 9.6 Ponuda: QS = 16,000 + 0.4P Potražnja: QD = 32,0000.4P Tržište bubrega i učinak Nacionalnog zakona o transplataciji organa (nastavak) U praksi, bubrege često dobivaju oni koji su spremni platiti, pa mnogi primatelji moraju platiti dio ili cijelu cijenu od $40.000, koja omogućuje uravnoteženje tržišta na kojem je ponuda ograničena. Pravokutnicima A i D mjeri se ukupna vrijednost bubrega, kad je ponuda ograničena. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Cijena Količina

9.3 POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA MINIMALNE CIJENE Graf 9.7 Cijena Minimalna cijena Cijena je regulirana i ne smije biti niža od Pmin. Proizvođači bi željeli prodavati Q2, ali potrošači će kupiti samo Q3. Ako proizvođači zaista proizvedu Q2, količina Q2 − Q3 će ostati neprodana, a promjena probitka proizvođača bit će A − C − D. U ovom slučaju, proizvođačima u cjelini može biti gore. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina

9.3 POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA MINIMALNE CIJENE Graf 9.8 Minimalna nadnica Iako cijena koja uravnotežuje tržište iznosi w0, firmama nije dozvoljeno platiti manje od wmin. Zbog toga, nastaje nezaposlenost u visini L2 − L1 i gubitak probitka prikazan trokutima B i C. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Nezaposlenost

9.3 PRIMJER 9.3 REGULACIJA ZRAČNOG PROMETA MINIMALNE CIJENE PRIMJER 9.3 REGULACIJA ZRAČNOG PROMETA Graf 9.9 Cijena Posljedica regulacije zračnog prometa Uprave za civilne letove Uz cijenu Pmin, avio-kompanije žele isporuči količinu Q2, što je mnogo više od Q1, koliko su potrošači spremni kupiti. U ovom slučaju, nude Q3. Trapezoid D je trošak neprodane proizvodnje. Profiti avio-firmi su, možda, zbog regulacije bili smanjeni jer trapezoid D i trokut C, uzeti zajedno, mogu biti veći od pravokutnika A. Osim toga, potrošači gube A + B. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina

9.3 PRIMJER 9.3 REGULACIJA ZRAČNOG PROMETA (nastavak) MINIMALNE CIJENE PRIMJER 9.3 REGULACIJA ZRAČNOG PROMETA (nastavak) Tablica 9.1 Podaci o avionskoj industriji 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 Broj prijevoznika 36 63 102 70 96 94 90 Stopa popunjenosti putnicima (%) 54 58 61 62 67 72 78 Prihod po putniku i milji leta (konstantni dolari 1995.god.) .218 .210 .165 .150 .129 .118 .092 Indeks realnog troška (1995 = 100) 101 122 111 109 100 93 Indeks realnog troška goriva (1995 = 100) 249 300 204 163 125 237 Indeks realnog troška korigiran za poskupljenja goriva 71 73 88 95 POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Do 1981.god., avio-industrija je bila posve deregulirana. Od tog vremena, mnoge nove avio-kompanije su počele s radom, neke su napustile tržište, a cjenovna konkurencija je postala znatno žestoka. Broj prevoznika je dramatično porastao nakon deregulacije, a prihod po putniku i milji leta je realno opao.Indeks realnog troška pokazuje da su troškovi porasli od 1975-1980. Međutim, za ovo je većim dijelom odgovoran porast troškova goriva .

CJENOVNE POTPORE I PROIZVODNE KVOTE 9.4 CJENOVNE POTPORE I PROIZVODNE KVOTE Cjenovna potpora ● cjenovna potpora – cijene iznad nivoa slobodnog tržišta koja država određuje i održava otkupom viška ponude Graf 9.10 Cijena Cjenovne potpore Da bi održali cijenu Ps iznad cijene P0, pri kojoj bi se tržište uravnotežilo, država otkupljuje količinu do Qg. Dobitak proizvođača jednak je A + B + D. Potrošači gube A + B. Trošak države prikazan je točkastim pravokutnikom, površina kojeg je Ps(Q2 − Q1). POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina Ukupna promjena blagostanja: ΔCS + ΔPS − državni trošak = D − (Q2 − Q1)Ps

CJENOVNE POTPORE I PROIZVODNE KVOTE 9.4 CJENOVNE POTPORE I PROIZVODNE KVOTE Proizvodne kvote Graf 9.11 Ograničenje ponude Cijena Da bi zadržala cijenu na nivou Ps koja je viša od ravnotežne cijene P0, država može ograničiti ponudu na Q1, bilo nametanjem proizvodnih kvota (kao u slučaju posebnih registracijskih oznaka na taxi vozila), bilo kroz davanje finansijskih poticaja proizvođačima za smanjenje proizvodnje (kao u slučaju programa ograničenja poljoprivrednih površina). Da bi poticaj djelovao, mora biti barem visine B + C + D, odnosno jednak dodatnom profitu koji bi se postigao obradom zemlje uz višu cijenu Ps. Državni trošak bi bio barem B + C + D. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina ΔCS = −A − B ΔPS = A − C + isplate na neproizvodnju(ili najmanje B + C + D) ΔBlagostanje = −A − B + A + B + D − B − C − D = −B − C

CJENOVNE POTPORE I PROIZVODNE KVOTE 9.4 CJENOVNE POTPORE I PROIZVODNE KVOTE PRIMJER 9.4 CIJENE POTPORE PŠENICE 1981 Ponuda: QS = 1800 + 240P 1981 Potražnja: QD = 3550  266P Graf 9.12 Cijena (dolari po bušelu) Tržište pšenice 1981.god. Da bi cijenu podignula na $3.70, država je otkupljivala pšenicu na nivou Qg. Država je, otkupom 122 miliona bušela pšenice, podignula cijenu koja uravnotežuje tržište s $3.46 po bušelu na $3.70. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina 1981 .god. Ukupna potražnja QDT = 3550  266P + Qg Qg= 506P  1750 Qg= (506)(3.70)  1750 = 122 miliona bušela Gubitak potrošača = −A − B = $624 miliona Državni trošak = $3.70 x 112 million = $451.4 miliona Ukupan trošak programa = $624 million + $451.4 million = $1075.4 miliona Dobitak proizvođača = A + B + C = $638 miliona

CJENOVNE POTPORE I PROIZVODNE KVOTE 9.4 CJENOVNE POTPORE I PROIZVODNE KVOTE PRIMJER 9.4 CIJENE POTPORE PŠENICE (nastavak) 1985 Ponuda: QS = 1800 + 240P 1985 Potražnja: QD = 2580  194P Graf 9.13 Tržište pšenice 1985.god. Cijena (dolari po bušelu) Godine 1985. je potražnja bila mnogo niža od 1981.god., pa je cijena koja uravnotežuje tržište bila samo $1.80. Da bi podigla cijenu $3.20 po bušelu, država je otkupila 466 miliona bušela i nametnula proizvodne kvote u visini 2,425 miliona bušela. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina 2425 = 2580  194P + Qg Qg= 155 + 194P Qg= 155 + 194($3.20) = 466 miliona bušela Državni trošak = $3.20 x 466 miliona = $1491 milliona

9.5 ● uvozna kvota – ograničenje količine dobra koje se može uvesti UVOZNE KVOTE I CARINE ● uvozna kvota – ograničenje količine dobra koje se može uvesti ● uvozna carina – porez na uvezeno dobro Graf 9.14 Cijena Uvozna carina ili kvota koja eliminira uvoz Na svjetskom tržištu, domaća cijena je jednaka svjetskoj cijeni Pw. Ukupna potrošnja je Qd od čega je Qs domaćeg porijekla, o ostalo se uvozi. Kada se uvoz eliminira, cijena će porasti na P0. Dobitak proizvođača je prikazan trapezoidom A. Gubitak potrošača je A + B + C, gubitak probitka je B + C. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina Uvoz

9.5 POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA UVOZNE KVOTE I CARINE Graf 9.15 Uvozna carina ili kvota (općenit slučaj) Kada je uvoz smanjen, domaća cijena raste sa Pw na P*. To se može postići uvođenjem kvote, ili carine T = P* − Pw. Trapezoid A ponov predstavlja dobitak domaćih proizvođača. Gubitak potrošača je A + B + C + D. Ako se koristi carina, država dobiva D, odnosno prihod od carine, tako da je domaći neto gubitak B + C. Ako se umjesto carine koristi kvota, pravokutnik D postaje dio profita stranih proizvođača, a neto domaći gubitak je B + C + D. Cijena POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina

9.5 UVOZNE KVOTE I CARINE PRIMJER 9.5 ŠEĆERNA KVOTA U.S. Ponuda: QS =  7.48 + 0.84P U.S. Potražnja: QD = 26.7  0.23P Graf 9.16 Šećerna kvota 2005. Da je cijena bila jednaka svjetskoj, odnosno 12 centi po funti, 2005.god. u SAD-u bi bilo potrošeno oko 23,9 milijardi funti šećera, od čega bi 2,6 milijardi funti potjecalo iz domaće proizvodnje, a ostatak iz uvoza. Ograničavanje uvoza na 5,3 milijardi funti podiglo je cijenu na15 centi. Cijena (centi po funti) POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina (milijardi funti)

9.5 PRIMJER 9.5 ŠEĆERNA KVOTA (nastavak) UVOZNE KVOTE I CARINE PRIMJER 9.5 ŠEĆERNA KVOTA (nastavak) U.S. ponuda: QS =  7.48 + 0.84P U.S. potražnja: QD = 26.7  0.23P Graf 9.16 Šećerna kvota 2005. (nastavak) Dobitak domaćih proizvođača od milijarde dolara prikazan je trapezoidom A, about $1.3 milijarde dolara. Pravokutnik D je dobitak od $795 miliona onih stranih proizvođača koji su se domogli dijela kvote. Trokuti B i C predstavljaju gubitak probitka od oko $1.2 milijarde. To je potrošačima izazvalo troškove u visini A + B + C + D, odnosno $3.3 milijarde. Cijena (centi po funti) POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina (milijardi funti)

UTICAJ POREZA I SUBVENCIJA 9.6 UTICAJ POREZA I SUBVENCIJA ● posebni porez – porez koji se obračunava u apsolutnom iznosu po jedinici prodanog proizvoda Cijena Graf 9.17 Prevaljivanje poreza Pb je cijena koju plaćaju kupci (uključujući porez). Ps je cijena koju primaju prodavatelji, isključujući porez. Ovdje je porezni teret jednako raspoređen između kupca i prodavatelja. Kupci gube A + B. Prodavatelji gube D + C. Država zarađuje prihod A + D. Gubitak probitka je B + C. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina Četiri uvjeta moraju biti zadovoljena nakon uvođenja poreza: QD = QD(Pb) (9.1a) QS = QS(Ps) (9.1b) QD = QS (9.1c) Pb − Ps = t (9.1d)

UTICAJ POREZA I SUBVENCIJA 9.6 UTICAJ POREZA I SUBVENCIJA Graf 9.18 Učinak poreza ovisi o elastičnosti ponude i potražnje Cijena Cijena POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina Količina Ako je potražnja vrlo neelastična u odnosu na ponudu, porezni teret snose uglavnom kupci. Ako je potražnja vrlo elastična u odnosu na ponudu, porezni teret pada uglavnom na prodavatelje.

UTICAJ POREZA I SUBVENCIJA 9.6 UTICAJ POREZA I SUBVENCIJA UČINCI SUBVENCIJE ● subvencija – isplata koja smanjuje cijenu koju plaća kupac ispod prodavateljeve cijene, tj. negativni porez Četiri uvjeta moraju biti zadovoljena nakon uvođenja subvencije: QD = QD(Pb) (9.2a) QS = QS(Ps) (9.2b) QD = QS (9.2c) Ps − Pb = s (9.2d) Graf 9.19 Cijena POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Cijena Subvencija O subvenciji se može razmišljati kao o negativnom porezu. Poput poreza, korist od subvencije se dijeli između kupca i proizvođača, ovisno o relativnim elastičnostima ponude i potražnje. Količina

UTICAJ POREZA I SUBVENCIJA 9.6 UTICAJ POREZA I SUBVENCIJA PRIMJER 9.6 POREZ NA BENZIN Efekat poreza od $1.00 po galonu: QD = 150 – 25Pb (Potražnja) QS = 60 + 20Ps (Ponuda) QD = QS (Ponuda mora biti jednaka potražnji) Pb – Ps = 1.00 (Država mora primiti $1.00/galonu) 150 − 25Pb = 60 + 20Ps Pb = Ps + 1.00 20Ps + 25Ps = 150 – 25 – 60 45Ps = 65, or Ps = 1.44 Q = 150 – (25)(2.44) = 150 – 61, or Q = 89 bg/yr Godišnji prihod od poreza tQ = (1.00)(89) = $89 milijardi godišnje Gubitak probitka bi iznosio: (1/2) x ($1.00/galon) x (11 milijardi galona/godišnje = $5.5 milijardi godišnje POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA

UTICAJ POREZA I SUBVENCIJA 9.6 UTICAJ POREZA I SUBVENCIJA PRIMJER 9.6 POREZ NA BENZIN (nastavak) Potražnja benzina: QD = 150  25P Ponuda benzina: QS = 60 + 20P Graf 9.20 Cijena (dolari po galonu) Učinak poreza na benzin od $1 Cijena benzina na benzinskoj pumpi raste sa $2.00 po galonu $2.44, a količina koja se prodaje pada sa100 na 89 bg/yr. Godišnji prihod od poreza je (1.00)(89) = $89 milijardi (područje A + D). Dva trokuta prikazuje gubitak probitaka od $5.5 milijardi godišnje. POGLAVLJE 9: ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA Količina (milijardi galona godišnje)