Zvjezdane bajke Višnja Tadić, prof..

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
SVJETLOST U TELESKOPU ( 3)
Advertisements

UPOZNAJEMO ZVIJEŽĐA Jesensko i zimsko nebo
7 SILA TRENJA.
Laboratorijske vježbe iz Osnova Elektrotehnike 1 -Jednosmjerne struje-
Laboratorijske vežbe iz Osnova Elektrotehnike
Prividna gibanja Sunca i Zemljina gibanja
Geografska astronomija
UZGON Ana Gregorina.
MJESEC 2. dio.
Aleksandar makedonski
Vježbe iz Astronomije i astrofizike
BROJ π Izradio: Tomislav Svalina, 7. razred, šk. god /2016.
ZVIJEZDE - NASTANAK I RAZVOJ
Čvrstih tela i tečnosti
UVOD.
u astronomskoj navigaciji
Unutarnja energija i toplina
Tijela i tvari Otto Miler Matulin, 7.a.
Kako određujemo gustoću
7 GUSTOĆA TVARI Šibenik.
TROUGΔO.
UPOZNAJEMO ZVIJEŽĐA.
ZVIJEŽĐA.
Z V I J E Z D E – 1. dio.
TE-TO KARLOVAC od ideje do izgradnje...
1N 4h 1h 0h 3h 2h -20° -10° 0° +10° +20o +30° +40° 23h 22h 21h 20h
BETONSKE KONSTRUKCIJE I
ZVIJEZDE I GALAKSIJE - NASTANAK I RAZVOJ
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Mjerenje Topline (Zadaci)
Cirkumpolarna zviježđa Zviježđda zimskog neba Zimski šesterokut
Potencije.
Zašto neka tijela plutaju na vodi, a neka potonu?
Polifazna kola Polifazna kola – skup električnih kola napajanih iz jednog izvora i vezanih pomoću više od dva čvora, kod kojih je svako kolo pod dejstvom.
Biblijska povijest u Knjizi Sirahovoj
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
MJERENJA U ASTRONOMIJI
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Spisi prije Biblije Kozmogonijski mitovi Bliskog Istoka
SUNČEV SUSTAV.
Pavao – 29. lipnja – Pavlova godina
Aleksandar Buinac OŠ Viktorovac, Sisak
Što je metalurgija, a što crna metalurgija?
Mjesec i pomrčine.
TRIGONOMETRIJA PRAVOKUTNOG TROKUTA
UPOZNAJEMO ZVIJEŽĐA Proljetno i ljetno nebo
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Dan broja pi Ena Kuliš 1.e.
Geografska astronomija : ZADACI
Paralelna, okomita i kosa nebeska sfera
Astronomska navigacija 3.N.
8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
Elastična sila Međudjelovanje i sila.
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
SLOŽENE SJENE U AKSONOMETRIJI I PERSPEKTIVI
Pozicija u razmaku vremena Running fix
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
Pi (π).
GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja
4N 16h 13h 12h 15h 14h -20° -10° 0° +10° +20o +30° +40° 11h 10h 9h 8h
Liječnik – Gospodinov suradnik
DAN BROJA π.
Euharistija – čudesan odgovor na ljudsku glad Mt 14,13-21
Crtice iz povijesti fizike
Sila trenja Međudjelovanje i sila.
-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku
OŠ ”Jelenje – Dražice” Valentina Mohorić, 8.b
Μεταγράφημα παρουσίασης:

Zvjezdane bajke Višnja Tadić, prof.

Međunarodna godina astronomije 1609. - 2009. Međunarodna godina astronomije Generalna skupština UN-a, međunarodni astronomski savez (IAU) i UNESCO 20. prosinca 2008. Geslo: “Svemir na vama je da ga otkrijete” 1609. godine Galileo Galilei prvi puta teleskopom promatra zvjezdano nebo

Otac moderne astronomije Galileo Galilei otkrio planine na Mjesecu četiri Jupiterova satelita koji nose i njegovo ime zvjezdanu konstrukciju Mliječne staze otkrio je da planet Venera ima iste faze kao i Mjesec otkrio Sunčeve pjege i rotaciju Sunca

Mjesec knjige - astronomija 2009. godina astronomije Mjesec knjige – bajke Zvijezde i zviježđa - mitovi i legende Bajke - je osobita književna vrsta kod koje se čudesno i nadnaravno isprepliće sa zbiljskim na takav način da između prirodnog i natprirodnog, stvarnog i izmišljenog nema pravih suprotnosti.

Zvijezde i zviježđa zvijezde - užarena, plinovita svemirska tijela vlastite topline i svjetlosti, na okupu je drži vlastita gravitacija - “rađaju” se iz hladne međuzvjezdane tvari, plina i prašine - zvijezde se rađaju, žive i umiru - kad zvijezda potroši gorivo (vodik), napuhne se, naraste u crvenog diva, zatim se smanji u bijelog patuljka (otpuhuje vanjske slojeve, ostaje gola jezgra) - Sunce je zvijezda ( o njemu ovisi život na Zemlji)

“rodilišta zvijezda” Maglice

Hertzsprung-Russelov dijagram

Usporedba Sunca i Crvenog diva

Tipovi zvijezda Tip Boja Temperatura Primjer O plava 25 000 K Lacertra Rigel A 7 500 – 11 000 K Sirius F plavo-bijela 6 000 – 7 500 K Vega G žuta 5 000 – 6 000 K Procyon, Sunce K narančasta 3 500 – 5 000 K Aldebaran M crvena manje od 3 500 K Antares

Naša zvijezda Sunce Jezgra – u središtu temperature 15 mil. °C Fotosfera – sunčeva vidljiva površina temperature 5 500 °C Kromosfera i korona čine sunčevu atmosferu

Sunčeve pjege Mjesta na sunčevoj površini koja su tamnija i hladnija u odnosu na čitavu fotosferu zovemo SUNČEVE PJEGE Prvi su ih opazili kineski astronomi prije 2 000 god. vjerujući da su u atmosferi Galileo Galilei je 1609. prvi spoznao kako nastaju i da se nalaze na sunčevoj površini

Imena zvijezda Grci, Arapi, Mezopotamci grčki mitovi i legende 150. god. Ptolomej uredio katalog zvijezda sjeverne Zemljine polutke 1992. Svjetski kongres astronoma odredio način imenovanja zvijezda: - ime na latinskom jeziku - grčko slovo (α,β,γ,δ...) Grčka: Sirius, Pollux, Procyon... Latinska: Regulus, Stella Polaris... Babilonska: Nunki... Arapska: Dubhe ( Thar al Dubb al Akbar)... Danas – katalog: NGC 1234

Zvijezde i zviježđa Cijeli nebeski svod - 88 zviježđa Iz naših krajeva vidljivo 53 zviježđa 35 zvijeđža vidljivo na južnoj Zemljinoj polutki Cirkumpolarna zviježđa Zviježđa jesenjeg neba Zviježđa zimskog neba Zviježđa proljetnog neba Zviježđa ljetnog neba

Zviježđa ili konstelacije Označen i imenovan dio nebeske sfere sadrži prepoznatljiv sklop zvijezda (stari narodi u tom sklopu prepoznali ljudski, životinjski, mitološki lik ili neku uporabnu stvar: Kočijaš, Ribe, Perzej, Kemijska peć)

Cirkumpolarna zviježđa Veliki Medvjed

Mali medvjed (lat. Ursa Minor)

Žirafa (lat.Camelopardalis)

Ris (lat. Lynx)

Kasiopeja (lat. Cassiopeia)

Cefej (lat. Cepheus)

Zmaj (lat. Draco)

Zviježđa jesenjeg neba

Zviježđe Pegaza (lat. Pegasus) i Andromede

Zviježđa zimskog neba

Zimski šesterokut

Orion i Škorpion (lat. Scorpius)

Zviježđa proljetnog neba

Djevica lat. Virgo

Zviježđa ljetnog neba

Zmijonoac (lat. Ophiuchus)

Zviježđa zodijaka

U kojem ste znaku rođeni? Ribe 12. ožujak-18. travnja ........................... 38d Ovan 19. travnja -13.svibnja .......................... 25d Bik 14. svibnja- 19. lipnja ............................ 37d Blizanci 20. lipnja – 20. srpnja ..................... 31d Rak 21. srpnja – 9. kolovoza ........................ 20d Lav 10. kolovoza – 15. rujna ........................ 37d Djevica 16. rujna – 30. listopada .................. 45d Vaga 31. listopada – 22. studenog ............... 23d Škorpion 23. studenog – 29. studenog ....... 7d Zmijonosac 30. studenog – 17. prosinca 18d Strijelac 18. prosinac – 18. siječnja .............. 32d Jarac 19. siječnja – 15. veljače .................... 28d Vodenjak 16. veljače – 11. ožujka ................ 24(25)d

Hvala na pažnji