KVANTNA MEHANIKA ZA POČETNIKE

Najmanja količina energije koju neko tijelo može primiti ili emitirati Objašnjeno zračenje crnog tijela Planckov prosinački govor (Nobel 1918.) Planckova konstanta h (h = 6,626 • 10-34 Js) ŠTO JE TO KVANT?

KAKO ĆEMO ZAMISLITI KVANT!?

DVIJE „PRIMJENE” KVANTA Foton i fotoelektrični efekt Alberta Einsteina Kvantizirani atomski model Nielsa Bohra DVIJE „PRIMJENE” KVANTA

FOTON Problematika fotoelektričnog efekta – nerazrješiv paradoks Albert Einstein tvrdi kako se pojava događa zbog kvantova EM zračenja (1905.) – Nobelova nagrada 1921. Kasnije, kvant EM zračenja nazvan foton – osnovna čestica svjetlosti i svakog oblika EM zračenja FOTON

KAKO JE EINSTEIN FORMULIRAO FOTON?

BOHROV MODEL ATOMA Objasnio ga Niels Bohr 1913. godine Atom je cjelina sastavljena od pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenih elektronskih orbitala Elektroni kruže u pravilnim orbitama (slično kao Sunčev sustav) Svaka orbitala predstavlja energetsku razinu koja ima svoj nepromjenjivi iznos energije, odnosno kvant Kvantizacija atoma i njegovih energija BOHROV MODEL ATOMA

KAKO IZGLEDA BOHROV MODEL?

PET STUPOVA KVANTNE MEHANIKE Načelo neodređenosti Wernera Heisenberga Princip isključenja Wolfganga Paulija Čestice i antičestice Paula Diraca Valna funkcija i jednadžba Erwina Schrödingera Dualnost materije Louisa de Brogliea PET STUPOVA KVANTNE MEHANIKE

A TKO STOJI IZA SVEGA TOGA?

NAČELO NEODREĐENOSTI Werner Heisenberg 1925. godine Greške prilikom mjerenja su neizbježne Istodobno, nikada ne možemo mjeriti i u potpunosti znati i položaj i količinu gibanja (brzinu) čestice/tijela NAČELO NEODREĐENOSTI   Primjena u kriminologiji

PRINCIP ISKLJUČENJA Wolfgang Pauli tijekom 1920-ih godina Posljedica principa je postojanje kemijskih elemenata Kvantno stanje (četiri broja) Dva elektrona u istom atomu nikako ne mogu imati isto kvantno stanje PRINCIP ISKLJUČENJA

Gustoća vjerojatnosti da se čestica nalazi u točki prostora definiranoj sa r VALNA FUNKCIJA ψ   Glavna jednadžba kvantne mehanike Newtonovi zakoni u klasičnoj mehanici Max Born – statistička interpretacija valne funkcije

SCHRÖDINGEROVA JEDNADŽBA U ATOMU VODIKA

DUALNOST MATERIJE Sva je materija istodobno i val i čestica Christiaan Huygens i Isaac Newton – prvi sukob   DUALNOST MATERIJE Clinton Joseph Davisson i George Paget Thomson 1927. – difrakcija elektrona (dokaz de Broglieove teze) Einstenova relacija:  

DIFRAKCIJA ELEKTRONA

Hvala na pažnji Mislav Burazer, III.b „Mašta je važnija od znanja” - Albert Einstein Hvala na pažnji Mislav Burazer, III.b

Izvori Paar, Vladimir. Fizika 4 : udžbenik za 4. razred gimnazije, Zagreb : Školska knjiga, 2008. http://hr.wikipedia.org/wiki/Kvantna_mehanika http://hr.wikipedia.org/wiki/Max_Planck http://hr.wikipedia.org/wiki/Erwin_Schr%C3%B6di nger