MEĐUNARODNA EKONOMIJA Predavanje 11: Devizni tečaj i devizno tržište II Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

Pregled predavanja: Kamatna arbitraža Kamatni paritet Sustavi deviznih tečajeva Zlatni standard Zlatno-devizni standard Teorije određivanja deviznog tečaja Dornbuschov premašaj tečaja Big-Mac indeks

Kamatna arbitraža Nastaje ako se kamatne stope u različitim poslovnim središtima i valutama razlikuju Arbitražeri transferiraju likvidna novčana sredstva iz središta s nižim u središta s višim kamatnim stopama Odljev kapitala - smanjenje ponude - rast kamatne stope Priljev kapitala - povećanje ponude - smanjenje kamatne stope Kretanje kapitala iz jedne zemlje u drugu iziskuje i transferiranje novčanih sredstava iz jedne valute u drugu Zato se uspoređuje razlika u kamatnim stopama s terminskom premijom ili diskontom

Kamatni paritet i kretanje kapitala Kamatni paritet: vrijedi kada se izjednači razlika između kamatnjaka u zemlji i inozemstvu s razlikom između promptnog i terminskog tečaja odnosno kada je terminska premija (ili diskont) jednaka razlici u kamatnjacima sa suprotnim predznakom

r*> r + Kamatni paritet (T-S)/S (T-S)/S - + Kamatni paritet - Izvoz kapitala Izvoz kapitala (terminska premija i motivirajuća kamata na stranu valutu) r*> r + Kamatni paritet Izvoz kapitala Uvoz kapitala Terminski diskont (T<S) Terminska premija (T>S) (T-S)/S (T-S)/S - + Uvoz kapitala (terminski diskont i demotivirajuća kamata na stranu valutu) Izvoz kapitala Uvoz kapitala Kamatni paritet Uvoz kapitala - r*< r

Grafički prikaz kamatnog pariteta Na apscisi je nanešena terminska premija/diskont na stranu valutu, a na ordinati kamatnjak na domaću i stranu valutu U slučaju kada postoji terminska premija na stranu valutu i veći strani od domaćeg kamatnjaka doći će do izvoza kapitala iz zemlje U slučaju kada postoji terminski diskont strane valute i veći domaći od inozemnog kamatnjaka doći će do uvoza kapitala u zemlju U slučaju jednakosti vrijedit će kamatni paritet s određenim odstupanjima što se naziva zona kamatnog pariteta

Uvjet kamatnog pariteta Uvjet kamatnog pariteta stavlja u odnos kamatne stope (razlika između stranog i domaćeg kamatnjaka) te promjene između terminskog i spot tečaja strane valute

Da ponovimo… Koji devizni sustavi postoje? Vezani (fiksni) za: - zlato - pojedinu valutu (USD) - skup valuta (SDR, euro) Fluktuirajući: - samostalno - grupno - puzanje prema indikatorima

Kako odabrati sustav? Svaka zemlja mora odlučiti o izboru deviznog sustava Teorija o optimalnoj valutnoj zoni Faktori bitni za izbor deviznog sustava: Veličina zemlje Otvorenost zemlje Struktura vanjske trgovine Stupanj integriranja u međ. financijske tijekove Stopa inflacije

Faktori koji utječu na izbor deviznog sustava Otvorenost: (relativno zatvorene zemlje- fluktuirajući tečajevi, relativno otvorene zemlje- fiksni tečajevi) Veličina gospodarstva (BDP): (male zemlje- fiksni tečajevi; velike zemlje- fluktuirajući tečajevi) Koncentracija proizvoda i sektora: diverzificirane privrede – fluktuirajući tečaj; specijalizirane privrede - fiksni tečaj Integracija s međunarodnim financijskim tržištima: visok stupanj integriranosti – fluktuirajući tečajevi; zemlje s nižim stupnjem integriranosti - fiksni tečaj Inflacija: različitost stopa inflacija od trgovinskih partnera - fluktuirajući tečaj; sličnost stopa inflacije sa trgovinskim partnerima - fiksni tečaj

Zlatni standard Važio je od 1870. godine do 1. svjetskog rata U to vrijeme je Engleska bila najjača ekonomska sila Stabilni tečajevi i jedinstveni svjetski novac (zlato) utjecali su na to da se cijene i plaće nisu bitno razlikovale u pojedinim zemljama Karakteristika: velika stabilnost cijena (zbog malog porasta zlata - novčane mase) i visok stupanj gospodarskog rasta u svijetu

Tečaj valute u sistemu zlatnog standarda TG - izvoz zlata TD - uvoz zlata Sβ TG TZ TD Dβ Qβ

Zlatni standard - formiranje deviznog tečaja Fiksni odnos između nacionalnih valuta posredstvom fiksnih odnosa prema zlatu Zlatni paritet Naplata izvoza u valuti zemlje B ili u zlatu Transportni troškovi zlata Donja i gornja zlatna točka Beskonačna elastičnost funkcija ponude nakon TG i potražnje nakon TD

Utjecaj promjene potražnje na tečaj BE – deficit u BP koji se izravnava izvozom zlata zemlje A D3β D2β C D1β B E Sβ TG A TZ TD Dβ Sβ Qβ

Utjecaj promjene potražnje na tečaj Uz krivulju potražnje D1β i ponude Sβ formira se ravnotežni tečaj Tz koji je jednak zlatnome. Uz jednakost ponude i potražnje nema kretanja zlata Poveća li se potražnja za valutom β u D2β ravnotežni je tećaj jednak gornjoj zlatnoj točki Ako se potražnja i dalje nastavi povećavati (D3β) ravnotežni tečaj se nalazi u točki C i veći je od gornje zlatne točke BE predstavlja deficit u bilanci plaćanja zemlje A koji se izravnava izvozom zlata

Utjecaj promjene ponude na tečaj BE – suficit u BP koji će se izravnati uvozom zlata iz zemlje B Dβ Sβ TG A TZ B E TD Dβ C Sβ S2β S3β Qβ

Utjecaj promjene ponude na tečaj Poveća li se ponuda valute β u S2β ravnotežni je tečaj jednak donjoj zlatnoj točki. Bilanca plaćanja je i dalje u ravnoteži i nema kretanja zlata. Ako se krivulja ponude nastavi povećavati u S3β ravnotežni je tečaj niži od donje zlatne točke U tom slučaju zemlja A ima suficit u bilanci plaćanja prikazano dužinom BE i on se izravnava uvozom zlata iz zemlje B

Prednosti zlatnog standarda Dugoročna stabilnost cijena u zemlji i inozemstvu (stimulira dugoročne poslove u međunarodnoj razmjeni) Visok stupanj liberalizacije u vanjskoj trgovini i najveća efikasnost tržišta u alokaciji resursa (jer su državne intervencije u području cijena ograničene) Efikasnost djelovanja međunarodnog novca - zlata, utjecaj na integriranje svjetskog tržišta roba, usluga i kapitala

Ograničenja zlatnog standarda Proizvodnja zlata nije mogla rasti po istoj stopi kao i svjetska trgovina Stopa rasta proizvodnje monetarnog zlata ograničavala je stopu rasta proizvodnje i razmjene - to je najveći nedostatak zlatnog standarda Početak prvog svjetskog rata označio je kraj zlatnog standarda

Zlatno - devizni standard U međuratnom razdoblju tražilo se rješenje - izbor sustava deviznog tečaja Zlatno - devizni standard uveden je 1944.godine na konferenciji u Bretton Woodsu Rezervna svjetska valuta ima neograničenu konvertibilnost u zlato Ostale valute definiraju svoj odnos prema USD (rezervna svjetska valuta) Dozvoljeno odstupanje +/- X%

Tečaj valute u zlatno - deviznom standardu +/- X% - dozvoljeno odstupanje od T0 T0+X% 2X% T0 T0-X% vrijeme

Povećanje potražnje za rezervnom valutom T=Kn/$ T=Kn/$ D3 D2 A D1 B C T1+X% S$ T0+X% T1 T1-X% T0 T0+X% T0 T0-X% D$ T0-X% S$ t1 vrijeme Q1 Q2 Q3 Q$

Povećanje potražnje za rezervnom valutom Uz danu krivulju ponude dolara S$ i krivulju potražnje D1 ravnotežni je tečaj jednak fiksiranom tečaju u T0 pa država ne mora intervenirati Poraste li potražnja za dolarima u D2, ravnotežni će se tečaj dolara povećati na T0+X% i doseći gornju granicu dozvoljenog odstupanja tečaja dolara Daljnji porast potražnje na D3, uz istu ponudu, ravnotežni bi tečaj bio veći od gornje dopuštene granice Država ima deficit u bilanci plaćanja kojeg mora pokriti smanjenjem deviznih pričuva

Povećanje potražnje za rezervnom valutom Kako rezerve nisu ograničene država više neće moći braniti tečaj na razini T0+X% nego definira tečaj dolara na višoj razini i devalvira svoju valutu Takve prilagodbe tečaja vezane uz rezervnu svjetsku valutu se nazivaju prilagodljivo vezivanje U praksi su bile prisutne češće manje devalvacije, jer su troškovi devalvacije time bili manji tzv. puzeće prilagođavanje

Povećanje ponude rezervne valute T=Kn/$ T=Kn/$ D$ T0+X% S$ T0+X% T0 T0-X% T0 T1+X% T1 B C T1-X% T0-X% D$ A S1 S2 S3 t1 vrijeme Q1 Q2 Q3 Q$

Povećanje ponude rezervne valute Poraste li ponuda za dolarima u S2, ravnotežni će se tečaj dolara smanjiti na T0-X% i doseći donju granicu dozvoljenog odstupanja tečaja dolara Daljnji porast ponude dolara na S3, uz istu potražnju, ravnotežni bi tečaj bio niži od donje dopuštene granice Država ima suficit u bilanci plaćanja pri čemu dolazi do porasta deviznih rezervi Povećanje deviznih rezervi ne može biti neograničeno jer djeluje na porast novčane mase u zemlji, a posljedično i na porast cijena. Zemlja će u tom slučaju morati revalvirati svoju valutu

Kraj zlatno-deviznog standarda Poslije rata - porušena Europa - SAD joj pruža pomoć kroz tzv. Marshalov plan Oporavak europskih zemalja - rast potražnje za USD da se popune rezerve Od 1958. godine deficit u bilanci SAD-a postaje sve veći zbog većeg izvoza kapitala iz SAD-a, došlo je do poplave dolara što je utjecalo na smanjenje povjerenja u USD 1971. godine SAD ukida konvertibilnost dolara u zlato Dolazi do poravnanja tečajeva valuta gotovo svih zemalja i povećanja zone fluktuiranja na +/-2,25% 1973.godine svijet prelazi na sustav fluktuirajućih tečajeva

Teorije određivanja deviznog tečaja Teorija pariteta kupovne moći Teorija apsolutnog pariteta kupovne moći Teorija relativnog pariteta kupovne moći Teorija kamatnog pariteta Teorija efikasnog deviznog tržišta Teorija tržišta vrijednosnih papira Teorija dugoročne neravnoteže u bilanci plaćanja Monetarna teorija

Teorija pariteta kupovne snage Teorije pariteta kupovne moći (Gustav Cassel) Teorija apsolutnog PPP tečaj je jednak odnosima razine cijena u zemljama Teorija relativnog PPP postotna promjena tečaja između dvije valute u nekom razdoblju jednaka je razlici između postotnih promjena nacionalnih nivoa cijena

Teorija apsolutnog pariteta kupovne moći Polazi od zakona jedna cijene (law of one price) Tečaj dvije valute se izračunava kao odnos razine cijena u zemljama tečaj strane valute u vremenu t razina cijene zemlje A u vremenu t razina cijene zemlje B u vremenu t

Teorija relativnog pariteta kupovne moći Teorija relativnog pariteta kupovne moći izražava tečaj kao tečaj iz temeljnog razdoblja (bazno) korigiran odnosom domaćih i vanjskih cijena U obzir uzima i kretanja kapitala te problem transportnih troškova ili (postotna promjena u tečajevima korigira se postotnom promjenom inflacije u zemljama)

Teorija efikasnog deviznog tržišta Temelji se na teoriji racionalnih očekivanja i uzima da je terminski tečaj nepristrani indikator budućeg kretanja promptnog tečaja Efikasnost deviznog tržišta se temelji na tri pretpostavke: troškovi deviznih transakcija su mali, sudionici na deviznom tržištu koriste sve relevantne informacije i vrijednosni papiri denominirani u različitim valutama su savršeni supstituti U slučaju da jedna od pretpostavki nije ispunjena devizno tržište nije efikasno

Teorija tržišta vrijednosnih papira Jedna od novijih teorija koju je razvio W. H. Branson Ova teorija integrira različite teorije u jedinstvenu teoriju koja određivanje deviznog tečaja tumači kretanjem različitih tijekova u bilanci plaćanja U kratkom roku devizni tečaj određuju kretanja u bilanci kapitalnih transakcija (vrijednosnih papira denominiranih u različitim valutama) odnosno na temelju teorije kamatnog pariteta U dugom roku tečajevi se određuju na temelju kretanja u bilanci tekućih transakcija i paritetu kupovne moći

Teorija dugoročne neravnoteže u bilanci plaćanja Obuhvaća sve faktore koji djeluju na devizne transakcije neke zemlje Pretpostavlja se da će saldo bilance plaćanja doseći ravnotežnu razinu u dugom roku Izračunava se promjena deviznog tečaja koja će ukloniti jaz između očekivane i projicirane razine tekuće bilance plaćanja Ta se teorija koncentrira na određivanje dugoročne neravnoteže u bilanci plaćanja

Monetarna teorija Polazi od teorije pariteta kupovne moći prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene u stopama inflacije u zemlji i inozemstvu Prema ovoj teoriji, uvažavajući kvantitativnu novčanu teoriju promjene cijena, razlike u promjenama novčane mase u zemlji i inozemstvu utječu na promjenu deviznog tečaja

Premašaj tečaja (Exchange Rate Overshooting) Rudi Dornbusch (1976.) Exchange rate overshooting model Kaže se da je tečaj premašio kada je njegov trenutni odgovor na poremećaj veći nego što je njegov dugoročni odgovor Uz svakodnevnu promjenjivost tečaja postoji sporo kratkoročno prilagođavanje razine cijena i kamatnog pariteta

Premašaj tečaja (Exchange Rate Overshooting) M(mlrd. $) a) i (%) b) 10 i M 110 9 100 t t P(indeks) R($/€) c) d) 1,16 R 110 P 1,10 100 1,00 t t

Premašaj tečaja (Exchange Rate Overshooting) U vremenu t0 novčana masa (ponuda) poraste za 10% (sa $100 mlrd. na $110 mlrd.) Porast novčane mase u vremenu t0 trenutno dovodi do pada kamatne stope s 10% na 9%. U dugom roku kamatna stopa postepeno raste (porastom indeksa cijena) na razinu od 10% Indeks cijena raste za 10% sa 100 na 110 postepeno kroz duži period U vremenu t0 dolar trenutno deprecira za 16%, odnosno premašaj tečaja u kratkom roku je veći od tečaja u dugom roku (dolar postepeno aprecira do razine $1,10).

Big Mac indeks

Big Mac indeks Big Mac indeks je neformalan način mjerenja PPP između dvije valute Uveden 1986. od The Economist Na temelju cijene Big Mac sendviča u dvije zemlje određuje se da li je pojedina valuta podcijenjena ili precijenjena u odnosu na američki dolar

Primjer izračuna Big Mac indeksa Cijena Big Mac sendviča u RH iznosi 14,9 kn Cijena sendviča u SAD-u iznosi $3,06 Tečaj dolara R$=HRK/$=5,6 cijena u SAD-u / :14,9 HRK kuna je podcijenjena 15% cijena u RH