UPRAVLJANJE RIZICIMA U FINANCIJAMA 46. simpozij HZ RiF-a: FINANCIJSKE I RAČUNOVODSTVENE MJERE IZLASKA IZ RECESIJE UPRAVLJANJE RIZICIMA U FINANCIJAMA  mr.sc. Hrvoje Serdarušić Dubrovnik, Grand Hotel "Park” 5. - 7. svibnja 2011.

Kamatna stopa - gledište investitora: tržišna kamatna stopa sastoji se od nerizične kamatne stope (Real risk-free rate) i sume četiriju premija koje investitori zahtijevaju kao kompenzaciju što podnose određene vrste rizika r = nerizična kamatna stopa + inflacijska premija + + premija za rizik nenamire + premija likvidnosti + premija za dospijeće Poslovni subjekt može direktno utjecati najviše na ove dijelove ukupne kamatne stope

primarna procjena rizika (novčani tok) sekundarna procjena rizika (instrumenti osiguranja)

Rizik likvidnosti USPORENA NAPLATA POTRAŽIVANJA UPRAVLJANJE RadniM kapitalOM ZNAČAJ analize novčanog jaza TROŠAK ROBNOG ILI TRGOVAČKOG KREDITA TROŠAK BANKARSKOG KREDITA

Usporena naplata potraživanja - aktivnosti Sustavni monitoring portfelja Reprogram (engl. rescheduling) i restrukturiranje Lista kupaca za promatranje (status: WATCH) Rezerviranje za potencijalne gubitke Work-out: naplata (djelomična/ cjelovita) kroz prijeboj ili aktivirane instrumente osiguranja likvidacija poslovnog odnosa

Usporena naplata potraživanja – primjer modela za praćenje kupaca (1) Primjer veleprodajnog lanca ABC d.o.o. sa značajnim brojem kupaca Financijski direktor provjerava koliko dugo traje naplata od kupaca U prethodnim godinama naplata = prosječno 72 dana (politika 60 dana) Cash gap (neto obrtni ciklus) direktno utječe na financijske troškove i direktno smanjuje računovodstvenu dobit i ekonomsku dobit Efikasna kontrola naplate kroz uzorkovanje slučajnim odabirom od 40 kupaca tvrtka je uvela čvršće odredbe s odgodom plaćanja od 60 dana, za manji broj dana se daju popusti, a za odstupanja od odgode se naplaćuje zatezna kamata uz prethodno ugovaranje instrumenata osiguranja (mjenice, zadužnice) Osnovne vrijednosti unesene su iz analitičkih kartica dobivenih iz računovodstva tvrtke, a rezultati su prikazani u tablici

Usporena naplata potraživanja – primjer modela za praćenje kupaca (2) Sažeti prikaz izračuna i kritična vrijednost testa pri α = 0,05 Legenda: AVG – srednja prosječna vrijednost, u tablici još kao X' STDEV – standardna devijacija uzorka, u tablici još kao s VAR – varijanca uzorka μ0 – vrijednost koju treba testirati n – veličina uzorka

Usporena naplata potraživanja – primjer modela za praćenje kupaca (3) H0 : μ <= 60; Ha : μ > 60 n = 40 kupaca, pa je DF= 40 – 1 = 39 točka odbijanja t-testa za razinu signifikantnosti od 5% je 1,685 >>> odbacuje se nulta hipoteza ako je vrijednost t-testa veća od točke odbijanja Rješenje testa je: _ X - μ0 t n-1 = --------------- s / (n)1/2 t 39 = 6 / 2,4567 = 2,4423 > 1,685 nulta hipoteza H0 : μ <= 60 se odbacuje na razini signifikantnosti od 5% ABC d.o.o. ima proboj u proklamiranoj politici naplate potraživanja za prosječnog kupca, posljedično, nemogućnost ostvarenja dijela poslovnog plana koji se odnosi na likvidnost

Upravljanje radnim kapitalom Manjkav radni kapital utječe na pad rejtinga i povećava troškove financiranja Neuloženi viškovi likvidnosti – manji povrat na vlasnički kapital Faktori koji utječu na radni kapital:

primarna procjena rizika (novčani tok) sekundarna procjena rizika (instrumenti osiguranja)

Upravljanje radnim kapitalom – izvori likvidnosti Primarni – brzo raspoloživi izvori novac utržive vrijednosnice po malom transakcijskom trošku kreditne linije Sekundarni restrukturiranje duga likvidacija imovine reorganizacija poslovanja koja minimizira odljeve novca (u širem smislu i zaštita u slučaju bankrota)

Upravljanje radnim kapitalom – koraci u upravljanju likvidnosti Prvi korak - mjerenje trenutne pozicije različitim analitičkim postupcima Pokazatelji likvidnosti Pokazatelji obrtaja Vremenski orijentirani pokazatelji (CASH GAP ili neto obrtni ciklus) Drugi korak - po izvršenoj analizi u prvom koraku, predstavlja stvarno i efikasno upravljanje, što zahtijeva upotrebu: prognoze novčanog toka u određenom vremenskom horizontu podataka o i pristup različitim vrstama kratkoročnih vrijednosnica procjena o uspješnosti investicijskih portfelja politike i procedure kratkoročnih ulaganja izvora kratkoročnog financiranja

Cash gap (novčani jaz ili neto obrtni ciklus) NOVČANI JAZ = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA – - DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA Potrebni kredit = (Poslovni rashodi/365) * Novčani jaz Trošak financiranja = Potrebni kredit * kamatna stopa kredita

Troškovi financiranja radnog kapitala Trošak bankarskog kredita = ( Naknada + Kamata) / Iznos kredita Sagledavanje diskontne politike Usporedba troškova trgovačkog i bankarskog kredita

Rizik nenamire (“default”) Vjerojatnost događaja nemogućnosti namire (“default” ili “debt service default”) Tehnički default – povreda kovenanta Basel II – banke reportiraju vjerojatnost defaulta unutar godine dana (“SHORT-TERM RATING”) ako se koriste interni sistemi za rejtiranje Integrativni financijski modeli za analizu defaulta (npr. Altman Z-score)

Premija za rizik nenamire (“Default premium”) ekstra povrat iznad nerizične kamatne stope («RFR» – od engl. Risk-free rate) default premium = R – RFR R - prinos do dospijeća ili obećani prinos PD (“Probability of default”)

Izračun premije rizika nenamire Vrijednost 1 HRK kredita ili obveznice Default Nema defaulta 0 HRK 1+R E (kredit) = 0 * p (default) + (1+R) * (1-p) Minimalna kamatna stopa koju će zahtijevati razumni investitor/ kreditor/ dobavljač/ vjerovnik Break-even: (1+RFR) = (1+R) * (1-p) R = [(1+RFR)/(1-p)] - 1 R = [(1+0.07)/(1-0.05)] - 1 = 0.1263 = 12.63% R – RFR = 12.63% - 7.00% = 5.63%

primarna procjena rizika (novčani tok) sekundarna procjena rizika (instrumenti osiguranja)

Kratko istraživanje: ocjena financijskog položaja N = 1 748, Prihodi 2009. > 100 THRK Prosječna neto dobit 2008. veća od 10m HRK u samo 5 županija (Dubrovačko-neretvanska, Grad Zagreb, Istarska, Karlovačka, Zadarska), HR-prosjek manje od 11,1 milijuna kuna Neto dobit 2009. vs 2008.: 8,9m HRK, samo 3 županije ima veću od 10m HRK (Grad Zagreb, Istarska, Karlovačka) prosječni gubitak raste s 4,6m na 5,9m (drastično povećanje: Dubrovačko-neretvanska, Sisačko-moslavačka) Aktiva 2009.: 388m (prosjek kvari Grad Zagreb s 560m te Ličko-senjska županija sa 793m) subjekti iz Istarske (346 milijuna) te Koprivničko-križevačke županije imaju prosječnu aktivu veću od 300 milijuna, uz spomenute županije opća likvidnost 2009. 14,7 (Grad Zagreb (25) te Karlovačka županija (116,1) opća likvidnost prosječno po svim županijama veća od 1

Kratko istraživanje: ocjena profitabilnosti NFD/ EBITDA 2009.: odnos neto financijskog duga i EBITDA broj godina povrata financijskih obveza iz EBITDA-e uglavnom nizak pozitivni ekstremi u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4,8 godina), Vukovarsko-srijemskoj (3,4 godina) te Zadarskoj županiji (5,9 godina); negativni ekstremi u Osječko-baranjskoj županiji (-4,5) te Požeško-slavonskoj županiji; negativni rezultati nisu intuitivni i treba dublje analizirati prosječni rezultati u 2009. za gubitak veći su od dobiti, što znači da rezultat nije pod utjecajem negativnog NFD-a >>> tvrtke nezadužene, pod utjecajem negativne EBITDA-e (ukupan broj negativnih je 7 od 20 uzetih u obzir) korelacija između opće likvidnosti i NFD/ EBITDA je 0,0023, što je izrazito nizak stupanj koreliranosti za daljnju analizu profitabilnosti bilo bi zanimljivo napraviti pregled prema DuPont analizi u smislu analize neto profitne marže, obrtaja ukupne imovine i korištenja financijske poluge, što nije bio predmet ovog istraživanja