Otvorenost na tržištu dobara i usluga i na financijskim tržištima Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima Otvorenost na tržištu dobara i usluga i na financijskim tržištima Blanchard: Poglavlje 18. Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na tržištu dobara i usluga i na financijskim tržištima Outline predavanja: 1. otvorenost na tržištu dobara i usluga 2. otvorenost na financijskim tržištima 3 dimenzije otvorenosti: 1. otvorenost na tržištu dobara mogućnost potrošača i poduzeća da biraju između domaćih i stranih dobara (ograničavajući faktor  carine i kvote  smanjuju se) mogućnost financijskih investitora da biraju između domaće i strane financijske imovine (ograničavajući faktor  kontrola kapitala  polako nestaje) 3. otvorenost na tržištu faktora mogućnost odabira lociranja proizvodnje i mjesta zaposlenja (preseljenje tvornica na područja jeftinije radne snage i migracije radnika u bogatija područja) naglasak na kratkom i srednjem roku pa se koncentriramo na 1. i 2. dimenziju otvorenosti Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na tržištu dobara i usluga Izvoz i uvoz trend porasta uvoza i izvoza u udjelu BDP-a u prošlom stoljeću  porast obujma trgovine uvoz i izvoz se ne kreću uvijek ujednačeno razdoblja trgovinskog deficita (uvoz > izvoz) i suficita (izvoz > uvoz) mjere stupnja otvorenosti: obujam trgovine = udio izvoza ili uvoza u BDP-u nije najbolja mjera otvorenosti (SAD: 13%)  mnogi sektori izloženi stranoj konkurenciji bez da se to vidi u povećanom uvozu (otpor putem nižih cijena) udio agregatnog outputa kojeg čine utrživa dobra (tradable goods)  dobra koje se natječu sa stranim dobrima bilo na domaćem bilo na stranim tržištima bolji pokazatelj otvorenosti (SAD: 60%) SAD i Japan imaju jedan od najmanjih udjela izvoza u BDP-u, oko 10%, dok Njemačka ima 33%, a Belgija čak 84% Može li izvoz zemlje biti veći od BDP-a? može jer izvoz sadrži i intermedijarna dobra (Singapur) veličina udjela izvoza u BDP-u ovisi o geografskom položaju (udaljenosti od tržišta) i veličini zemlje (male zemlje imaju veći udio izvoza/uvoza u BDP-u jer se specijaliziraju za nekoliko proizvoda) Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na tržištu dobara i usluga Izbor između domaćih i stranih dobara otvorena ekonomija  odluke potrošača: potrošnja ili štednja potrošnja domaćih ili stranih dobara (↑domaćeg ili ↑stranog outputa) odluke o portošnji temelje se na relativnoj cijeni stranih dobara u odnosu na domaća realni devizni tečaj  cijena strane robe u terminima domaće robe vs. nominalni devizni tečaj  relativne cijene valuta Nominalni devizni tečaj 2 načina izražavanja nominalnog deviznog tečaja (E = exchange rate): 1) cijena domaće valute izražena u stranoj valuti (HRK 1 = EUR 0.13) 2) cijena strane valute izražena u domaćoj valuti (EUR 1 = HRK 7,5)  koristit ćemo ovaj način! mjerenje promjena deviznog tečaja: nominalna aprecijacija  cijena domaće valute porasla u terminima strane valute, što znači da je došlo do pada tečaja (E)  pala je cijena strane valute u terminima domaće nominalna deprecijacija  cijena domaće valute pala u terminima strane valute, što znači da je došlo do rasta tečaja (E)  porasla je cijena strane valute Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na tržištu dobara i usluga primjer: razdoblje t  EUR 1 = HRK 7.5 a) razdoblje t+1  EUR 1 = HRK 7.3  tečaj je pao, a kuna aprecirala (cijena kune raste, ujedno cijena eura pada → pada tečaj) b) razdoblje t+1  EUR 1 = HRK 7,7  tečaj porastao, a kuna deprecirala (cijena kune pada, ujedno cijena eura raste → raste tečaj) u uvjetima fiksnog deviznog tečaja zemlje mogu donijeti odluku o njegovoj promjeni: devalvacija  povećanja tečaja revalvacija  smanjenja tečaja ako se Hrvatska odluči na devalvaciju (povećati tečaj prema euru), tada će npr. Nijemci za istu količinu eura dobiti više kuna, što ih može potaknuti na veću kupovinu hrvatskih dobara (veći izvoz Hrvatske) međutim Nijemce ne zanima samo koliko će kuna dobiti za euro, nego i kolika je cijena hrvatskih dobara u odnosu na ona u Njemačkoj ključno izračunavanje realnog deviznog tečaja Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na tržištu dobara i usluga Od nominalnog prema realnom tečaju primjer pretpostavka: SAD proizvodi samo jedno dobro (Cadillac), kao i VB (Jaguar) za SAD kao domaće gospodarstvo računamo realni devizni tečaj kao cijenu britanskih dobara u terminima američkih dobara nominalni devizni tečaj: £1 = $1.5 izračun relativne cijene Jaguara u terminima Cadillaca ($): (1) Jaguar: £30 000 x 1.5 po funti = 45.000 $ (2) Cadillac: $40 000 (3) 45.000$/40.000$ = 1.12 realni devizni tečaj između SAD-a i VB = 1.12 realni devizni tečaj za sva proizvedena dobra  izračun temeljem cjenovnih indeksa za sva dobra u obje zemlje  BDP deflator P* = BDP deflator strane zemlje (* će svugdje označavati inozemstvo) P = BDP deflator domaće zemlje E = nominalni devizni tečaj Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na tržištu dobara i usluga Slika Izračun realnog deviznog tečaja za cijeli ekonomski sustav napomena: realni devizni tečaj je indeks i sam po sebi ne daje nikakvu informaciju, ali je zato bitna njegova promjena ako npr. realni devizni tečaj (u SAD-u) između SAD-a i VB poraste za 10%, to znači da su sad američka dobra 10% jeftinija u odnosu na britanska promjene u realnim deviznim tečajevima: realna aprecijacija  porast relativne cijene domaćih dobara u terminima inozemnih dobara, ujedno i pad realnog deviznog tečaja realna deprecijacija  smanjenje relativne cijene domaćih dobara u terminima stranih dobara, ujedno i rast realnog deviznog tečaja cijena britanskih dobara u funtama P* cijena britanskih dobara u dolarima EP* cijena američkih dobara u dolarima P realni tečaj ε = EP*/P Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na tržištu dobara i usluga "realna"  promjene relativnih cijena dobara, a ne promjene relativnih cijena valuta važno: 1. nominalni i realni devizni tečaj ne moraju se kretati u istom smjeru! npr. može doći do nominalne aprecijacije (njemački turist može kupiti manje kuna s istim iznosom eura), ali i istovremene realne deprecijacije zbog veće stope inflacije u Njemačkoj nego u Hrvatskoj (cijene dobara u Hrvatskoj su manje nego u Njemačkoj)  ↑P*/P > ↓E 2. fluktuacije nominalnog deviznog tečaja djeluju na realni tečaj danas su razlike u stopama inflacije između zemalja male  promjene u P*/P male u odnosu na značajne promjene u E Od bilateralnih do multilateralnih deviznih tečajeva zemlje imaju po nekoliko trgovinskih partnera, a ne samo jednog multilateralni/ efektivni realni tečaj = ponderirani prosjek realnih bilateralnih deviznih tečajeva  ponder za svaku zemlju trgovinskog partnera = udio trgovine s njom  obično prosjek uvoza i izvoza  (% izvoza+% uvoza)/ 2 multilateralni realni tečaj kune  prosječna cijena hrvatskih dobara naspram prosječnih cijena dobara hrvatskih trgovinskih partnera Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na financijskim tržištima omogućuje diverzifikaciju portfelja, špekulacije o kretanju domaćih i inozemnih kamatnih stopa, tečajeva… kupovina i prodaja financijske imovine  veći broj deviznih transakcija otvorenost na financijskim tržištima zemlji omogućuje postojanje trgovinskog deficita/ suficita  razlika se očituje u zaduživanju/ posuđivanju Bilanca plaćanja agregirani popis vrijednosti svih transakcija rezidenata neke zemlje s inozemstvom u tijeku jedne godine uključuje trgovinske i financijske tokove  2 podbilance: I Bilanca tekućih transakcija (tekući račun) 1. bilanca roba i usluga  vanjskotrgovinska bilanca 2. neto dohodak (od ulaganja) 3. neto tekući transferi II Bilanca kapitalnih transakcija (račun kapitala) 1. kapitalne transakcije 2. neto financijske transakcije 3. međunarodne pričuve HNB-a identitet BP  suma podbilanci trebala bi biti jednaka 0, ali u praksi nije  kao korekcija kategorija statistička pogreška Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na financijskim tržištima BDP i BNP BDP  vrijednost dodana u zemlji BNP  vrijednost dodana od strane faktora proizvodnje u vlasništvu rezidenata BNP = BDP + neto faktorske zarade (plaćanja iz svijeta – plaćanja svijetu) Izbor između domaće i strane imovine u otvorenom gospodarstvu dvije odluke: da li držati stranu ili domaću valutu? da li držati stranu ili domaću imovinu koja donosi kamatu? ograničavanje imovine samo na obveznice; valute služe za domaće transakcije primjer: izbor između američkih i britanskih obveznica za američkog investitora odluka investiranja u američke obveznice  za svaki dolar uložen u obveznicu ove godine, druge se godine dobiva (1+it) dolara odluka investiranja u britanske obveznice  prvo je potrebno kupiti funte  svaki dolar = 1/Et funti  druge godine dobiva se (1/Et)(1+it*) funti  konverzija funti u dolare  iznos povrata u dolarima = (1/Et)(1+it*)Eet+1 Eet+1 = očekivani nominalni tečaj druge godine kod investicijskih odluka nije se dovoljno povoditi samo za razlikama u kamatnoj stopi, bitno je i što će se događati s tečajem Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na financijskim tržištima Slika Očekivani povrat od jednogodišnje obveznice (SAD ili VB) za američkog investitora SAD obveznice VB obveznice Godina t Godina t+1 $1 $(1+it) £(1/Et) £(1/Et)(1+it*) $(1/Et)(1+it*)Eet+1 Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na financijskim tržištima pretpostavka: investitorima bitna samo očekivana stopa povrata i zato žele držati samo imovinu s najvećom očekivanom stopom povrata za dani slučaj, ako se želi držati i američke i britanske obveznice, one moraju imati istu stopu povrata pa mora vrijediti sljedeća relacija arbitraže: reorganiziramo: (nepokriveni) kamatni paritet – uncovered interest rate početna pretpostavka preoštra jer zanemaruje transakcijske troškove i rizik uvjet kamatnog pariteta je dobra aproksimacija stvarnosti za razvijene zemlje s otvorenim, dobro organiziranim financijskim tržištima (New York, Frankfurt, London, Tokyo), dok ostale zemlje sa slabije razvijenim tržištem kapitala ili većim kontrolama kapitala više odstupaju od navedene relacije Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Otvorenost na financijskim tržištima Kamatna stopa i devizni tečaj pišemo kamatni paritet kao: je očekivana stopa deprecijacije domaće valute  ako je izraz negativan radi se o aprecijaciji domaće valute sve dok kamatna stopa ili očekivana deprecijacija nisu prevelike (do cca. 20%) vrijedi: iz arbitraže proizlazi da domaća kamatna stopa mora (otprilike) biti jednaka inozemnoj kamatnoj stopi uvećanoj za očekivanu deprecijaciju domaće valute primjer: razlika u kamatama na obveznice između SAD-a i VB jednaka 1,5%  američkim investitorima se isplati ulagati u britanske obveznice samo ako očekuju deprecijaciju veću od 1.5% ako se ne očekuje deprecijacija ili aprecijacija (izraz u zagradi je 0) onda će domaći kamatnjak biti jednak stranom primjer brazilskih obveznica Makro-vježbe (O.Vukoja) Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima