Tržište rada v.prof.dr.Jasmin Halebić.

Παρουσίαση με θέμα: "Tržište rada v.prof.dr.Jasmin Halebić."— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Tržište rada v.prof.dr.Jasmin Halebić

2 6-1 Upoznajte tržište rada
Neinstitucionalizirano civilno stanovništvo je broj ljudi potencijalno dostupnih za civilno zaposlenje. Civilna radna snaga jesu oni koji su ili zaposleni ili u potrazi za zaposlenjem. Izvan radne snage su oni koji su niti zaposleni niti traže zaposlenje. Stopa participacije jeste omjer radne snage i neinstitucionaliziranog civilnog stanovništva. Stopa nezaposlenosti se definiše kao udio nezaposlenih u radnoj snazi. 2

3 6-1 Upoznajte tržište rada
Populacija, radna snaga, zaposlenost i nezaposlenost u Sjedinjenim Državama godine Slika 6 - 1

4 6-1 Upoznajte tržište rada
Velika kretanja radnika Stopa nezaposlenosti može odražavati dvije vrlo različite stvarnosti: Ona može odražavati aktivno tržište rada, s mnogo raskida radnog odnosa i mnogo zapošljavanja, ili može održavati sklerotično tržište rada, s tu i tamo pokojim raskidom odnosno zapošljavanjem, i stagnirajućom razinom nezaposlenosti. Anketa o radnoj snazi ( daje podatke o zaposlenima uključujući i kretanja radne snage.

5 6-1 Upoznajte tržište rada
Velika kretanja radnika Prosječni mjesečni tokovi između zaposlenosti, nezaposlenosti i neparticipacije u radnoj snazi u Sjedinjenim Američkim Državama u razdoblju g. Slika 6 - 2 Veliki priljevi i odljevi radnika u i iz skupine zaposlenih. (2) Priljevi i odljevi u skupinu nezaposlenih veliki su u odnosu na broj nezaposlenih. (3) Isto tako, veliki su i priljevi i odljevi iz radne snage, među kojima je znatan broj onih koji direktno prelaze iz ili u skupinu zaposlenih.

6 6-1 Upoznajte tržište rada
Velika kretanja radnika Iz Ankete o radnoj snazi može se zaključiti da: Priljevi i odljevi radnika iz skupine zaposlenih vrlo su veliki Raskide radnih odnosa čine: ostavke, odnosno radnici koji svojevoljno napuštaju svoja radna mjesta radi drugih, boljih i, otpuštanja, koja se dešavaju pretežno zbog promjena u razinama zaposlenosti unutar preduzeća. Također, primjetni su i veliki priljevi i odljevi radnika u i iz skupine radne snage, mnogi od njih direktno u i iz skupine zaposlenih. Obeshrabreni radnici klasificirani kao skupina osoba ”izvan radne snage”, su oni koji premda nisu aktivni u traženju posla, ukoliko ga nađu, prihvatit će ga. Stopu nezaposlenosti dobijemo kada od ukupne radne snage oduzmemo stopu zaposlenih.

7 Tekuća anketa populacije
Tekuća anketa populacije (CPS) je glavni izvor statističkih podataka o radnoj snazi, zaposlenosti, participaciji i zaradama u Sjedinjenim Državama. Ove podatke, koji su dostupni u vidu velikih računarskih datoteka, ekonomisti koriste na dva načina. Prvi način jeste dobiti brži presjek stanja u različitim tačkama u vremenu. Drugi način jeste da se iskoristi činjenica da pregled prati ljude tokom vremena. Više na CPS web stranici

8 6-2 Kretanja nezaposlenosti
Kretanje stope nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama od do g. Slika 6 - 3 Od 1948 godine na ovamo, prosječna godišnja stopa nezaposlenosti u SAD-u kretala se izmedu 3% i 10%.

9 6-2 Kretanja nezaposlenosti
Kako ova kolebanja opšte stope nezaposlenosti utiču na individualne radnike vrlo je važno jer odgovor na ovo pitanje određuje: Učinak promjena opšte stope nezaposlenosti na blagostanje individualnih radnika, Učinak opće stope nezaposlenosti na nadnice. Dole su navedene moguće posljedice po zaposlene i nezaposlene radnike: Ako do prilagodbe dolazi putem smanjenog zapošljavanja, učinak toga je smanjenje izgleda da nezaposleni radnik nađe posao. Ako, umjesto toga, do prilagodbe dolazi putem većeg otpuštanja, tada su zaposleni radnici izloženi većem riziku gubitka svog posla.

10 6-2 Kretanja nezaposlenosti
Stopa nezaposlenosti i udio nezaposlenih koji pronalaze posao , (1968.–1999.) Slika 6 - 4 Kada je nezaposlenost velika , omjer nezaposlenih koji pronalaze posao je malen. Primjetite da je desna ljestvica obrnuta.

11 6-2 Kretanja nezaposlenosti
Stopa nezaposlenosti i mjesečna stopa izdvajanja iz skupine zaposlenih (1968. – 1999.) Slika 6 - 5 Kada je nezaposlenost velika, veći dio radnika ostaje bez posla.

12 6-2 Kretanja nezaposlenosti
Kada je nezaposlenost velika, radnici su u gorem položaju na dva načina: Veća je vjerovatnoća da će izgubiti svoj posao. Postanu li nezaposleni, manja je vjerovatnoća da će pronaći drugi posao, jednako tome, mogu očekivati da će biti nezaposleni duži vremenski period .

13 6-3 Određivanje nadnice Nadnice se određuju na tri načina:
a) Kolektivnim ugovorom; b) određivanjem od strane poslodavca; c) pojedinačnim pregovorima poslodavca i zaposlenika. Kolektivni ugovor (Collective bargaining) jeste ugovor između poslodavaca i sindikata. Ističu se dvije grupe činjenica: Radnici su u pravilu plaćeni iznad svoje uvjetne nadnice (reservation wage), nadnice pri kojim bi im bilo svejedno jesu li zaposleni ili su postali nezaposleni, tj. većina radnika plaćena je dovoljno visokom plaćom kako bi davali veću prednost zaposlenju u odnosu na nezaposlenje. Nadnice obično ovise o uslovima na tržištu rada. Što je niža stopa nezaposlenosti, više su nadnice.

14 6-3 Određivanje nadnica Pregovaranje
Kolika je pregovaračka moć radnika, zavisi od dva faktora. Prvi je koliko će preduzeće koštati zamjena radnika ukoliko isti napusti preduzeće. Zavisi od prirode posla. Veoma vještog radnika koji poznaje sve detalje jednog radnog mjesta, čija je obuka skupa, je veoma teško (skupo) mijenjati. Njegova pregovaračka moć će tada biti veća. Drugi je koliko će teško biti radniku pronaći drugi posao - situacija na tržištu rada. Ukoliko je niska stopa nezaposlenosti radnici će veoma lako moći pronaći novi posao, pa im je pregovaračka moć veća. Općenito, kada su u slaboj pregovaračkoj poziciji, radnici su prinuđeni prihvatiti niže nadnice.

15 6-3 Određivanje nadnica Nadnice efikasnosti
Teorije koje povezuju produktivnost ili efikasnost radnika sa njihovim nadnicama, ekonomisti nazivaju teorije nadnice efikasnosti (efficiency wage theories). Teorije nadnice efikasnosti sugerišu da nadnice ovise i o prirodi posla i uvjetima na tržištu rada: Preduzeća koja smatraju da je za kvalitetu posla neophodan zaposlenikov moral i predanost platit će više od preduzeća u sektorima gdje je aktivnost radnika više rutinska. Uslovi na tržištu rada utiču na nadnice. Niska stopa nezaposlenosti olakšava odluku o napuštanju posla čijom nadnicom radnik nije zadovoljan.

16 Henry Ford i nadnice efikasnosti
1914. godine Henry Ford (tvorac tada najpopularnijeg automobila) odlučio je da će njegova kompanija platiti sve kvalificirane zaposlenike najmanje 5$ dnevno za osmosatni radni dan. Nije posve jasno koji su bili Fordovi motivi za to, ali rezultati povećanja nadnice bili su zapanjujući kao sto se vidi iz tabele. Tabela Godišnji obrtaja radne snage i stopa otpuštanja (%) u Fordu, 1913 1914 1915 Stopa obrtaja radne snage 370 54 16 Stopa otpuštanja 62 7 0.1

17 Relacija određivanja nadnica
6-3 Određivanje nadnica Nadnice, cijene i nezaposlenost Relacija određivanja nadnica Agregatna nominalna nadnica, W, ovisi od tri faktora: očekivanoj razini cijena, Pe stopi nezaposlenosti, u sveobuhvatnoj varijabli, z, koja zamjenjuje sve ostale varijable koje mogu utjecati na rezultat utvrđivanja nadnica.

18 6-3 Određivanje nadnica Nadnice, cijene i nezaposlenost
Očekivana razina cijena I preduzećima i radnicima važne su realne nadnice (W/P), ne nominalne nadnice(W). Radnicima nije važno koliko KM primaju, već koliko dobara mogu kupiti svojim nadnicama. Zanima ih njihova nadnica izražena u robi, odnosno W/P. Isto tako preduzećima nije važno kolike nominalne nadnice , W, isplaćuju radnicima, već kolike nominalne nadnice isplaćuju u odnosu na cijenu proizvoda koje prodaju, P. Dakle, i preduzeća vode računa o W/P. Nadnice zavise od očekivanog, a ne od trenutnog nivoa cijena, jer prilikom ugovaranja visine nadnice radnicima nije poznato koliki će nivo cijena biti odnosno kako će se kretati njihova realna nadnica, W/P.

19 6-3 Određivanje nadnica Nadnice, cijene i nezaposlenost
Stopa nezaposlenosti Na agregatnu nadnicu utiče i stopa nezaposlenosti, u. Ako razmišljamo o nadnicama u smislu da su određene pregovorima, tada veća nezaposlenost slabi pregovaračku snagu radnika, prisiljavajući ih da prihvate niže nadnice. Veća nezaposlenost omogućava preduzećima plaćanje nižih nadnica uz istovremeno zadržavanje radnika koji žele raditi.

20 6-3 Određivanje nadnica Nadnice, cijene i nezaposlenost Ostali faktori
Treća varijabla, z, je sveobuhvatna varijabla koja predstavlja sve faktore koji utiču na nadnice uz danu razinu cijena i stopu nezaposlenosti. Osiguranje za nezaposlenost (unemployment insurance) vrši isplatu naknada za nezaposlenost radnicima koji izgube posao. Pravna zaštita zaposlenih će otežati otpuštanje radnika i povećati njihovu pregovaračku moć.

21 6-4 Određivanje cijena Funkcija proizvodnje predstavlja relaciju između inputa korištenih u proizvodnji i količine proizvedenih proizvoda, te o cijeni tih inputa. Pretpostavljajući da preduzeća proizvode dobra koristeći rad kao jedini faktor proizvodnje i u skladu sa funkcijom proizvodnje. Y = proizvodnja N = zaposlenost A = produktivnost rada Izaberimo jedinice proizvodnje tako da jedan radnik proizvede jednu jedinicu proizvoda - tako da je A = 1, tada, funkcija proizvodnje postaje:

22 6-4 Određivanje cijena Preduzeća određuju cijenu prema:
gdje je  marža, višak cijene iznad troškova. Kad bi tržišta dobara bila perfektno konkurentna, onda bi,  = 0, a cijena proizvodnje bi bila jednaka graničnom trošku, P = W. Na tržištima ne vlada savršena konkurencija pa preduzeća naplaćuju cijenu višu od svog graničnog troška.

23 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Pogledajmo sada utjecaj određivanja nadnica i cijena na nezaposlenost. Dodajmo još jednu pretpostavku da, nominalne nadnice ovise o trenutnoj razini cijena, P, radije nego o očekivanoj razini cijena, . Utvrđivanje nadnica i cijena utvrđuju ravnotežnu stopu nezaposlenosti.

24 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Relacija određivanja nadnica Pod pretpostavkom da je Pe jednako P, onda: Dijeleći obje strane sa razinom cijena: Ovu relaciju između realne nadnice i stope nezaposlenosti nazivamo relacijom određivanja nadnica (wage setting relation). Što je viša stopa nezaposlenosti niža je realna nadnica jer radnici imaju manju pregovaračku moć.

25 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Relacija određivanja nadnica Nadnica, cijene, i prirodna stopa nezaposlenosti Slika 6 - 6 Prirodna stopa nezaposlenosti je stopa nezaposlenosti za koju vrijedi da je realna nadnica izabrana prilikom određivanja nadnica jednaka realnoj nadnici pretpostavljenoj prilikom određivanja cijena.

26 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Relacija određivanja cijena Jednačina određivanja cijena je: Ako podjelimo obje strane sa W, dobivamo: Izrazimo sada recipročno obje strane jednakosti, da bi dobili pretpostavljenu realnu nadnicu: Relacija određivanja cijena

27 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Relacija određivanja cijena Prema tome, odluke o određivanju cijena determiniraju realne nadnice koje preduzeća isplaćuju. Povećanje marži znači da će preduzeća povećati cijene (uz nepromijenjene nadnice) što dovodi do smanjenje realnih nadnica. Ako sva preduzeća povećaju svoje marže, cijene u privredi će se povećati, pa će realne nadnice radnika biti smanjene, iako njihove nominalne nadnice mogu biti nepromijenjene. Dakle, rast marži umanjuje realne nadnice. Realna nadnica pretpostavljena utvrđivanjem cijena je 1/(1 + µ); i ne ovisi o stopi nezaposlenosti.

28 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Ravnoteža realne nadnice i nezaposlenost Ravnotežnu stopu nezaposlenosti ili prirodnu stopu nezaposlenosti, un: možemo prikazati i algebarski; izostavljajući W/P između jednadžbi relacije određivanja nadnica i relacije određivanja cijena: Ravnotežna stopa nezaposlenosti je ona pri kojoj je realna nadnica utvrđena određivanjem nadnica (lijevo), jednaka realnoj nadnici pretpostavljenoj prilikom određivanja cijena (desno). Ravnotežna stopa nezaposlenosti (un) naziva se prirodna stopa nezaposlenosti (natural rate of unemployment).

29 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Ravnoteža realne nadnice i nezaposlenost Položaj krivulja za određivanje nadnica i cijena, a time i ravnotežna stopa nezaposlenosti ovise i o z i o μ. Pri danoj stopi nezaposlenosti, više naknade za nezaposlenost, z, vode rastu realne nadnice. Viša stopa nezaposlenosti potrebna je kako bi se realna nadnica vratila na onu cijenu koju su preduzeća voljna platiti. Dopuštajući preduzećima da povećavaju cijene, blaže provođenje antimonopolskih zakona dovodi do pada realne nadnice.

30 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Ravnoteža realne nadnice i nezaposlenost Naknade za nezaposlenost i prirodna stopa nezaposlenosti Slika 6 - 7 Porast naknada za nezaposlenost vode porastu prirodne stope nezaposlenosti.

31 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Ravnoteža realne nadnice i nezaposlenost Marže i prirodna stopa nezaposlenosti Slika 6 - 8 Porast marži smanjuje realnu nadnicu i uzrokuje rast prirodne stope nezaposlenosti.

32 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Ravnoteža realne nadnice i nezaposlenost Zbog činjenice da ravnotežna stopa nezaposlenosti odražava različita obilježja privredne strukture, ravnotežnu stopu nezaposlenosti bilo bi bolje nazvati strukturna stopa nezaposlenosti (structural rate of unemployment).

33 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Od nezaposlenosti do zaposlenosti Povezana sa prirodnom stopom nezaposlenosti je prirodna stopa zaposlenosti (natural level of employment). Preoblikovanjem ovog izraza dobivamo nezaposlenost izraženu pomoću varijabli radne snage i stope nezaposlenosti: Prirodna razina zaposlenosti, Nn, data je :

34 6-5 Prirodna stopa nezaposlenosti
Od zaposlenosti prema domaćem proizvodu Uz prirodnu razinu zaposlenosti vezana je i prirodna razina domaćeg proizvoda (natural level of output), i kada je (Y=N): Prirodna razina domaćeg proizvoda zadovoljava sljedeće: Prirodna razina domaćeg proizvoda je takva da, pri danoj stopi nezaposlenosti realna nadnica utvrđena određivanjem nadnica jednaka je realnoj nadnici pretpostavljenoj u utvrđivanju cijena. ,

35 Ključni pojmovi neinstituciolizirana civilna populacija
radna snaga; izvan radne snage stopa participacije stopa nezaposlenosti raskidi, zapošljavanja tekuća anketa populacije (cps) ostavke, otpuštanja trajanje nezaposlenosti obeshrabreni radnici kolektivno pregovaranje uvjetna nadnica pregovaračka moć teorija nadnice efikasnosti naknada za nezaposlenost funkcija proizvodnje produktivnost rada marža relacija određivanja nadnica relacija određivanja cijena prirodna stopa nezaposlenosti strukturna stopa nezaposlenosti prirodna razina zaposlenosti prirodna razina domaćeg proizvoda