Jonizujuće zračenje i zaštita od zračenja

Παρουσίαση με θέμα: "Jonizujuće zračenje i zaštita od zračenja"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Jonizujuće zračenje i zaštita od zračenja

2 Zračenje: Jonizujuće: Nejonizujuće:

3 GRAĐA ATOMA Proton Neutron Elektron Nukleoni A-maseni broj
Z-atomski broj Simbol elementa Proton Neutron Elektron Nukleoni

4 Izotopi Tricijum Radioaktivan Vodik Stabilan

5 Radioaktivnost Radioaktivnost spontana transformacija jezgra
Radionuklidi-nestabilna jezgra Raspad-proces transformacije jezgra Aktivnost-brzina radioaktivnog raspada Vrijeme poluraspada

6 Vrste zračenja α-čestica β-čestica γ-zračenje X-zračenje
Neutronsko zračenje Kosmičko zračenje

7 Prodornost pojedinih tipova zračenja
Prodornost zavisi od prirode zračenja i energije koju ima. Papir Plastika Čelik Olovo

8 Kako zračenje međudjeluje sa materijom?
Kisikov atom Jonizacija Ekscitacija Jonizujuće zračenje je svako zračenje koje posredno ili neposredno jonizuje materiju kroz koju prolazi. Vodikov atom

9 Kako jonizuju alfa-čestice
Gube energiju u sudarima sa orbitalnim elektronima

10 Kako jonizuju beta-čestice

11 Jonizacija u tkivu Električne interakcije Fizičkohemijske promjene
Ćelija Jezgro Električne interakcije Fizičkohemijske promjene Hemijske promjene Biološke posljedice Zračenje Hromosomi

12 Neozračeno tkivo: Ozračeno tkivo:

13 Jonizacija DNK Direktna Indirektna

14 Doze zračenja Apsorbovana doza (1Gy) – energija jonizujućeg zračenja apsorbovana od strane jedinice mase Ekvivalentna doza (1Sv) – indeks vjerovatnoće štete za pojedino tkivo ili organ Efektivna doza (1Sv) Kolektivna doza (1 čovjek Sv)

15 Efekti zračenja Deterministički Stohastički
Imaju prag(obično nekoliko Gy) Odmah vidljivi Ozbiljnost zavisi od primljene doze Stohastički Nemaju prag Vidljivi nakon dužeg perioda Ozbiljnost ne zavisi od primljene doze

16 Primjeri determinističkih efekata
Katarakta 2-10 Gy Stalna sterilnost žene 3,5-6 Gy muškarci 2,5-6 Gy Privremena sterilnost žene 0,15 Gy muškarci 0,6 Gy Kožna oštećenja

17

18 Najpoznatiji stohastički efekti
Rak Ukupni životni rizik od fatalnog raka=5% / Sv Životni rizik od fatalnog raka : koža ,02 kosti ,05 pluća ,85 stomak 1,10 % / Sv Nasljedne bolesti Ozračeni insekt i njegov potomak

19 1 cm3 tkiva = 109 ćelija 1 mGy- 1 na 1000 ćelija ili 106 pogođenih ćelija 999 od 1000-lezija se popravi-što ostavi 103 ćelija oštećenih 999 od 1000 oštećenih ćelija umre 1 ćelija može preživjeti sa štetom( a može biti mutirana)

20 Ozračenost ploda Doza mora biti veća od 100 mSv
Posljedice zavise od perioda u kojem je plod bio izložen zračenju Deterministički : smrt ploda, mentalna retardacija,malformacije Stohastički: rak, nasljedne bolesti

21 Izvori zračenja Prirodni Vještački γ-zračenje Kosmičko zračenje
Radon gas Unutrašnje ozračenje Vještački Zračenje u medicini Profesionalna izloženost zračenju Industrijski i vojni izvori zračenja

22 Kosmičko zračenje

23 Radon gas Načini na koje radon prodire iz Zemlje Rn-222 i Rn-220

24 Unutrašnje ozračenje Potiče od K-40 Po-210 C-14 Pb-210

25 Zračenje u medicini Rtg CT Nuklearna medicina Terapije

26 Profesionalna izloženost zračenju
Veliki raspon doza od 0,06 mSv u radiologiji do 4,5 mSv za rudare u rudnicima urana

27 Testiranja nuklearnog oružja
Do izvršeno je oko 500 testiranja nuklearnog oružja Posljedice su porast radionuklida u vazduhu, kiši i ishrani

28 Černobilska nesreća

29 Radioaktivni otpad Iz nuklearnih elektrana Istraživačkih organizacija Industrije(općenito) Osiromašeni uranium Oružje sa DU korišteno u Zaljevskom ratu i ratu u BiH Koristi se za poboljšanje prodornosti pancirne municije Najštetnije za vojnike

30 Ukupne doze Prosječna godišnja doza iz svih izvora zračenja ( prirodnih i vještačkih) iznosi 2,8 mSV

31 Radiološka zaštita Tri osnovna principa: Opravdanost prakse
Optimizacija prakse Ograničenje individualne doze: 20 mSv/god – za lica koja rade sa izvorima zračenja 1 mSv/god – za stanovništvo

32 Intervencija Opravdanost intervencije – mora biti opravdana, a korist intervencije veća od nastale štete i cijene koštanja Optimizacija intervencije - vrsta, obim i dužina intervencije moraju biti optimizirani da korist bude maksimalna

33 Osnovni metodi zaštite od jonizujućeg zračenja
Tri osnovna faktora: Vrijeme Udaljenost Zaštita

34 Upotreba zračenja (koristi od zračenja)
U medicini Komunikacijama Tehnologiji C-dating Za sterilizaciju U industriji Za naučno-istraživačke svrhe Vojna upotreba Nuklearne elektrane Forenzici Univerzitetima

35 Zaključak Jonizujuće zračenje može biti i jeste uvijek opasno.
Nema praga donjeg neškodljivog ozračenja. Postoji samo gornji prag dopuštenog ozračenja. Znanje omogućuje efikasniju zaštitu. Zaštitu treba sprovoditi prema preporukama. Zaštitu sprovoditi permanentno.