VRSTE RIJEKA linearne sinusoidalne (zavojite) meandrirajuće prepletene

Παρουσίαση με θέμα: "VRSTE RIJEKA linearne sinusoidalne (zavojite) meandrirajuće prepletene"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 VRSTE RIJEKA linearne sinusoidalne (zavojite) meandrirajuće prepletene
anastomozirajuće

2 LINEARNE RIJEKE - uvjetovane podlogom, veliki gradijent, teku najkraćim putem, brze
SINUSOIDALNE (ZAVOJITE) RIJEKE - nastaju kraćenjem linearne rijeke; kraćenjem padine - tok skreće

3 MEANDRIRAJUĆE - kraćenje toka (korita) rijeke - zavoji - nepravilan raspored brzina
u zavojima se matica pomiče bočno, u sredini je toka samo kada tok teče pravocrtno preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

4 najčešće duboke rijeke
POSTANAK MEANDARA preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology pojačano erodira jednu stranu korita, s druge strane taloži - PRUD (“point bar”) - udaljavanje od prethodnog pravca taloženja najčešće duboke rijeke na kohezivnim podlogama - npr. glina (stabilizira korito) seljenjem matice (toka) uz bok kanala (korita) - stvaranje zavoja, MEANDRI

5 postanak meandara i prudova (“point bar”) uslijed erozije i taloženja
pravac tečenja se pomiče prema van i u smjeru toka preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology postanak meandara i prudova (“point bar”) uslijed erozije i taloženja

6 erozija rijeke na vanjskoj strani korita, rijeka Newaukum, Washington;
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology erozija rijeke na vanjskoj strani korita, rijeka Newaukum, Washington; slikano u siječnju i ožujku 1965 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology prud (građen od šljunka) taložen na unutrašnjoj strani korita meandri rijeke Mississippi, New Madrid, Missuri

7 MRTVAJA - napušteni rukavac rijeke - odvajanje - potkovičasto jezero (nastaje probijanjem meandra i odvajanjem toka rijeke) a), b) vrat meandra se sužava, c) odvajanje vrata meandra, rukavca, dio kanala je napušten, d) kada je potpuno odvojen od glavnog kanala, napušteni meandar je potkovičasto jezero preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

8 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

9 potkovičasto jezero obilježava nekadašnju poziciju riječnog meandra, rijeka Sweetwater, Wyoming
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

10 preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
pogled iz zraka na meandrirajuću rijeku; široko, zaravnjeno područje uz rijeku predstavlja poplavnu ravnicu, vidljivi su i napušteni rukavci tj. “odrezani” meandri - potkovičasta jezera

11

12 - plitke, široke rijeke, velika količina vode
PREPLETENE RIJEKE - sustav kanala koji se isprepliću; prudovi unutar korita (između teče voda) - plitke, široke rijeke, velika količina vode - na nekohezivnim podlogama - npr. šljunak, pijesak… prepletena rijeka, u blizini Santa Fe, New Mexico preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

13 A - prud u sredini korita skreće tok oko pruda - proširenje toka rijeke
B - prepletena rijeka, prudovi dijele glavni tok, korito u više manjih kanala povećavajući tok preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

14 prepletena rijeka u krupnom pustinjskom pijesku
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology prepletena rijeka u krupnom pustinjskom pijesku prepletena rijeka, Aljaska; otopljeni ledenjak u pozadini

15 ANASTOMOZIRAJUĆE RIJEKE - granaju se u nekoliko kanala, korita
- često se granaju i ponovo spajaju - anastomoziraju - prenose veliku količinu suspendiranog detritusa, i talože sitnozrnati materijal na poplavnim ravnicama i djelom u kanalima - tokovi male energije kohezivna podloga i bokovi ne dopuštaju seljenje korita

16

17 ALUVIJALNE DOLINE (ALUVIJ)
riječni sistem, dolina - nastaju lateralnim seljenjem riječnog korita pri stabilnoj erozijskoj bazi - ravno dno, rijeka krivuda, periodički se izljeva - POPLAVE - POPLAVNE RAVNICE - aluvijalne doline - široke - posljedica meandriranja (npr. rijeka Sava) naslage poplavne ravnice - nastale lateralnom migracijom meandrirajućih rijeka; preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

18 POPLAVNE RAVNICE preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology 1 tri stadija oblikovanja naslaga poplavnih ravnica: 1. tok za vrijeme niskog vodostaja 2. plavljenje i taloženje naslaga prirodnog nasipa (oblikovanje prirodnog nasipa) 3. nakon poplavljivanja (primijeti! - dodatni tok koji je paralelan s glavnim tokom dok ne pronađe put kroz prirodni nasip) 2 prud - neke rijeke imaju prirodne nasipe - posljedica povremenog izlijevanja rijeke iz korita - tečenje se bitno usporava u POPLAVNOJ RAVNICI (u koritu teče i dalje jednakom brzinom) - taloženje detritusa - prirodan nasip (šljunak i pijesak) - PRUD npr. rijeka Po / Piave (Ital.) - nasip od 8 m 3 prirodni nasip - uzastopnim izlijevanjem - širi se korito i usporava tečenje; raste nasip i rijeka podiže korito!

19 poplavna ravnica rijeke
rijeka Animas, Colorado preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology sedimenti poplavne ravnice, rijeka Trinity, California, poplava 1964.

20 preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

21 ALUVIJALNE TERASE - uzastopnim spuštanjem erozijske baze (skokovito spuštanje) uz dubinsku eroziju rijeke aluvijalne terase a) rijeka sa širokom poplavnom ravnicom b) rijeka erodira u dubinu i stvara novu poplavnu ravnicu na nižem nivou (podsjetnik na njezinu stariju poplavnu ravnicu je riječna, aluvijalna terasa) c) slijedeći nivo terase oblikuje se daljnjim erodiranjem toka preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

22 aluvijalne terase rijeke Save
Šikić et al. (1972): Osnovna geološka karta SFRJ 1: List Zadar L Institut za geološka istraživanja Zagreb (1972), Sav. geol. zav., Beograd. aluvijalne terase rijeke Save

23 PROBIJANJE RIJEČNOG KORITA KROZ RELJEF
dva stadija u probijanju riječnog korita a) prvi stadij - tok na nižim uzvisinama, padinama širi svoje korito erozijom b) “osvajanje” viših uzvisina nekih dijelova drenažne mreže toka idealni stadiji u razvoju toka preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

24 DVA TIPA RIJEKA KOJE PROBIJAJU KORITO KROZ POSTOJEĆI RELJEF: superponirane i antecedentne
SUPERPONIRANE RIJEKE - rijeka se probija kroz postojeći reljef, nastaju meandri neovisno o podlozi - rijeke teku po već ranije izboranom terenu; rijeke su mlađe od geoloških struktura npr. Colorado - meandrirao, stvorio duboko korito - usječen u čvrstu podlogu (primarno tekao po kohezivnoj podlozi) preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

25 rijeka Colorado www.mapmyphoto.com/.../IMG04A.JPG.html

26 ANTECEDENTNE RIJEKE - teku po nedeformiranoj podlozi - boranje za vrijeme tečenja - antiklinala - rijeka erodira boru - dubok kanjon usječen u boranom terenu - rijeke se probijaju kroz strukture (npr. antiklinale) za vrijeme njihova izdizanja; rijeke su starije u odnosu na geološke strukture kroz koje se probijaju preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

27 - dva toka teku na suprotne strane niz padinu - jedan od tokova erodira jače i brže podlogu (možda na strani s više padalina!) - probija uzvisinu i spaja se s drugim tokom - brži tok raste na račun sporijeg i voda sporijeg toka počinje teći na suprotnu stranu, u smjeru novog, jačeg toka preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

28 UŠĆA - mjesto gdje rijeka završava, gdje utječe: - utječe u drugu rijeku - pritoka - utječe u bazen (jezero, more, ocean) - stajačice! DELTE - “NORMALNE” GILBERTOVE ESTUARIJI - VALNI PLIMSKI ALUVIJALNE LEPEZE I LEPEZNE DELTE

29 DELTA - sedimentno tijelo (akumulacija sedimenata) na ušću rijeke u vodeni bazen - delte su dobile ime po grč. slovu Δ - po uzoru na deltu Nila (Herodot, 450 g. p.n.e.) satgeo.zum.de/satgeo/quicklooks/wasser_10.htm

30 preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , McGeary, D. & Carlston, D. H
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology Mississippi delta (snimka Landsat, NASA) - primijeti! - kako rijeka i oceanske struje nose sediment (svijetlo žute boje) - oblik delte ovisi o količini sedimenta koji nosi i o snazi valova i struja u bazenu (moru)

31 građa delte: jednostavna
kompleksna - pojedini dijelovi se nazivaju LOBOVI - rijeka na mjestu ulaza u more stvara LOB - dok ne ispuni akomodacijski prostor - bočno se seli na prostor koji može ispuniti - novi lobovi kosi slojevi pod blagim nagibom (1-5 %) - produžuju se daleko na šelf

32 NORMALNE DELTE - građene od više lobova, blago nagnuti kosi slojevi
dvije vrste delta: normalne i “Gilbertove delte” NORMALNE DELTE - građene od više lobova, blago nagnuti kosi slojevi - površina - nekoliko km2 - nastaju kada rijeka ulazi u plitki bazen s ograničenim akomodacijskim prostorom npr. Mississippi, Po, Ganges…

33 “GILBERTOVE DELTE” - male površine (nekoliko km2)
- nastaju na strmim podlogama; veći akomodacijski prostor od normalnih delta - strmi slojevi (nagib 35%) - najčešće nastaju u jezerima preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology trodijelna građa: najdublji dio - horizontalni slojevi; srednji dio - kosi slojevi; najviši (najplići) dio - horizontalni slojevi

34 preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

35 PROGRADACIJA DELTE - delte donose velike količine detritusa, mijenja se obalna linija, podiže se erozijska baza - stvara se novi akomodacijski prostor - ako je donos veći od akomodacijskog prostora - rijeka ga zatrpava - PROGRADACIJA DELTE - seljenje, napredovanje rijeke prema moru - događa se pri spuštanju morske razine (tj. izdizanje dna taložnog prostora) preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

36 RETROGRADACIJA - povlačenje
RETROGRADACIJA - povlačenje! - pomicanje prema kopnu - povećanje akomodacijskog prostora - događa se pri izdizanju morske razine (tj. tonjenju dna taložnog prostora) AGRADACIJA - vertikalno zapunjavanje taložnog prostora - donos materijala tj. detritusa proporcionalan je tonjenju taložnog prostora (subsidenciji)

37 ESTUARIJI - nastaje pri izdizanju erozijske baze tj. izdizanju morske razine kada more poplavi riječnu dolinu - rijeka stvara novo ušće - potopljena riječna dolina uslijed izdizanja morske razine usuarios.lycos.es/bio_geo/delta.html preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

38 dvije vrste estuarija:
plimski estuarij - odlučujući utjecaj plime i oseke (veliki pješčani prudovi) valni estuarij - odlučujući utjecaj valova (rad valova stvara velike barijerne otoke od pijeska)

39 vegetacija - crvena na infracrvenoj snimci
estuarij, Malibu, Kalifornija (pijesak migrira preko ušća estuarija u dva smjera; plima i riječni tok održavaju estuarij otvorenim prema moru) dcm2.enr.state.nc.us/Wetlands/Coastal_Explore... satelitska snimka (Landset) estuarija, Albemarle i Pamlico Sounds, North Carolina; barijerni otoci vidljivi gore desno (uslijed valova); vegetacija - crvena na infracrvenoj snimci

40 ALUVIJALNE LEPEZE - poseban tip ušća - neke tekućice, posebno u suhoj klimi, ne stižu do mora ili nekog dr. vodenog tijela (rijeke, jezera) - oblikuju aluvijalnu lepezu umjesto delte - sedimentno tijelo nastalo na ušću planinskih potoka, rijeka u aluvijalnu ravnicu - velika količina materijala, sezonski uvjetovana (pojačava se otapanjem snijega tj. leda) - može nastati u jezerima, a i u moru; ako nastaju iznad morske razine (iznad vode) - aluvijalne lepeze; ispod morske razine (ispod vode) - lepezne delte preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

41 aluvijalna lepeza na ušću pustinjskog kanjona
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology velika aluvijalna lepeza u podnožju planina, Death Valley, Kalifornija aluvijalna lepeza na “slanoj kori” Death Valley, Kalifornija preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

42 JEZERA www.tutay.ru/index.php?lang=en&el=places
en.rian.ru/photolents/ / html

43 JEZERA - kopnene akumulacije vode (odvojene od mora); vode stajačice
- prekrivaju 1.8% površine kopna, površina im se smanjuje! VRSTE JEZERA PO KEMIZMU VODE: slatka slana (NaCl i druge soli) PO POSTANKU: ledenjačka (glacijalna) vulkanska riječna umjetna

44 - najdublje jezero - Bajkalsko j. - 1.620 m (20% zaliha slatke vode)
- neravnomjerno raspoređena na Zemlji - umjereni, vlažni klimatski pojas, ali i sušna područja (Bliski istok, sjeverna Azija) - najveće jezero - Kaspijsko j. (“more”) km2; dubina: m - najdublje jezero - Bajkalsko j m (20% zaliha slatke vode) earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/...

45 jezera direktno povezana s vodnim licem
ulaz vode u jezero - površinski tokovi - podzemno procjeđivanje (voda temeljnica) izlaz vode iz jezera - površinski - procjeđivanjem - isparavanje

46 VRSTE JEZERA PO POSTANKU

47 LEDENJAČKA J. - smješteno između završne morene i ledenjaka koji se “povlači”
ledenjačko jezero, Kanada

48 Juneau Icefield, Aljaska
crevassezone.org/Photos/glacier_features.htm Juneau Icefield, Aljaska

49 posljednja glacijacija, prije 16.000 god.;
- ispred sebe ledenjak gura veliku količinu zemlje i stijena (fragmenata različitih dimenzija) - nakon što se ledenjak istopio - ostala gomila materijala - Basking Ridge - brana - topljenjem ledenjak se smanjuje, nastaje ledenjačko jezero Passaic

50

51 VULKANSKA J. - nastaju u kalderama, kraterima
earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/... VULKANSKA J. - nastaju u kalderama, kraterima Quilotoa Crater Lake, Ekvador Crater Lake, Oregon

52 preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
- razvoj kraterskog jezera: A) oblikovanje vulkana; B) kolaps u djelomično ispražnjeno magmatsko spremište praćeno snažnom erupcijom; C) posustaje vulkanska aktivnost, ali su prisutne eksplozivne erupcije vodene pare u kalderi; D) voda ispunjava kalderu - nastaje Crater Lake, manje obnovljene erupcije oblikuju cinder vulkane (Wizard Island)

53 RIJEČNA J. - pregrađivanjem korita rijeke - odron ili odvajanjem meandra od glavnog toka (oxbow lake - potkovičasto jezero) - mogu nastati i tektonikom - npr. rasjedanjem Blue Lake, Onawa, Iowa

54 Oxbow lake i rijeka Chippewa, Eau Claire, Wisconsin.
Oxbow lake i rijeka Chippewa, Eau Claire, Wisconsin.

55 UMJETNA J. - čovjek - hidroakumulacijska j.- brane - hidroelektrane
- postavljanjem brane - promjena erozijske baze - pomicanje ravnotežnog profila uzvodno - pojačana erozija u gornjem toku - veća količina detritusa zatrpava jezero - rješenje: kontrolirano ispuštanje vode iz jezera preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

56 jezero Butoniga - za pitku vodu

57 Lokvarsko jezero - hidroakumulacijsko j.
snimka: A. Mezga Lokvarsko jezero - hidroakumulacijsko j.

58 jezero na Zrmanji - za HE Obrovac
snimka: A. Mezga jezero na Zrmanji - za HE Obrovac

59 Peručko jezero - hidroakumulacijsko j.
snimka: A. Mezga Peručko jezero - hidroakumulacijsko j.

60 KASKADNA JEZERA - Plitvička jezera
- jezera pregrađena sedrenim barijerama - postanak sedre?!

61 sedrene barijere, Krka

62 JEZERSKA SEDIMENTACIJA - JEZERSKI SEDIMENTI
jezerske delte - klastiti - iz tekućica - najčešće Gilbertova delta jezerski muljevi - talože se kad je voda mirna - npr. zaleđena jezera - sezonske varijacije u donosu materijala jezerski turbiditi - jezero ima nagnute bokove - sediment se spušta u obliku muljnih tokova (male mutne struje) - taloženje turbidita varve - ovise o sezonskim klimatskim promjenama (ljeto - zima) organski sedimenti academic.emporia.edu/aberjame/ice/lec06/lec6.htm

63 cirkulacija vode u jezerima - STRATIFIKACIJA JEZERSKE VODE
- najčešće slaba cirkulacija vode - izrazitija pri površini - količina O2 smanjuje se prema dubini - slaba vertikalna cirkulacija vode u jezerima - stratifikacija jezerske vode: oksična voda (toplija; topivost O2 veća u toplijoj vodi) - biljke, ribe- ostaci oksidiraju - nestaje organska tvar) termoklina + 40C (najveća gustoća vode) anoksična voda - anoksični org. - npr. bakterije - produkti su metan - barski plin

64 ZNAČAJ JEZERA akumulacija pitke vode akumulacija industrijske vode
ribnjaci plovni putovi rekreacija, sport ZAGAĐENJE - EKOLOŠKI RIZICI - u jezerima, morima i oceanima se koncentrira zagađenje - industrijsko zagađenje (sulfati, nitrati, klorati, metali, kiseline, lužine…); biološko, radiološko i farmakološko zagađenje, medicinsko zagađenje