Η παρουσίαση φορτώνεται. Παρακαλείστε να περιμένετε

Η παρουσίαση φορτώνεται. Παρακαλείστε να περιμένετε

Gordana Brumini Katedra za medicinsku informatiku

Παρόμοιες παρουσιάσεις


Παρουσίαση με θέμα: "Gordana Brumini Katedra za medicinsku informatiku"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Stav zdravstvenih djelatnika prema postupku informatizacije zdravstvenih ustanova
Gordana Brumini Katedra za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

2 Zdravstveni informacijski sustav RH
Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u zdravstvu Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi definira aktivnosti na uspostavi i izgradnji zdravstvenog informacijskog sustava RH Informatizacija primarne zdravstvene zaštite Informatizacija bolnica Uspostava servisa centraliziranog obračuna plaća za djelatnost zdravstva

3 Zdravstveni informacijski sustav RH
Ministarstvo zdravstva Jedinice primarne zdravstvene zaštite Bolnice Pacijent Osiguravajuća društva Laboratorij Ljekarna Administracija digitalnih podataka Hrvatski zavod za javno zdravstvo Servis plaćanja za djelatnosti zdravstva

4 Zašto informatizacija zdravstvenih ustanova?
Poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi Pomoć u radu Olakšava organizaciju Kontrola (nadzor) Planiranje Upravljanje Izrada izvještaja Zdravstvena istraživanja

5 Čimbenici rizika uvođenja informatizacije u zdravstvene ustanove
Kategorija rizika Ljudska Tehnička Otpor prema promjenama Neprilagođene programske potpore Informatičko neznanje Nenormirani EHR Nerealna očekivanja Nepouzdana mreža Negativan stav prema informatizaciji Previše promjena organizacijske prirode

6 Čimbenici rizika uvođenja informatizacije u zdravstvene ustanove
Kategorija rizika Uporabljivost Upravljanje Nepostojanje jedinstvenog sustava Nedostatak ljudi Nepostojanje korisnosti uporabe IT Nepostojanje timskog rada Neusklađenost rada unutar BIS-a Loša komunikacija Neusklađenost rada BIS-a sa zdravstvenim ustanovama Nedefiniranje vremenskih rokova

7 Stav Oblikovanje stava Mjerenje stava
je stečena spremnost reagiranja osobe prema osobama, objektima ili situacijama izvan nas te prema vlastitim idejama ili postupcima.* Pozitivan ili negativan, jak ili slab stav Oblikovanje stava Spontano, najčešće socijalnim učenjem Klasično uvjetovanje Instrumentalno uvjetovanje Učenje prema modelu Mjerenje stava *Pennington C. D. Stavovi i promjene stava. U: Pennington C. D. Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko. Naklada Slap str.82-8.

8 Stav djelatnika prema informatizaciji
Pozitivan stav upućuje na Zainteresiranost djelatnika Spremnost prihvaćanja informatičko-komunikacijske tehnologije u svakodnevnom radu Pozitivan stav preduvjet za uspješno uvođenje BIS-a Čimbenici povezani sa stavom Životna dob Uporaba računala Obrazovanje

9 Anonimni upitnik za mjerenje stava prema informatizaciji
Izvorni upitnik ’’Nurses attitudes towards computers’’ (Stronge i Brodt, g.) Prvi dio Demografski podaci o ispitanicima: dob, spol Drugi dio Školska sprema Informatičko obrazovanje Uporaba računala Treći dio 30 tvrdnji koje mjere stav prema informatizaciji

10 Anonimni upitnik Pitanje Ponuđeni odgovori
Kojoj dobnoj skupini pripadate? manje od 30 godina 30-49 godina 50 i više godina Spol: ženski muški Koju stručnu spremu imate? SSS VŠS VSS Jeste li tijekom redovitog školovanja pohađali predmet Informatika, Računalstvo ili slično? Ne Da

11 Upitnik Tvrdnja Ne osjećam se ugroženo dok razgovaram o računalima.
Računala su nepouzdana. Poznavanje rada na računalu je korisna vještina. Volim upotrebljavati računalo. Način rada računala potpuno mi je razumljiv. Uporaba računala unapređuje posao. Računala su dosadna. Učenje rada na računalu isto je što i učenje bilo koje vještine: što više vježbaš, brže napreduješ. Prema računalima osjećam neprijateljstvo. Mislim da ne mogu svladati program tečaja iz informatike.

12 Mjere stava prema informatizaciji
Likertova mjerna ljestvica procjena Uopće se ne slažem - 1 Uglavnom se slažem - 2 Niti se slažem, niti sam suglasan - 3 Uglavnom sam suglasan - 4 Sasvim sam suglasan - 5 Mjerna jedinica - bodovi Najveća vrijednost bodova (30 tvrdnji· 5 bodova) Najmanja vrijednost - 30 bodova (30 tvrdnji· 1 bod) Pozitivan stav  111 – 150 bodova Neutralan stav  71 – 110 bodova Negativan stav  30 – 70 bodova

13 Životna dob i stav

14 Spol i stav

15 Školska sprema i stav

16 Informatičko obrazovanje i stav

17 Uporaba računala i stav

18 Udio doprinosa čimbenika povezanih sa stavom prema informatizaciji
β-koeficijent P Udio doprinosa (%) Životna dob -0,044 0,191 0,5 Spol 0,019 0,506 0,2 Školska sprema 0,079 0,028 1,0 Informatičko obrazovanje 0,085 0,012 1,5 Uporaba računala 0,302 <0,001 10,1

19 Uporaba računala i životna dob
Unutar dobnih skupina razlika u stavu između djelatnika koji ne koriste računalo i djelatnika koji koiste računalo je značajna (svi P<0,001).

20 Uporaba računala i školska sprema
Neovisno o školskoj spremi djelatnici koji rabe računalo imaju značajno pozitivniji stav od djelatnika koji se ne koriste računalom (svi P<0,001).

21 Uporaba računala i informatičko obrazovanje
U obje skupine značajno pozitivniji stav imaju djelatnici koji upotrebljavaju računalo (svi P<0,001).

22 Mjesto uporabe računala
Djelatnici koji računalo koriste na radnom mjestu i kod kuće imaju značajno pozitivniji stav od ostalih (P<0,001).

23 Učestalost uporabe računala
Djelatnici koji računalo koriste više od 5 sati tjedno imaju značajno pozitivniji stav od ostalih (P<0,001).

24 Svrha uporabe računala
Razlika u stavu prema informatizaciji s obzirom na svrhu uporabe računala nije značajna samo za zabavu.

25 Informatičko obrazovanje i životna dob
P<0,001 Unutar starijih dobnih skupina razlika u stavu između djelatnika s i bez informatičkog obrazovanja je značajna (P<0,001).

26 Informatičko obrazovanje i školska sprema
Neovisno o školskoj spremi djelatnici s informatičkim obrazovanjem imaju značajno pozitivniji stav od djelatnika bez informatičkog obrazovanja (svi P<0,001).

27 Informatičko obrazovanje i učestalost uporabe računala
Djelatnici bez i s informatičkim obrazovanjem koji računalo koriste >5 sati tjedno značajno su pozitivnijeg stava od djelatnika koji računalo koriste kraće vrijeme tijekom tjedna.

28 Školska sprema i životna dob
U djelatnika između 30 i 49 godina određena je značajna razlika u stavu s obzirom na školsku spremu (P<0,001).

29 Zaključci Čimbenici značajno povezani s pozitivnim stavom zdravstvenih djelatnika prema informatizaciji Uporaba računala Informatičko obrazovanje Školska sprema

30 Zaključci Priprema zdravstvenih djelatnika na postupak informatizacije
Odrediti razinu medicinskoinformatičkog znanja i vještina djelatnika Organizirati medicinskoinformatičke tečajeve prema određenim razinama i potrebama radnih mjesta zdravstvenih djelatnika

31 Hvala na pozornosti


Κατέβασμα ppt "Gordana Brumini Katedra za medicinsku informatiku"

Παρόμοιες παρουσιάσεις


Διαφημίσεις Google