Sistematika, Građa, Evolucija, Ekologija

Παρουσίαση με θέμα: "Sistematika, Građa, Evolucija, Ekologija"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Sistematika, Građa, Evolucija, Ekologija
Alge Sistematika, Građa, Evolucija, Ekologija

2 Alge Zajedničke osobine: Vodene, autotrofne (klorofil α), nevaskularne biljke (tijelo je TALUS) Heterogena skupina s obzirom na veličinu, morfologiju, staničnu organizaciju i razmnožavanje. Stanična organizacija: Prokaryota (modrozelene bakterije) : Eukaryota

3 Klasifikacija I 10000 recentnih vrsta (5-10% ima vapnenački skelet).
Izvanstanični skelet: Kalcij karbonat se odlaže na površinu alge kao posljedica uklanjanja CO2 iz vode tijekom fotosinteze “Unutarstanični skelet”: (1) u stanici, (2) sastavni dio stanične opne, (3) između stanica (višestanične). Mineralni sastav: aragonit (zelene alge), kalcit (hare), magnezijski kalcit (crvene alge)

4 Klasifikacija II Sa skeletom: bez skeleta
Biološka klasifikacija na temelju boje pigmenta, načina čuvanja hrane MODROZELENE ALGE CRVENE ALGE ZELENE ALGE CHAROPHYTA

5 Modrozelene alge/bakterije (Cyanophyta) Graditelji Zemljine atmosfere
Pretkambrij (prije 3.5 milijardi god.) – danas najbrojnije alge Sa skeletom (cjevčice promjera od 5 – 25 mikrona) Bez skeleta Sluzavi omotač su brojni filamenti, koji ponekad lijepe sitnozrnati sediment i grade biogene laminirane strukture – STROMATOLITE

6 Mogu živjeti neutralnim do slabo alkalnim okolišima, u okolišima ekstremnih temperatura (od -60 do C) i saliniteta, u okolišima gdje vlada potpuni mrak i gdje ima dovoljno svjetla

7 Prvi kolonizatori nenastanjenih okoliša
Žive u simbiozi s brojnim organizmima Vežu dušik iz zraka u organske spojeve Važni u evoluciji biljaka (kloroplasti su se razvili iz modrozelenih bakterija) Služe kao hrana (Spirulina sp.) Njihovo periodično cvjetanje može imati katastrofalne posljedice po lokalnu zajednicu organizama

8 Girvanella – obraštanje

9 Filamenti Microcolenus-a grupirani u buketiće i raspršeni u “mikrobiološkom pokrivaču”

10 U sluzi raspršeni filamenti modrozelenih algi

11 Fosilizirane modrozelene alge
PCm, 850 milijuna godina

12 Stromatoliti

13 Stromatoliti

14 Modrozelene alge iz Dupont meteorita

15 Cvjetanje modrozelenih algi

16 Problemi: neugodan miris veliko kolebanje ph vode osiromašenje kisikom iritacije kože ljudi trovanje ljudi i životinja

17 Stabilizacija prostora

18 Crvene alge - Rhodophyta
6000 vrsta, samo su neke vrste slatkovodne (njih 200tinjak) Višestanične (pričvršćene za podlogu), jednostanične i kolonijske Klorofil je zamaskiran fikoeritrinom (apsorbira “plavo svjetlo”): nalazimo ih na dubinama većim od 200m Koriste se za hranu (Porphyra), u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji (Agar, Karagenin)

19 Crvene alge u prirodnom okolišu

20 Bez skeleta

21

22 Karakteristična stanična tkiva
Bez skeleta i sa skeletom Skelet se izlučuje između stanica i u staničnim opnama Dvije su glavne skupine: koralinaceje i solenoporaceje

23 Tipovi tkiva: sa skeletom

24 Koralinaceje Jura – danas
Pojavljuju se kao uspravne biljke ili kao kore. Uspravne su biljke, člankovite 5 do 20 cm visoke. Kore su laminirane, ili imaju oblik nodula, gomolja, nepravilnih masa, veličine od nekoliko mm do nekoliko cm. Važne su u izgradnji grebena. .

25 Koralinaceje

26 Koralinaceje Tkiva su grupirana u 2 stanična tipa: bazalni i centralni – HIPOTALIJ i gornji ili rubni – PERITALIJ.

27

28

29 Koralinaceje

30 Organi za razmnožavanje su u peritaliju (izolirani sporangiji ili konceptakuli). Ciklus razmnožavanja složen: oslobađanje gameta, kopulaciju na “ženskoj” biljci, stvaranje spora, pupanje spora i stvaranja nove biljke

31 Sporangiji s 4 spore

32 Lithotamnium

33 Lithophyllum

34 Lithophyllum

35

36 Konceptakuli

37 Crvene alge i naslage soli

38 Crvene alge u bari u Yellowstone parku

39

40 Solenopora Gornji Kambrij – Paleocen
Oblik: nodularne, zaobljene, inkrustirajuće kore od nekoliko mm do nekoliko cm Stanice grupirane u tkiva (nema diferencijacije tkiva) Nepoznati su organi za razmnožavanje Kriterij za klasifikaciju: oblik i veličina stanica, te postojanje horizontalnih pregrada u vertikalnom slijedu stanica

41 Solenopora

42 Zelene alge - Chlorophyta
Dvije porodice morskih zelenih algi izlučuju mineralni skelet: Dasycladaceae i Codiaceae (Udoteaceae) Kambrij - danas

43 Poznato je 7000 vrsta Raznolika skupina: jednostanične – višestanične biljke Raširena: snijeg, more, jezera, tlo i u simbiozi Većina recentnih algi je bez skeleta (samo 10 recentnih rodova ima skelet i oni “proizvode” čak 90% karbonatnog sedimenta u tropskim morima) Skelet: aragonitne iglice raspršene po i u talusu, potpuno kalcificirani talus ili inkrustirani talus Smatraju se precima kopnenih biljaka

44 Recentne zelene alge

45 Codiaceae Rastu kao uspravne biljke (česte od mezozoika) ili kao nodule/kore (češće u paleozoiku) Uspravne su biljke člankovite građe, nekoliko cm visoke, granaju se. Unutrašnjost im je sastavljena od cjevastih filamenata. Jednostanične – višestanične biljke Stariji dijelovi biljke su jače kalcificirani (aragonit) kao i rubni dijelovi.

46

47 Codiacea sp., Udotea sp.

48 Unutrašnja građa

49

50 Dasycladaceae Uspravne, člankovite, razgranate biljke, visine do nekoliko cm Talus cilindričan, kijičast, kuglast, člankovit ili nesegmentiran. Široka “matična stanica” okružena ograncima Ogranci mogu biti grupirani u pršljenove, a nastavljaju se u asimilatore Inkrustrirani talus Fosilno se sačuva cilindar ili kuglica ispresijecana rupama. Takav “kalup” definira veličinu i oblik matične stanice, veličinu, oblik i raspored ogranaka. Sporangiji su na ograncima ili uz matičnu stanicu. 120 fosilnih rodova: 11 modernih rodova: 38 modernih vrsta : 3 roda u Jadranskom moru

51

52 Klasifikacija dazikladaceja
Kriteriji za klasifikaciju su oblik talusa, člankovitost, broj i grupiranje ogranaka, oblik i položaj sporangija.

53 Člankoviti talus s ograncima skupljenim u pršljenove

54 Dasycladaceae

55 Neke recentne dazikladaceje

56

57 Fosilne dazikladaceje: Diplopora

58 Fosilne dazikladaceje: Clypeina

59 Fosilne dazikladaceje: Teutloporella,Oligoporella, Physoporella

60 Charophyta Biološki i biokemijski su slične Zelenim algama.
Biljka naraste od nekoliko cm do metra i nalikuje tzv. Višim biljkama. Kalcificiraju se samo organi za razmnožavanje – GIROGONITI koji se nalaze na kratkom ogranku ili talusu. Oni su eliptični, 0.5 do 1 mm veliki, a čine ih cijevi spiralno namotane Žive u brakičnim i slatkovodnim okolišima Silur - danas

61

62 Charophyta

63 Ekologija i paleoekologija
Alge : Staništa (recentne alge): MODROZELENE ALGE – voda, muljevita podloga CRVENE ALGE – more, greben i stjenovita podloga ZELENE ALGE – more, pjeskovita i muljevita podloga CHAROPHYTA – slatkovodna i brakična sredina Vapnenačke ZELENE ALGE su brojne u zaštićenim, plitkim okolišima Koraste CRVENE ALGE žive do 230 m dubine, najbrojnije su na grebenima i stjenovitim obalama u izloženim visokoenergetskim uvjetima.

64 Ekologija i paleoekologija
Rasprostranjenost ovisi o fizikalnim, biološkim i kemijskim faktorima u vodenim sredinama. Fizikalni faktori: svjetlo, temperatura, vrsta podloge, energija vode, prirodne katastrofe. MODROZELENE ALGE: tropski – polarni okoliši KORASTE CRVENE ALGE: tropska – polarna mora ČLANKOVITE CRVENE ALGE: tropska do umjereno hladna mora KODIJACEJE: tropska do suptropska mora DAZIKLADACEJE: tropska do umjereno topla mora Kemijski faktori: količina nutrijenata, pH vode, količina otopljenih soli i kisika, otrovi, suspenzija. Biološki faktori: PASAČI, sezonalnost, ciklusi razmnožavanja, kompeticija za prostor

65 Evolucija Primitivne MODROZELENE ALGE su obilježene evolucijski konzervatizmom Vapnenačke alge, biostratigrafski i paleoekološki markeri. STROMATOLITI: PCm – danas KODIJACEJE: Cm- danas DAZIKLADACEJE: Cm – danas SOLENOPORACEJE: Cm – Pc KORALINACEJE: J – danas (danas najraširenija i najraznolikija zajednica algi u morima) CHAROPHYTA: S- danas

66 Važnost algi Primarni proizvođači u hranidbenom lancu vodenih okoliša
Opskrbljuju kisikom vodene okoliše Mogu uzrokovati masovne pomore drugih vodenih organizama (“cvjetanje”) Koriste za prehranu, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji U tropskim morima sudjeluju u izgradnji grebena Važni su za oksigenaciju prvotne atmosfere Važni u evoluciji biljaka (modrozelene i zelene alge)