Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
Σαββίνα - Μανώλης Έτος Μάθημα Πληροφορικής Τάξη Δ΄
Advertisements

KRUŽNICA I KRUG VJEŽBA ZA ISPIT ZNANJA.
Pritisak vazduha Vazduh je smeša gasova koja sadrži 80% azota, 18% kiseonika i 2% ugljen dioksida, drugih gasova i vodene pare. vazdušni (atmosferski)
ΜΕΣ’ ΤΟΥ ΒΟΣΠΟΡΟΥ ΤΑ ΝΕΡΑ
7 SILA TRENJA.
Laboratorijske vježbe iz Osnova Elektrotehnike 1 -Jednosmjerne struje-
MELITA MESARIĆ UČITELJICA MATEMATIKE Osnovna škola Svibovec
Ogledni čas iz matematike
PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija
ΣΕΙΣΜΟΣ ΚΑΙ ΣΧΟΛΕΙΟ Για να αποφευχθούν ανθρώπινες απώλειες πρέπει προσεισμικά: Na εμπεδώσουμε την αντισεισμική συμπεριφορά Να γίνουν βίωμα κάποιοι βασικοί.
Vježbe iz Astronomije i astrofizike
BROJ π Izradio: Tomislav Svalina, 7. razred, šk. god /2016.
NASLOV TEME: OPTICKE OSOBINE KRIVIH DRUGOG REDA
Čvrstih tela i tečnosti
VISKOZNOST Tangencijalne sile koje deluju između slojeva tečnosti pri kretanju zovu se viskozne sile ili sile unutrašnjeg trenja.
Toplotno sirenje cvrstih tela i tecnosti
POLINOMI :-) III℠, X Силвија Мијатовић.
Unutarnja energija i toplina
Kontrola devijacije astronomskim opažanjima
Kako određujemo gustoću
TROUGΔO.
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
Astronomski dalekozori, put svjetlosti, lom (refrakcija)
FORMULE SUMIRANJE.
MAKROEKONOMIJA Poglavlje 6 „TRŽIŠTE RADA”
Strujanje i zakon održanja energije
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Mjerenje Topline (Zadaci)
Električni otpor Električna struja.
Zašto neka tijela plutaju na vodi, a neka potonu?
Analiza deponovane energije kosmičkih miona u NaI(Tl) detektoru
Vježbe 1.
ARHIMEDOVA PRIČA O KRUNI
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
Potenciranje i korjenovanje komleksnih brojeva
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Obasjaj nas (Ps 67) 1.
Spisi prije Biblije Kozmogonijski mitovi Bliskog Istoka
Transport u poljoprivredi
Booleova (logička) algebra
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Mongeova projekcija - teorijski zadaci
Tehnološki proces izrade višetonskih negativa
Što je metalurgija, a što crna metalurgija?
ERATOSTENOV EKSPERIMENT
Astronomska navigacija 3.N.
3DGeomTeh Nikoleta Sudeta Razvojni projekt Sveučilišta u Zagrebu SJENE.
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Geografska astronomija : ZADACI
8 Opisujemo val.
8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
Transport u poljoprivredi
Elastična sila Međudjelovanje i sila.
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
Slapište.
SLOŽENE SJENE U AKSONOMETRIJI I PERSPEKTIVI
Računanje brzine protoka vode u cijevi
Pi (π).
τι σημαίνει να είσαι παντρεμένος
Vjera u Bibliji i svećenik danas
Balanced scorecard slide 1
8 ODBIJANJE I LOM VALOVA Šibenik, 2015./2016..
S V J E T L O S T ideje i primjeri
Sila trenja Međudjelovanje i sila.
-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku
PONOVIMO Što su svjetlosni izvori? Kako ih dijelimo?
OŠ ”Jelenje – Dražice” Valentina Mohorić, 8.b
Cres, 23. do 28. lipnja p. Niko Bilić, SJ amdg.eu
Μεταγράφημα παρουσίασης:

Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK

Refrakcija svjetlosti (lom svjetlosti)

Promatramo li sa strane štap uronjen u vodu, čini nam se prelomljen na granici između vode i zraka. α Gledamo li okomito na površinu vode, nemamo taj dojam.

JESTE LI KAD POGLEDALI U SVOJE NOGE PRILIKOM ULASKA U MORE ILI RIJEKU? Kad zagazimo u vodu noge nam se čine slomljene i kraće, kao i štap koji stoji u vodi.

Na temelju ovakvih zapažanja zaključujemo da su se dogodile promjene sa zrakama svjetlosti na prijelazu vode i zraka.

α › β Kad u obojenu vodu pustimo snop svjetlosti, vidimo da se jedan dio odbije a drugi ulazi u vodu. α › β α β Pustimo li snop svjetlosti okomito na graničnu plohu - nema promjene smjera.

KAKO DOLAZI DO LOMA SVJETLOSTI? Do loma svjetlosti dolazi pri svakom prijelazu između dva optička sredstva ako se u njima brzine svjetlosti razlikuju. U kolikoj će mjeri zraka skrenuti sa pravca ovisi o odnosu brzina u tim sredstvima.

Lom svjetlosti α – UPADNI KUT α β – LOMNI KUT β

α – UPADNI KUT β – LOMNI KUT α › β Kada zraka svjetlosti prelazi iz optički rjeđeg u optički gušće sredstvo lomi se prema okomici na graničnu površinu. α › β α – UPADNI KUT α Rjeđe sredstvo (npr. zrak) β – LOMNI KUT β Gušće sredstvo (npr. voda)

α – UPADNI KUT β – LOMNI KUT Kad zraka svjetlosti prelazi iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo, lomi se od okomice. α ‹ β α – UPADNI KUT β Rjeđe sredstvo (npr. zrak) β – LOMNI KUT α Gušće sredstvo (npr. voda)