8 Opisujemo val.

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
KRUŽNICA I KRUG VJEŽBA ZA ISPIT ZNANJA.
Advertisements

Pritisak vazduha Vazduh je smeša gasova koja sadrži 80% azota, 18% kiseonika i 2% ugljen dioksida, drugih gasova i vodene pare. vazdušni (atmosferski)
Παιδαγωγικό Τμήμα Δημοτικής Εκπαίδευσης
7 SILA TRENJA.
Trapez.
oscilacije i talasi 1. Oscilatorno kretanje 2. Matematičko klatno
NASLOV TEME: OPTICKE OSOBINE KRIVIH DRUGOG REDA
Čvrstih tela i tečnosti
Generator naizmenične struje
18.Основне одлике синхроних машина. Начини рада синхроног генератора
Toplotno sirenje cvrstih tela i tecnosti
Grčki alfabet u fizici i matemetici
RAD I SNAGA ELEKTRIČNE STRUJE
POLINOMI :-) III℠, X Силвија Мијатовић.
Unutarnja energija i toplina
Tijela i tvari Otto Miler Matulin, 7.a.
Kako određujemo gustoću
7 GUSTOĆA TVARI Šibenik.
Metode za rešavanja kola jednosmernih struja
PRIJENOS TOPLINE Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1.
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
RAD SNAGA I ENERGIJA (Zadatci)
Viskoznost.
Podsetnik.
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
PONAVLJANJE.
BETONSKE KONSTRUKCIJE I
OBALNO INŽENJERSTVO Sveučilište u Mostaru Građevinski fakultet
ENERGIJA.
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Mjerenje Topline (Zadaci)
Električni otpor Električna struja.
Potencije.
Zašto neka tijela plutaju na vodi, a neka potonu?
Sličnost trokuta i primjena
Izradila: Ana-Felicia Barbarić
Krug i kružnica.
UVOD Pripremio: Varga Ištvan HEMIJSKO-PREHRAMBENA SREDNJA ŠKOLA ČOKA
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik
SREDIŠNJI I OBODNI KUT.
Vježbe 1.
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
Međudjelovanje tijela
MJERENJA U ASTRONOMIJI
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Booleova (logička) algebra
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Što je metalurgija, a što crna metalurgija?
Štapovi velike zakrivljenosti
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA
8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Ponovimo... Kada kažemo da se tijelo giba? Što je put, a što putanja?
Shema Oba tranzistora su obogaćenog tipa. Shema Oba tranzistora su obogaćenog tipa.
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
Elastična sila Međudjelovanje i sila.
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
Računanje brzine protoka vode u cijevi
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
Pi (π).
Balanced scorecard slide 1
8 ODBIJANJE I LOM VALOVA Šibenik, 2015./2016..
Kako izmjeriti opseg kruga?
Sila trenja Međudjelovanje i sila.
-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku
MJERENJE TEMPERATURE Šibenik, 2015./2016.
PONOVIMO Što su svjetlosni izvori? Kako ih dijelimo?
OŠ ”Jelenje – Dražice” Valentina Mohorić, 8.b
Μεταγράφημα παρουσίασης:

8 Opisujemo val

OPIS VALA Zamislite, dolazi tsunami. Kako ćemo opisati taj val? Što bi vas zanimalo? Koji su veličine potrebne za opis?

Transverzalni val: Razmak između dva susjedna brijega (ili dva susjedna dola) nazivamo valna duljina i obilježavamo je grčkim slovom λ (lambda). Mjerna jedinica za valnu duljinu je metar, m.

Koji je, od valova na slikama, veće valne duljine?

Valne fronte međusobno su udaljene jednu valnu duljinu.

Na longitudinalnom valu uočavamo zgušnjenje i razrjeđenje čestica sredstva kojim se val rasprostire.

Valna duljina longitudinalnog vala jednaka je udaljenosti između dva susjedna zgušnjenja ili dva susjedna razrjeđenja.

Koji je od longitudinalnih valova na opruzi, prikazanih na donjoj slici, veće valne duljine?

Amplituda vala je visina valnog brijega odnosno dubina dola vala.

Što je zajedničko, a po čemu se razlikuju valovi na slici?

Vrijeme potrebno valu da prijeđe put od jedne valne duljine je period vala i označava se T. Mjerna jedinica za period je sekunda. Za vrijeme jednog perioda, čestica sredstva kroz koje se val širi napravi jedan titraj.

Titranje ravne letvice proizvodi niz valova na vodi. Broj bregova (ili dolova) koji nailaze na mjesto promatranja u jednoj sekundi ili broj titraja čestica sredstva u jednoj sekundi jest frekvencija vala (oznaka f ).

Formula za frekvenciju: Mjerna jedinica za frekvenciju je herc (znak: Hz):

 

odnos valne duljine, perioda i frekvencije vala

odnos frekvencije, valne duljine i amplitude vala

Kako odrediti brzinu valova Jedan brijeg vala prešao je put od 30 metara za 3 sekunde… Brzina vala : v = ∆s/ ∆t

U kakvoj su vezi brzina valova i valna duljina? Kolika je valna duljina vala? Koliko valova prođe za jednu sekundu kraj zastavice? Kolika je frekvencija vala? Ako za 1 s kraj zastavice prođu 4 vala, valne duljine 2m: 2 m · 4 Hz = 8 m/s.

Jednadžba valova: brzina vala = valna duljina · frekvencija, v = λ · f. Frekvencija vala određena je frekvencijom titranja izvora, a valna duljina i brzina vala ovise o sredstvu kojim se val rasprostire.

Valovi se u različitim sredstvima šire različitim brzinama:     Valovi se u različitim sredstvima šire različitim brzinama: U gušćem sredstvu veća je brzina, kao i valna duljina. Frekvencija se ne mijenja.

Brzina valova i valna duljina na vodi ovisi o dubini vode  u dubljoj vodi su veće nego u plićoj vodi.

ZADACI Teniska loptica na površini vode za 3 s učini punih dvanaest titraja gore-dolje. Kolika je frekvencija promatranog vala? Koliki je period? Kolika je brzina širenja vala frekvencije 64 500 Hz i valne duljine 4 mm? Kolika je frekvencija i period titranja vala na slici: Izračunaj kolika je frekvencija i period titranja vala čija je valna duljina 75 cm, a širi se brzinom 3,75 m/s.