UPOZNAJEMO ZVIJEŽĐA Proljetno i ljetno nebo

PROLJETNO NEBO Proljetna zviježđa su : Lav , Djevica , Volar i Sjeverna kruna . Tu su smješteni i : Mali lav , Sekstant , Hidra , Vrč , Gavran, Kosa Berenkina i Lovački psi . Lav i Djevica su na ekliptici .

Travanj oko 22 h

LAV ( Leo) -oblik životinjskog tijela -Najsjajnije zvijezde : -Regulus ( Kraljević) , m =1 -Denebola -Algieb je u teleskopu blizak par zvijezda  

VOLAR ( Boőtes ) -u nastavku zakrivljenosti ruda Velikih kola Najsjajnija zvijezda je Arktur , m = 0 . Dvojne zvijezde su : δ Boőtis i Izar .

DJEVICA ( Virgo ) -južnije između Volara i Lava -najsvjetlija zvijezda Spica ( Klas) , m =1 -Spica , Arktur i Denebola tvore trokut -γ Virginis – dvojna zvijezda ( m = 3,5) -sadrži mnogobrojne galaksije ( skup galaksija Virgo) -jedno od najsjajnijih zviježđa Zodijaka - u Djevici se nalazi jesenska točka  

Skup galaksija Virgo

Proljetni trokut : Spica , Arktur i Denebola

SJEVERNA KRUNA ( Corona Borealis ) -ima oblik čaše -najsjajnija zvijezda Gemma ( Dragulj)

HIDRA ( Hydra , Vodena zmija ) -najduže od svih zviježđa -„glava“ se izdiže nad nebeski ekvator malo južnije od Raka  

LJETNO NEBO Na ljetnom nebu se ističu zviježđa : Vaga , Škorpion , Herkul , Lira , Orao , Labud i Dupin .. Manje izrazita zviježđa su : Strijelac , Jarac , Zmijonosac i Zmija .. Mala zviježđa su : Štit , Strelica i Lisica . Najsjajnije zvijezde ljetnog neba su : Vega , Denab , Altair i Antares . Prve tri čine trokut ) pravokutan ? , jednakokraki ?) U smjeru Strijelca su gušći dijelovi Kumovske slame .  

Srpanj oko 22 h

Ljetni trokut : Vega , Denab i Altair

HERKUL (Hercules) -zvježđe istočno od Sjeverne krune - nazire se u obliku čovjeka -Ras Algethi – promjenljiva zvijezda ( 3< m < 4 ) - magličasti objekt M 13 – kuglasti skup ; najdalji pripadnik naše Galaksije kojeg se vidi golim okom

M13- magličasti kuglasti skup

LIRA ( Lyra) -nad horizontom uz Herhul -sadrži četiri zvjezdice koje grade romboid -Vega – najsjajnija zvijezda , m = 0 (izvan romboida) , nakon 12000 godina sjeverni nebeski pol će biti na 5 stupnjeva od Vege -β Lyrae – pomrčinska dvojna zvijezda -Prstenasta maglica M57 -ε Lyrae – dva razmaknuta para zvijezda

M57 – prstenasta maglica

LABUD ( Cygnus ) ili Sjeverni križ -visoko nad horizontom -najsjajnija zvijezda je Denab – velediv - Albireo – dvojna zvijezda ( narančasta i bijela zvjezdica ) -61 Cygni – dvojna zvijezda ; prva zvijezda kojoj je izračunata udaljenost

Albireo- dvojna zvijezda

ORAO ( Aquilae )   -najsjajnija zvijezda je Altair – jedna od bližih nam zvijezda ( 16 g.s. ) -η Aquilae – cefeida , promjenljiva zvijezda ( 3,5 < m < 4,3 )

DUPIN ( Delphinus ) -na sjeveroistoku Orla -ima zanimljivu malu skupinu zvjezdica

VAGA ( Libra ) -ima dvije malo sjajnije zvijezde : Zuben el Šamali i Zuben el Genubi  

ŠKORPION ( Scorpius ) -vijugavo zviježđe prema horizontu -najsjajnija zvijezda Antares – velediv , promjer 320 puta veći od Sunca ; dvojna zvijezda  

STRIJELAC ( Sagittarius ) Leži između zviježđa Škorpiona i Jarca. Najsjajnija zvijezda u zviježđu je (ε) Strijelca – Kaus Australis . U smjeru tog zviježđa nalazi se središte naše galaktike. Ovaj dio Mliječnog puta posebno je bogat zvjezdanim skupovima i ostalim nebeskim objektima (npr. M8 – maglica Laguna, M17- maglica Omega, itd). Sunce prolazi Strijelcem od 18. 12. do 19. 1., u periodu koji uključuje zimski solsticij.

NGC 6818 ( u Srijelcu ) - mala planetarna maglica

ZMIJONOSAC (Ophiuchus )

Zvjezdano nebo promatrano s južne Zemljine polutke

PONOVIMO Zviježđa

Znati na karti neba : nazive zviježđa kojem pripadaju spojene zvijezde naznačiti na karti zvijezde : Gema ( Alfeka) , Vega i Sheliak ( Šeliak) naznačiti položaj kuglastog skupa M13 i planetarne maglice M57