Rodna problematika u obitelji

“Svaki dom je kombinacija hotela, restorana, praonice, a često i dječjeg vrtića i igraonice. Svakodnevni radni napor koji treba uložiti u te aktivnosti obično je nevidljiv osobama koje od njih imaju koristi, naročito djeci i supruzima, koji se mogu izjednačiti s korisnicima koji sve dobiju besplatno. Situacija se polako mijenja, no žene još uvijek rade većinu kućanskih poslova, iako muškarci rade istu vrstu poslova izvan kuće, za plaću, radeći kao kuhari, konobari ili domari.” (Coltrane & Shih, 2010, str. 403)

Teme i područja istraživanja teme relevantne za razumijevanje rodne problematike u području bliskih odnosa/obitelji su: podjela kućanskih poslova briga oko djece financijsko ulaganje donošenje odluka sve ove teme svode se na pitanje podjele uloga u bliskim odnosima teorijska objašnjenja ove podjele uloga empirijska istraživanja koja nude spoznaje o uzrocima i posljedicama različitih oblika podjele uloga

Podjela kućanskih poslova većina ljudi smatra aktivnosti u kućanstvu prirodno “ženskim poslovima”, iako postoje ogromne varijacije među povijesnim razdobljima i među kulturama u tome tko što radi izvan i unutar kuće (Coltrane & Adams, 2008) Ako posao nije po svojoj prirodi rodno određen, zašto mnogi ljudi još uvijek misle da većinu kućanskih poslova treba obavljati žena?

Podjela kućanskih poslova Kratak povijesni pregled uvjerenje o odvojenim područjima rada M i Ž javilo se s industrijalizacijom (19. st.) – do tada su i muškarci i žene i djeca radili i u poljoprivredi, i u kući, i u obiteljskom obrtu – često su imali različite zadatke, ali su surađivali kako bi preživjeli i održali obiteljski posao industrijalizacija - ulazak M u plaćenu radnu snagu koja radi izvan kuće i ostanak žena u kući romantični ideal o odvojenim sferama M i Ž javio se kao opravdanje ovakve ekonomske organizacije društva vrsta poslova potrebnih za održavanje kućanstva značajno se promijenila tijekom vremena, no ukupno vrijeme provedeno u kućnim poslovima ostalo je do danas gotovo isto – zašto? s civilizacijskim napretkom rastu i standardi higijene, prehrane i sl.

Podjela kućanskih poslova Suvremeni trendovi podaci iz SAD-a pokazuju da se uključivanje M u kućanske poslove i brigu oko djece dramatično povećalo posljednjih desetljeća od 15 % tijekom 1960-ih povećalo se na preko 30% oko 2000-te također, zapošljavanjem sve više žena, njihovo vrijeme provedeno u kućanskim poslovima značajno se smanjilo iako je primjetan trend sve većeg dijeljenja kućanskih poslova, većina istraživanja pokazuje da Ž još uvijek rade oko 2 puta više kućanskih poslova nego M Hochschild (1989) obavljanje većine kućanskih poslova kod zaposlenih žena naziva “ženinom drugom smjenom” „dvostruka dužnost“ zaposlenih žena ima i svoju cijenu u stresu i premorenosti (Wiersma, 1990), međutim, zaposlene žene u SAD su sretnije i zdravije nego kućanice (Walker i Best, 1991)

Teorije o podjeli poslova mogu se podijeliti u dvije skupine: teorije razmjene / resursa kućanski poslovi su raspoređeni racionalno, na temelju vremena, resursa i interesa članova kućanstva rodno neutralne hipoteze i tumačenja rodne teorije nastale kao kritika rodne neosjetljivosti prethodnih teorija podjela poslova u kućanstvu pod utjecajem je socio-kulturalnih rodnih ideala

Teorije o podjeli poslova Teorije razmjene/resursa: a) Raspoloživo vrijeme/obveze posao u kućanstvu se dijeli prema raspoloživosti članova – od onih koji imaju više obveza izvan kuće, koji provode više vremena na tržištu rada, očekuje se da provode manje vremena u neplaćenim kućanskim poslovima odrednice raspoloživog vremena su zaposlenost, bračni i roditeljski status i sastav obitelji – spol se ne smatra bitnom odrednicom! b) Relativni resursi i ekonomska zavisnost podjela kućanskih poslova određena je resursima svakog partnera (npr. obrazovanje ili plaća); oni moćniji odlučuju, a manje moćni više rade ekonomski ovisni partner mijenja rad u kući za ekonomsku sigurnost

Teorije o podjeli poslova Rodne teorije: a) Socijalizacija i stavovi o rodnim ulogama različita socijalizacija M i Ž određuje njihove različite uloge u obitelji i oblikuje podjelu poslova u kući ekspresivna uloga Ž – briga o djeci i kućanski poslovi; instrumentalna uloga M – skrbe za obitelj i zaduženi za javnu sferu M i Ž s tradicionalnijim rodnim stavovima manje dijele kućanske poslove nego oni s egalitarnijim stavovima b) Konstrukcija roda obavljanje određenih poslova potvrđuje i učvršćuje rodni identitet osobe Navedene teorije nisu međusobno isključive!

Metodologija istraživanja podjele poslova ranija istraživanja ispitivala su prosječno ukupno vrijeme svih M i Ž provedeno u kućanskim poslovima novija istraživanja su dijadna - orijentiraju se na dinamiku u parovima, koriste proporcionalne mjere i prikupljanje podataka od oba partnera u istom kućanstvu, uzimajući u obzir i rodnu tipiziranost određenih poslova najčešće se koriste vremenski dnevnici (engl. time diaries) i anketni upitnici, primijenjeni putem telefona, pošte ili licem-u-lice pita se direktno o utrošenom vremenu (tijekom zadnja 24 sata ili tjedna) ili tko je zadužen za pojedini posao (samo ja, uglavnom ja, oboje podjednako, uglavnom partner, samo partner) rjeđe se koriste dubinski intervjui ili direktno opažanje

Definiranje kućanskih poslova = neplaćeni posao potreban kako bi se održalo kućanstvo i/ili obitelj Rutinski poslovi Niska mogućnost kontrole Neodgodivi Svakodnevni Dugotrajni, ponavljajući Povremeni poslovi Visoka mogućnost kontrole Mogu se odgoditi “kada budem imao vremena” Bartley, Blanton i Gilliard (2005) definiraju navedene skupine poslova kao poslove s niskom mogućnosti kontrole (ženski poslovi) i visokom mogućnosti kontrole (muški poslovi). Zadaci s niskom mogućnošću kontrole uključuju neodgodive rutinske poslove koji moraju biti obavljeni svakodnevno u točno određeno vrijeme, što ostavlja malo ili nimalo kontrole nad odabirom zadataka i raspodjelom vremena. Ova definicija podrazumijeva da su to rutinski zadaci koji se obavljaju kako bi služili drugima, odnosno druge osobe (najčešće članovi obitelji) ovisni su o njima kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe. Također, oni su dugotrajni, ponavljajući i slijede dnevni/tjedni raspored s malo vremenske fleksibilnosti (Topolčić, 2001). Nasuprot tome, zadaci s visokom mogućnošću kontrole ili tradicionalno muški poslovi, obavljaju se povremeno, prema vlastitom nahođenju onoga tko ih obavlja, imaju definirano trajanje (početak i završetak) i nemaju specifično vrijeme u kojem se moraju obaviti, odnosno mogu se obaviti kada budem imao vremena. Ovakvi zadaci nemaju izravan utjecaj na zadovoljavanje osnovnih, dnevnih potreba drugog člana obitelji/kućanstva, a odgađanje njihovog dovršavanja neće imati utjecaj na druge, niti će načelno poremetiti odnose u obitelji. “ženski poslovi” “muški poslovi” 11

Hrvatska istraživanja podjele poslova Leinert-Novosel (1999) Ž imaju malo slobodnog vremena i uglavnom ga provode u obavljanju kućanskih poslova i bavljenju djecom, što govori o dvostrukoj opterećenosti žena, dok M svoje slobodno vrijeme većinom provode u sportu i rekreaciji, političkoj djelatnosti i u zabavi Tomić-Koludrović i Kunac (1996) muškarci obavljaju većinu lakših popravaka kućanskih aparata i točenja goriva u automobile, dok žene većinom obavljaju poslove kao što su pospremanje stola nakon objeda, čišćenje podova, pranje posuđa, kuhanje, glačanje i pranje rublja Kamenov, Jelić, Tadinac i Hromatko (2007) ljetna škola 2005. – 418 parova (područje Zagreba, Osijeka i Splita) Bartolac (2010) diplomski – 145 parova (područje Zagreba)

Slika 1. Raspodjela rutinskih poslova između partnera (Bartolac, 2010) i žene i muškarci generalno slažu da žene više doprinose u rutinskim ili tradicionalno „ženskim poslovima“, dok muškarci više obavljaju povremene („muške“) poslove. I žene i muškarci malo precjenjuju osobni angažman u pojedinim poslovima u odnosu na percepciju partnera. Ipak, rezultati χ2-testa (Tablica 17., u prilogu) za skale raspodjele rutinskih i povremenih poslova, te brige za druge pokazuju da frekvencija obavljanja navedenih poslova nije značajna niti za jedan posao, što znači da se muškarci i žene generalno slažu u procjeni vlastitog i partnerovog angažmana u obavljanju navedenih aktivnosti. Slika 1. Raspodjela rutinskih poslova između partnera (Bartolac, 2010) 13

Slika 2. Raspodjela povremenih poslova između partnera (Bartolac, 2010)

Prediktori podjele poslova Zaposlenost Ž negativno povezana s vremenom provedenim u kućanskim poslovima (KP) zaposlene žene obavljaju 1/3 manje KP u odnosu na nezaposlene žene (Robinson & Godbey, 1999) ne reduciraju vrijeme provedeno u brizi za djecu (Bianchi et al., 2006) položaj na poslu (Cunningham, 2007) i količina radnih sati (Davis & Greenstein, 2004) pozitivno povezani s uključivanjem partnera i dijeljenjem KP Zaposlenost M nekonzistentni nalazi – ili nema efekta (npr. Sullivan, 1997) ili negativna povezanost (npr. Greenstein, 1996)

Prediktori podjele poslova Zarada Ž općenito, Ž koje više zarađuju uživaju u ravnomjernijoj podjeli KP (Coltrane, 2000) bitan je odnos zarade M i Ž – manje KP rade žene koje zarađuju približno kao njihovi supruzi važno je da zarada Ž nije veća od zarade M – ovakvi parovi imaju tradicionalniju podjelu uloga u kućanstvu (Bittman et al., 2003; Tichenor, 2005) – podrška teoriji konstrukcije roda Obrazovanje Ž negativno povezano s vremenom provedenim u KP ne samo da manje rade, nego je i vjerojatnije da će plaćati pomoć u kući (Cohen, 1998) supruzi više sudjeluju u KP (Davis & Greenstein, 2004) Obrazovanje M - pozitivno povezano s KP (Batalova & Cohen, 2002)

Prediktori podjele poslova Dob / Životne faze općenito, mlađe Ž rade manje KP i više ih dijele sa supruzima (Coltrane, 2000) s odlaskom u mirovinu M više pomažu u kućanstvu (Szinovacz, 2000) egalitarne Ž nakon mirovine rade više KP, ali egalitarni M ne (Solomon et al., 2004) kad postanu udovci, M rade više KP, a Ž rade manje (Utz et al., 2004) Stavovi o rodnim ulogama općenito, egalitarniji stavovi povezani su s manje tradicionalnom podjelom poslova (Batalova & Cohen, 2002) M s egalitarnim stavovima više sudjeluju u rutinskim KP (Cunningham, 2005) ako par ima kongruentne stavove, veća je vjerojatnost da će se oni realizirati

Prediktori podjele poslova Bračni status i tip veze udane Ž rade više, a M manje KP od onih koje žive u izvanbračnoj zajednici ili su samci (npr. Davis et al., 2007) longitudinalni nalazi – kad formiraju zajedničko kućanstvo, M značajno reduciraju svoje vrijeme u KP (Gupta, 1999) međukulturalno istraživanje u 22 zemlje pokazalo je da zajednički život prije braka donosi egalitarnija očekivanja i ravnopravniju podjelu poslova u braku (Batalova & Cohen, 2002) Istospolne zajednice općenito, i u M i u Ž homoseksualnim parovima podjela poslova je egalitarnija nego u heteroseksualnim parovima (npr. Solomon et al., 2005) usporedba M i Ž parova - u M obično postoji specijalizacija zadataka (Kurdek, 2007); Ž parovi obično rade manje KP nego M parovi (Carrington, 1999)

Upravljanje obiteljskim financijama Lips (2007) navodi da kontrola nad financijama suprugu daje moć da više od žene odlučuje o tome na što se i koliko troši u obitelji, no da se isto pravilo nužno ne odnosi i na situaciju u kojoj žena ima pristup financijskim resursima američka i kanadska istraživanja bračnih parova su pokazala da se ženino zaposlenje ili bolja plaća u odnosu na supruga nisu smatrali resursom, odnosno nisu ženi donijeli moć u donošenju odluka u braku ili u podjeli kućanskih poslova (Pyke, 1994; Haddad i Lam, 1994) ključni razlog - rodna ideologija (u tradicionalnijim društvima u kojima se vjeruje da muškarci imaju legitimno pravo zahtijevati autoritet u obitelji, taj im autoritet omogućava moć u muško-ženskim odnosima, čak i kad žena ima financijske resurse)

Slika 3. Raspodjela financija između partnera (Bartolac, 2010) Uvidom u tablicu vidljivo je da se sve financijske obveze obitelji najčešće dijele i plaćaju u skladu s mogućnosti plaćanja. Ipak, žene se više brinu za kupovinu namirnica, te odjeće i obuće, dok se muškarci više brinu za plaćanje osiguranja, računa, kućanskih popravaka i troškova za automobil. Slika 3. Raspodjela financija između partnera (Bartolac, 2010) 20

Donošenje odluka prema nekim istraživanjima (Coltrane, 1996; Hochschild, 1997; Pleck, 1997, Rogers i Amato, 2000), muškarci i žene u obiteljima u kojima oba partnera zarađuju izvještavaju o smanjivanju utjecaja muškaraca i povećanju utjecaja žena na donošenje odluka u obitelji. međutim, Fox i Murry (2000) zaključuju da iako suvremeni parovi percipiraju svoje brakove ravnopravnima, supruzi i dalje imaju zadnju riječ pri odlučivanju, no to čine na mnogo suptilnije načine nego u tradicionalnim obiteljima. donošenje odluka u suvremenim brakovima i dalje je podijeljeno prema tradicionalnim rodnim ulogama, te žene više donose odluke vezane uz svakodnevno funkcioniranje obitelji, a muškarci odlučuju o značajnijim pitanjima, kao što su odluke vezane uz posao ili raspoređivanje financijskih resursa obitelji (Steil i Weltman, 1991)

Slika 4. Raspodjela odlučivanja između partnera (Bartolac, 2010) Donošenje odluka u vezi najveći broj partnera smatra ravnopravnim. Ipak, žene češće od muškaraca odlučuju o potrošnji na hranu, te više preuzimaju na sebe odluke o djeci, dok muškarci češće odlučuju koji automobil kupiti. Slika 4. Raspodjela odlučivanja između partnera (Bartolac, 2010) 22

Upravljanje financijama i odlučivanje sudjelovanje u donošenju odluka često se koristilo kao mjera ravnopravnosti odnosa u obitelji nalazi pokazuju da je podjednako sudjelovanje partnera u donošenju odluka faktor koji najviše doprinosi ukupnom zadovoljstvu odnosom (npr. Lange & Worrell, 1990) istraživanje na hrvatskim parovima (Kamenov i sur, 2007) pokazalo je da se zadovoljstvo vezom i M i Ž može dobro objasniti zadovoljstvom raspodjelom u donošenju odluka zadovoljstvo raspodjelom financija nije se pokazalo značajnim prediktorom percepcije kvalitete veze ni kod muškaraca ni kod žena, ali sama raspodjela financijskih izdataka značajna je za muškarce – što je više muškarac odgovoran za financiranje obitelji, to percipira vezu kvalitetnijom muškarac koji većim dijelom financira kućanstvo ostvario je svoju rodnu ulogu, što djeluje na njegovu percepciju kvalitete partnerske veze

Roditeljska uloga obuhvaća brigu o djeci kao što je provođenje vremena s djecom, hranjenje i oblačenje djece, mijenjanje pelena, odvođenje liječniku, brigu o školskim i izvanškolskim aktivnostima djece te igranje s djecom tradicionalno, roditeljska uloga žene je uključivala provođenje vremena s djetetom i brigu o djetetovim potrebama, dok se roditeljska uloga muškarca odnosila na privređivanje za obitelj društvena očekivanja o roditeljskim ulogama se postupno mijenjaju, a uloge majki i očeva se manje razlikuju nego prije, no još uvijek ne možemo govoriti o jednakoj brizi majki i očeva oko djece

Roditeljska uloga Količina vremena očevi provode manje vremena u brizi o djeci nego majke studija provedena u 10 zemalja s roditeljima četverogodišnje djece pokazala je da očevi provode manje od 1 sata dnevno u samostalnoj brizi o djeci (dakle, bez pomoći majke ili drugih osoba), a majke između 5,2 do 10,7 sati dnevno (Owen, 1995, prema Lips, 2007). prema nekim pokazateljima, očevi doprinose oko 1/3 skrbi za djecu u obitelji (Coltrane, 1997) oko 60% žena i muškaraca izjavljuje da se žena brine oko djece, a ostali smatraju da je briga oko djece podijeljena između partnera (prema Cappuccini i Cochrane, 2000)

Roditeljska uloga Vrste aktivnosti postoji razlika i u načinu na koje majke i očevi provode vrijeme s djecom kada se bave djecom, očevi većinu vremena provode u igri s djecom, a majke se polovinu vremena igraju s djecom, a polovinu vremena se brinu za djecu u smislu hranjenja, oblačenja i drugih obveza (Tiedje i Darling- Fisher, 1993, prema Lips, 2007) novije hrvatsko istraživanje (Jugović, 2004): žene obavljaju tradicionalno ženske dužnosti vezane uz djecu poput mijenjanja pelena, kupovanja odjeće i vođenja djeteta liječniku, no također i dio obveza koje su se tradicionalno smatrale muškima, kao što je kažnjavanje djece, određivanje džeparca i vođenje brige o tome s kime izlaze djeca oba roditelja preuzimaju jednaku odgovornost da se u svoje slobodno vrijeme igraju s djecom

Roditeljska uloga Roditeljski dopust u Danskoj se pokazalo da 56% očeva zaista i iskoristi dvotjedni plaćeni roditeljski dopust na koji imaju pravo (2001) u Hrvatskoj podaci HZZO-a za 2006. pokazuju da vrlo mali broj očeva koristi pravo na roditeljski dopust: samo su 2 muškarca od ukupno 31550 slučajeva koristila svoje zakonsko pravo na tzv. obavezni roditeljski dopust koji traje do navršenih 6 mjeseci života djeteta na tzv. dodatni roditeljski dopust koji traje od navršenog 6. mjeseca djetetovog života odlučilo se samo 550 muškaraca od 32136 roditeljski dopust do 3. godine djetetovog života koristilo je 153 muškarca od ukupno 5728 slučajeva

Roditeljska uloga Prediktori većeg očevog uključivanja u brigu o djeci što su stavovi očeva više egalitarni što supruga više sati provodi na poslu što je ženino zaposlenje prestižnije što je razlika u prihodima partnera manja (tj. što žena zarađuje više, a muškarac manje) nezaposleni očevi također su bili više uključeni u brigu o djeci nego zaposleni očevi bračno zadovoljstvo i ljubav prema supruzi su se također pokazali pozitivno povezanima s očevim uključivanjem u brigu o djeci

Posljedice podjele poslova u obitelji

Posljedice podjele poslova Bračno zadovoljstvo, sreća i kvaliteta veze općenito, što više partneri dijele poslove, to su sretniji i zadovoljniji zadovoljstvo podjelom KP značajniji je prediktor bračnog zadovoljstva žena nego dob, obrazovanje ili zaposlenost (Suitor, 1991) i Ž i M su zadovoljniji brakom ako M više sudjeluju u brizi oko djece (Stevens et al., 2005) parovi koji imaju nekongruentna očekivanja su manje sretni i zadovoljni brakom i njihove veze su manje stabilne (Cooke, 2006) nejednaka podjela poslova važniji je prediktor bračnog zadovoljstva egalitarnih žena (Kluwer et al., 1997) zadovoljstvo Ž ovisi o socijalnoj usporedbi sebe s drugim Ž i partnera s drugim M , a zadovoljstvo M o usporedbi supruge s majkom (Himsel & Goldberg, 2003)

P3: Predviđanje ukupnog zadovoljstva vezom Zadovoljstvo vezom Muškarci Žene β Dob -,350* ,101 Stupanj obrazovanja ,110 ,102 Mjesto odrastanja ,107 -,109 Bračno stanje ,036 -,062 Duljina zajedničkog života ,307* -,157 Broj djece ,005 -,051 Dohodak -,047 ,089 Idealne uloge - ukupno ,142 -,191 Ostvarene uloge - ukupno -,439* -,096 Zaposlenost ,156 ,096 Roditeljska uloga - idealna -,226 ,013 Partnerska uloga - idealna ,138 ,124 Roditeljska uloga - ostvarena ,232 ,261* Partnerska uloga - ostvarena ,141 -,050 Pravednost ,205 ,098 Zadovoljstvo raspodjelom poslova -,098 ,318** Zadovoljstvo raspodjelom financija ,235* ,068 Zadovoljstvo donošenjem odluka ,580*** ,492*** R ,895 ,87 R2 ,80 ,76 Rezultati regresijske analize s ukupnim zadovoljstvom vezom kao kriterijskom varijablom *** p<0,001; ** p<0,01; *p<0,05 Tablica 12. U tablici su prikazani rezultati regresijske analize s ukupnim zadovoljstvom vezom kao kriterijskom varijablom. Očekivana hipoteza:Najbolji prediktori za zadovoljstvo vezom kod oba spola biti će zadovoljstvo raspodjelom donošenja odluka , te zadovoljstvo raspodjelom financijskih izdataka (NE!). Kod žena će dodatnu ulogu imati zadovoljstvo raspodjelom poslova , duljina zajedničkog života (ne kod žena nego kod muškaraca!)i broj djece (ne!). Od navedenih prediktora, zadovoljstvo donošenjem odluka je najznačajniji prediktor za ukupno zadovoljstvo vezom i kod muškaraca i kod žena. Kod muškaraca dodatni značajni prediktori zadovoljstva u vezi su i zadovoljstvo raspodjelom financija, dob, duljina zajedničkog život s partnericom, te ukupne ostvarene uloge. Kod žena dodatno je značajno zadovoljstvo raspodjelom poslova, te ostvarena roditeljska uloga. 31

Posljedice podjele poslova Percepcija pravednosti općenito, pojedinci koji misle da su poslovi u njihovoj vezi pravedno podijeljeni su sretniji i zadovoljniji vezom i M i Ž smatraju da su podijeljena odgovornost za poslove u kući, doživljaj zajedničke brige o djeci, zajedničko donošenje odluka i jednaki pristup i utjecaj u raspolaganju novcem važni faktori koji pridonose njihovom bračnom zadovoljstvu (Zimmerman i sur., 2003) većina žena i muškaraca smatraju pravednom podjelom ako žene obavljaju 66% KP, a muškarci 36% (Lennon & Rosenfeld, 1994) Ž percipiraju da rade nešto manje KP nego njihove majke, a M nešto više nego njihovi očevi (Himsel & Goldberg, 2003) PRAVEDNOST

P4: Doživljaj pravednosti u vezi - predikcija Kriterij: Doživljaj pravednosti u vezi žene muškarci Korak 1. Prediktori: Raspodjela investicija β Raspodjela poslova -,194* ,055 Raspodjela financija ,109 -,069 Raspodjela odlučivanja -,088 ,088 R ,237 ,118 R2 ,056 ,014 Kor. R2 ,031 -,016 F-omjer F(3,112)=2,232 F(3,100)=,470 Korak 2. Prediktori: Zadovoljstvo raspodjelom investicija -,097 ,092 ,099 -,093 -,091 ,030 Zadovoljstvo raspodjelom poslova ,315* -,111 Zadovoljstvo raspodjelom financija ,040 ,381** Zadovoljstvo donošenjem odluka ,112 ,498** ,464 ,680 ,215 ,462 ,172 ,429 F(6,109)=4,985** F(6,97)=13,874** Prikaz rezultata hijerarhijske regresijske analize * p<,05, ** p<,001 H: Žene će doživljavati pravednost u vezi većom ukoliko je zadovoljstvo raspodjelom kućanskih poslova u obitelji veće. R: odnos u vezi doživljavaju pravednijim one žene čiji partneri više doprinose obavljanju kućanskih poslova, odnosno koje sa svojim partnerima dijele obiteljske obveze.  U drugom koraku jedini značajan prediktor za žene odnosi se na zadovoljstvo raspodjelom poslova u kući, a označava pozitivnu povezanost percepcije pravednosti i zadovoljstva podjelom kućanskih poslova među partnerima. Drugim riječima, vezu će doživljavati pravednijom one žene koje su i zadovoljnije dijeljenjem kućanskih poslova s partnerom. Kod muškaraca su se pojavila dva prediktora koja predviđaju doživljaj pravednosti: zadovoljstvo raspodjelom financijskih izdataka i zadovoljstvo raspodjelom donošenja odluka u vezi. Oba prediktora su pozitivna i značajna, što znači da će veći osjećaj pravednosti u vezi imati oni muškarci koji su i zadovoljniji načinom raspodjele financija i odlučivanja u vezi. 33

Posljedice podjele poslova Psihološka prilagodba obavljanje velike količine repetitivnih KP pozitivno je povezano s depresijom kod žena, a ponekad i muškaraca (Barnett & Shen, 1997; Glass & Fujimoto, 1994) Ž pokazuju veću razinu depresije kad su KP nepravedno raspodijeljeni (Glass & Fujimoto, 1994) percipirana nepravednost je bolji prediktor depresije nego stvarna količina poslova koja se obavlja (Bird, 1999)

Posljedice podjele poslova Prelijevanje posao-kuća i kuća-posao recipročan odnos između posla i obitelji – posao utječe na obiteljski život, a obitelj utječe na obavljanje posla ovaj utjecaj može biti i pozitivan i negativan (konflikt) pozitivan je povezan s boljim funkcioniranjem, a negativan sa stresom, depresijom, lošijim tjelesnim zdravljem i alkoholizmom (Grzywacz & Marks, 2000) zaposlene majke (naročito male djece) doživljavaju veći konflikt obitelj- posao nego zaposleni očevi (npr. Dilworth, 2004) prediktori konflikta posao-obitelj su dob M (31 do 40) i radno vrijeme Ž (Stevens et al., 2004) nezadovoljstvo obiteljskim životom jedan od najjačih prediktora konflikta obitelj-posao i M i Ž (Dilworth, 2004)