OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

Παρουσίαση με θέμα: "OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA
MODULI: Tehnologija telekomunikacijskog prometa (TTkP) Tehnologija poštanskog prometa (TPP) Predavači: doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Marko Matulin, dipl.ing. FPZ, ožujak, 2009.

2 Literatura Bošnjak, I.: Telekomunikacijski promet 1, Zagreb, 2001.
Bošnjak, I.: Tehnologija telekomunikacijskog prometa II, Zagreb, 2000. Mrvelj, Š., I. Bošnjak: Primjeri i zadaci iz telekomunikacijskog prometa, Zagreb, 2000. Materijali sa predavanja

3 Opće značajke tehnologije Tk i PP
Tehnologija prometa može se proučavati kao: opća TP (neovisno o grani (vidu) i modu prijevoza i prijenosa specijalna (posebna) TP vezana za pojedine grane (vidove) TTkP (Tehnologija telekomunikacijskog prometa) TPP (Tehnologija poštanskog prometa) .... ...

4 Opća načela TP (tehnologije prometa) primjenjiva su za TTkP i TPP
Znanstvena disciplina i praktična djelatnost Kao znanost izučava zakonitosti, odnosno načine i postupke u svim fazama procesa (1) prijevoza i prijenosa različitih entiteta (2) između izvorišta i odredišta uporabom različitih mrežnih infrastruktura (3) i tehničkih sredstava. Kao djelatnost obuhvaća skup aktivnosti odnosno mjera, postupaka i radnji u svim fazama procesa prijevoza ili prijenosa različitih entiteta između izvorišta i odredišta uporabom mrežne infrastrukture i tehničkih sredstava.

5 (1) Faze tehnologije/trofazni proces

6 (2) Poopćeni model strukture sustava TK prometa

7 Posebni zahtjevi pojavljuju se pri prijenosu
Transportirani entiteti-informacije- adaptiraju se u prometni entitet ovisno o zahtjevima tog entiteta i uvjetima prijenosa Posebni zahtjevi pojavljuju se pri prijenosu vremenski osjetljivih informacija informacija osjetljivih na pogreške u prijenosu Informacija koje zahtijevaju sigurnosnu zaštitu .... Upravljanje prometom ovisi o vrsti mreže Prometna mreža omogućuje kretanje adaptiranih prometnih entiteta prema utvrđenim pravilima i protokolima. Prometni entitet u pravilu može koristiti samo jedan medij ili vrstu prometnice za koju je prilagođen svojom izvedbom Ulazne prostorno vremenske koordinate prometnog entiteta koji ulazi u prometni proces mijenjaju se odnosno transformiraju u željene prostorne koordinate uz određeno vremensko kašnjenje. Prometni putovi kojima se kreću prilagođeni prometni entiteti

8 (2a) Što znači upravljanje prometom?
Usklađeno obavljanje upravljačkih ili kontrolnih procedura upravljanje usmjeravanjem/ rutiranjem (routing control) kontrola prometnog toka (flow control) kontrola pogrešaka (error control)

9 (2b) Kontrola prometnog toka
Kontrola prometnog toka u PDN (flow control) ima za cilj preventivno djelovati da ne dođe do gubitka podataka zbog ograničenih memorijskih kapaciteta mrežnih "buffera" ("preplavljivanja"), spriječiti zagušenja i preopterećenja poboljšati propusne perfomance mreže uz iste ili niže troškove resursa

10 (3a) Mrežna infrastruktura

11 (3b) Mrežna infrastruktura

12 (3c) mrežna infrastruktura

13 Pojam i značajke TTkP TTkP je granska tehnologija koja proučava načine, postupke i pravila prijenosa različitih oblika informacija putem telekomunikacijske mreže (žične ili bežične) prema utvrđenim protokolima Tehnolog definira zahtjeve za sustav TK prometa (STP), njegove funkcije i procese kojima se efektivno i efikasno obavljaju usluge

14 Obuhvat i kontekst TTkP
Tehnolog TK prometa polazi od istraživanja potražnje i tehničkih mogućnosti tako da se zahtjevi korisnika zadovoljavaju uz odgovarajuće odmjeravanje potražnje (“trade-off”), kvalitete i troškova u cijelom životnom ciklusu sustava (life cycle) Istraživanje potražnje Prometno dizajniranje Uvođenje novih usluga … Rješavanje reklamacija Obuhvat TTkP

15 Zadaci i aktivnosti tehnologa telekomunikacijskog prometa
U općem pristupu možemo uočiti da zadaci prometnog tehnologa slijede iz istraživanja potražnje (QP) i neposredno su vezani za: prometno dizajniranje podsustava i mreže u cjelini optimizaciju broja i lokacija instaliranih resursa upravljanje prometnim tokovima i zaštitu od preopterećenja tarifno modeliranje pripremu i uvođenje novih usluga i aplikacija djelovanje korisničkih "eksploatacijskih" službi poboljšanje i inoviranje ( reenginering) postojećih struktura i procesa U svim vrstama i tipovima prometnih problema osnovni zadatak je učinkovito i djelotvorno uskladiti zahtjeve prometne potražnje s kvalitetom poluživanja i ukupnim troškovima angažiranih resursa

16 (varijabilnost) prometa
Pregled zadataka prometnog tehnologa i drugih stručnjaka uključenih u telekomunikacijsku djelatnost u različitim vremenskim horizontima Vremenski horizont Reprezentnost (varijabilnost) prometa Aktivnosti godine godišnji trend i promjene potražnje analize i strategija planiranje gradnja mrežnih kapaciteta mjeseci sezonske varijacije prilagodbe kapaciteta, pripisivanje prometa i dr. tjedni/dani varijacije po danima pojačano održavanje, prerutiranje sati/minute GPS (BH) i vršna preopterećenja adaptivno usmjerivanje prometa sekunde trenutačna preopterećenja zaštita od nestabilnosti mreže

17 Optimizaciju broja/agenata (resursa) pozivnog centra

18 Fazna dekompozicija TTkP moguća je na tri osnovne faze

19 Uspostavljanje poziva MS (mobilna stanica) inicira poziv

20 Podjela TTkP Prema obliku informacija Prema vrsti mreža Prema uslugama
tehnologija telefonskog prometa, tehnologija podatkovnog prometa, tehnologija multimedijalnog prometa, itd. Prema vrsti mreža Tehnologija teleprometa mobilnom mrežom Tehnologija teleprometa Internet mrežom Tehnologija teleprometa fiksnom (PSTN) mrežom ..... Prema uslugama Tehnologija obavljanja usluge Tehnologija obavljanja prijenosa datoteka Tehnologija obavljanja daljinskog rada na računalu Tehnologija obavljanja telefonije ......

21 Definicija i sistematizacija TK usluga
Svrha telekomunikacijskog sustava je obavljanje Tk usluga Telekomunikacijska usluga je definirana kao specificirani skup mogućnosti prijenosa i dodatnog procesiranja informacija koje su dostupne i raspoložive korisnicima preko definiranih mrežnih sučelja Osnovna podjela telekomunikacijskih usluga je na: nosive mrežne usluge teleusluge dodatne usluge i usluge dodatne vrijednosti Primjeri teleusluga su: telefonija teleks prijenos podataka videokonferencija teleteks videotelefonija, itd.

22 Sudionici na telekomunikacijskom tržištu i njihove uloge
Krajnji korisnici (End-users) ili „konzumenti“ su oni koji koriste telekomunikacijske usluge. Mrežni operateri (network operator/provider) osiguravaju mrežne usluge. Pojavljuju se kao posrednik u opskrbljivanju krajnjeg korisnika informacijskim i drugim uslugama dodatne vrijednosti. Mogu se pojavljivati u ulozi: Operatera pristupne mreže Operatera transportne mreže Davatelji usluga (service provider) prodaju informacijske usluge krajnjem korisniku. Davatelji sadržaja su oni koji proizvode sadržaj usluga koje se nude korisniku (televizija, film, glazba itd.) Brokeri usluga kombiniraju usluge od više davatelja usluga i tada nude kompletne pakete uslga krajnjim korisnicima. Brokeri kapaciteta i brokeri sadržaja.

23 Telekomunikacijske usluge i mreže
Podjela teleusluga obzirom na postupak s informacijama Podjela teleusluga obzirom na sadržaj

24 Načini prijenosa informacija (1/2)
Komutiranim kanalom: Uspostavlja se kanal određene pojasne širine ‘od-kraja-do-kraja’ koji se oslobađa nakon obavljenog razgovora

25 Načini prijenosa informacija (2/2)
Komutacijom paketa Informacije se prenose u paketima od-čvora-do-čvora (ne uspostavlja se fizička konekcija) tako da postoji kašnjenje U svakom čvoru paketi se memoriraju i postoji mogućnost provjeravanja grešaka prijenosa Na odredište mogu doći poretkom različitim od polaznog ovisno o tome prenose li se paketi SVC (Switched virtual circuit)ili datagram načinom

26 Različite tehnologije komutiranja
Komutacija kanala PSTN GSM ISDN Komutacija paketa Internet Frame relay Komutacija ćelija-ATM

27 Analiza parametara kvalitete usluge u mobilnoj ćelijskoj mreži
Proces prijenosa informacija možemo promatrati kao trofazni proces: Tehnolog proučava prijenos govorne informacije mobilnom ćelijskom mrežom koju možemo opisati sljedećim osnovnim karakteristikama: Mobilnost korisničkog terminalnog uređaja Način prijenosa je: automatski prijenos komutirani kanal (uspostavlja se fizička kanalska konekcija od kraja do kraja uz ekskluzivno korištenje kapaciteta kanala za čitavo vrijeme trajanja razgovora)

28 Nakon što je ćelijski sustav instaliran, teleprometni tehnolog prati raspoloživost mreže i kanala da se odredi koliko dobro poslužuje zahtjeve. A to uključuje: analiziranje potražnje prilagođava li se sustav povećanju zahtjeva (utakmice, velesajamske izložbe, turistička sezona…) rješavanje korisničkih prigovora/žalbi provjeru jesu li mrežne performanse u prihvatljivim granicama za ugovorenu kvalitetu usluge (npr ) promjenu (podešavanje) parametara i izvođenje drugih mjerenja ako je potrebno

29 Koliko prometa u Erlanzima može podnijeti jedna ćelija, ovisit će o broju kanala u toj ćeliji i veličini prihvatljivog zagušenja. Komunikacija MS – BS BTS (BS-base station) uključuje svu opremu koja se odnosi na radio i transmisijska sučelja potrebnu u jednoj ćeliji. Svaki BTS radi s jednim ili više parova frekvencija. Jedna se frekvencija koristi za odašiljanje signala do mobilne stanice, a jedna za primanje signala od mobilne stanice. GSM 900 radi u ograničenom području: 890 – 915 MHz za uplink i – 960 MHz za downlink. Razdvajanje frekvencijskih nositelja u GSM-u je 200 kHz što znači 124 nositelja (ne može biti 125 zato što se dio na početku i kraju koriste za zaštitu). Budući da svaki nositelj može biti dijeljen između 8 MS-ova, broj kanala je 124 x 8 = 992

30 Ćelijski mobilni sustav

31 Definicija prometa: Telekomunikacijski promet nastaje prijenosom informacija putem telekomunikacijske mreže, odnosno posluživanjem telekomunikacijskih zahtjeva što ih korisnici postavljaju preko terminala uključenih u mrežu. Veličina ponuđenog prometa određena je izrazom: pri čemu je:  - intenzitet nailazaka zahtjeva [zah/h], [poziva/h], [paketa/s] Nptp - broj priključaka/pretplatnika/terminala nc - prosječan broj poziva/zahtjeva po pretplatniku u vremenu promatranja Ts - prosječno vrijeme posluživanja [jedinica vremena]

32 Iz izraza za Ap i  proizilazi:
za TS u minutama. T - vrijeme promatranja (T je uglavnom GPS, tj. 60 minuta) [min] Jedan Erlang odgovara veličini prometa koju ostvari jedan korisnik zauzimajući jedan poslužitelj 100% promatranog vremena.

33 Mjerenje prometa (Erlang)
17/9=1,88888

34 Sustav posluživanja s gubicima
Ap Aost SUSTAV Ag POSLUŽIVANJA - Jedan od parametara kvalitete je vjerojatnost blokiranja/odbijanja poziva, odnosno vjerojatnost prekidanja handover poziva.

35 Za određivanje vjerojatnosti gubitaka koristi se Erlangova B-formula, odnosno tablice koje su bazirane na određenim pretpostavkama (nema mogućnosti čekanja na posluživanje, broj izvora prometa je znatno veći od broja poslužitelja/kanala, ne postoji rezervacija kanala, Poissonov ulazni tok, blokirani pozivi se ne ponavljaju). pri čemu je: pB - vjerojatnost da će zahtjev biti odbijen (vjerojatnost da su svi poslužitelji zauzeti) m - broj poslužitelja

36 Zbog kompleksnosti računanja vjerojatnosti gubitaka za velik broj kanala vjerojatnosti gubitaka se očitavaju iz tablica na sljedeći način:

37 Grafički prikaz Eralngove B-formule za odabrane vrijednosti parametara

38 Prosječno opterećenje po kanalu ili iskorištenje kanala ρ kao funkcija broja kanala za date vrijednosti vjerojatnosti zagušenja

39 Iz grafa se može zaključiti da:
Uz isto prometno opterećenje ρ (npr. ρ =0,5) za veće sustave (veći broj kanala) vjerojatnost blokiranja poziva opada Malim iskorištenjem male grupe kanala postiže se veća elastičnost sustava na povećanje prometa (preopterećenja)-jer imaju veći rezervni kapacitet, odnosno velike grupe kanala su manje elastične na povećanje prometa, jer imaju manji rezervni kapacitet => kod dimenzioniranja veličine grupa kanala treba se birati između veće elastičnosti sustava i većeg opterećenja po kanalu.

40 Dodatno, promet nije konstantan
Dodatno, promet nije konstantan. On varira između dana i noći, različitih dana i pod utjecajem raznih drugih faktora. Mobilna telefonija znači mobilnost, a to znači da se korisnik može kretati od područja do područja tijekom dana što dodatno komplicira planiranje kapaciteta. Veličina prometa i ukupnog broja poziva u satu Iz slike je vidljivo da veličina prometa i broja zahtjeva ne mora imati identičan oblik, jer veličina prometa ovisi o trajanju posluživanja.

41 Postupci planiranja i upravljanja mrežnim kapacitetima trebaju se temeljiti na očekivanom broju mobilnih pretplatnika i očekivanom prosječnom prometu koji će isti ostvariti. Uz pretpostavku o prihvatljivom blokiranju poziva (gubicima) koji može nastupiti, projektira se broj radio-kanala za baznu stanicu. Maksimalan broj poziva na području jedne ćelije ovisi o: broju kanala m prosječnom trajanju razgovora TS vjerojatnosti blokiranja pB broju “handover” poziva NH

42 Analiza parametara kvalitete posluživanja u Call centru
Skrb o korisniku ima rastuće značenje Korisnik ima mogućnost izbora (usluga i operatora) Telekom operatori i davatelji usluga redizajniraju svoje aktivnosti uvodeći niz aktivnosti skrbi o korisniku (customer care) Jedan od važnijih aktivnosti skrbi o korisniku su: pružanje tehničke podrške korisniku - help desk i korisničke informacije, a obično se temelje na u tu svrhu prilagođenom rješenju pozivnog centra (call center)

43 Tehnološki proces u pozivnom centru:

44 Hvala na pažnji