Svjetski dan voda, 22. ožujka

Krapinom od izvora do ušća Prezentacija učeničkog istraživačkog projekta: Krapinom od izvora do ušća 1. Dobar dan, pozdravljamo vas u ime Globovaca naše škole. Ovo su Ana, Laura, Marta i Anita. U povodu svjetskog Dana voda prezentirat ćemo vam naš istraživački projekt “Krapinom od izvora do ušća”.

VODA 70% 50-90% Hidrološki ciklus 2. Najprije nešto o vodi.Voda je jedna od najvažnijih tvari u prirodi. Otprilike 70% zemljine površine je pokriveno vodom. Ona igra jednu od ključnih uloga u formiranju klime te erozijom i drugim procesima oblikuje reljef. Voda također,izgrađuje 50 do 90 % težine svakog živog organizma. U prirodi postoji kružni tok vode koji se naziva hidrološki ciklus, a pokreće ga energija Sunca. Hidrološki ciklus

Voda na Zemlji Voda na Zemlji pitka 3.Od ukupne vode na Zemlji, samo je 3,5% vode na kopnu, a od toga 70% otpada na polarni led i glečere. Gotovo trećina sveukupne slatke vode nalazi se u podzemlju, dok je samo 1% pohranjeno u jezerima i tekućicama. Ukoliko bismo pojednostavljeno prikazali svu vodu na zemlji u jednoj boci, količina pitke vode dostajala bi za njezin čep. Voda na Zemlji

GLOBE za očuvanje zaliha pitke vode 4. Program GLOBE bavi se mjerenjima koja ukazuju na kvalitetu vode i na taj način pridonosi osvještavanju učenika o važnosti očuvanja pitke vode na Zemlji.

Kako je sve započelo? Prisustvovali smo radionicama Hrvatskog meteorološkog društva pod nazivom “Meteorološki izazovi” 3¨. 5. Ove jeseni sudjelovali smo u radionicama HMD pod nazivom ¨Meteorološki izazovi¨. Poželjeli smo i mi istražiti vode u našem okolišu. Tako smo dobili ideju za izradu novoga projekta.

Rijeka Krapina (duljina približno 70 km) Izvor (Podrute) Krapinica (najveća pritoka) 6. Krapina je rijeka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj,duljine približno 70 km i lijeva je pritoka rijeke Save. Cijelim svojim tokom protječe kroz Hrvatsko zagorje. Izvire na jugoistočnim padinama Ivanščice, kod mjesta Podrute, a ulijeva se u Savu kod Zaprešića na zapadnom rubu Zagreba. Veća naselja uz koja teče Krapina jesu Konjščina, Zlatar Bistrica, Bedekovčina, Zabok, Veliko Trgovišće i Zaprešić. Uglavnom ima desne pritoke koji izviru iz Ivanščice i Strahinščice, od kojih je najveća Krapinica koja izvire ispod Macelja. Ušće u Savu (Zaprešić)

Živi svijet mrena šaran klen smuđ riječni rak vrba iva žuta perunika Vodeni beskralješnjaci šaran klen smuđ riječni rak vrba iva 7. U Krapini žive mnoge vrste riba od kojih su najčešće šaran, mrena, klen, smuđ i crvenperka, te brojni vodeni beskralješnjaci i riječni rak. Uz njezine obale možemo sresti dabra i divlje patke. Njihova staništa obrasla su vrbama i žutim perunikama. žuta perunika crvenperka dabar divlje patke

GLOBE podatci Svakog četvrtka u našoj školi obavljamo mjerenja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine i Bajera Mjerimo temperaturu, kisik,nitrate, prozirnost,alkalitet, pH i konduktivitet 8. Svakog tjedna mjerimo fizikalno-kemijska svojstva vode rijeke Krapine i Bajera unazad 15 godina. Prikupili smo zavidan broj podataka i dobili mnoga priznanja.

Istraživačka pitanja / Hipoteze - jesu li fizikalno-kemijska svojstva vode u rijeci jednaka cijelim tokom od izvora do ušća? - spada li rijeka Krapina u zagađene rijeke? Pretpostavili smo da kvaliteta vode u Krapini opada od izvora prema ušću zbog djelovanja čovjeka, te da je umjereno zagađena. 9. Naše istraživanje započeli smo pitanjima: - jesu li fizikalno-kemijska svojstva vode u rijeci jednaka cijelim tokom od izvora do ušća? - spada li rijeka Krapina u zagađene rijeke? Pretpostavili smo da kvaliteta vode u Krapini opada od izvora prema ušću zbog djelovanja čovjeka, te da je umjereno zagađena.

Pripreme za projekt Dogovorili smo plan aktivnosti, odredili postaje, pripremili materijal i pribor i 9. prosinca, 2013. krenuli na mjerenje Najprije smo dogovorili plan naših aktivnosti. Odredili smo 7 mjernih postaja (koje možete vidjeti na ovoj karti), pripremili materijal i pribor te 9. prosinca krenuli na teren.

Određivanje lokacije na karti pomoću GPS-a 2. Uzorkovanje vode Terenski rad Određivanje lokacije na karti pomoću GPS-a 2. Uzorkovanje vode 11.Prvo smo odredili lokaciju mjerne postaje pomoću GPS-a i uzeli uzorke vode. Kod izvora smo to činili sami, a kasnije smo koristili pomoć domara. Najprije samostalno, a kasnije uz pomoć domara

3.Vršenje mjerenja fizikalno – kemijskih svojstava Temperatura pH Otopljeni kisik Alkalitet Nitrati i nitriti Prozirnost Električna vodljivost 12. Vršili smo slijedeća mjerenja: Temperatura pH Otopljeni kisik Alkalitet Nitrati i nitriti Prozirnost Električna vodljivost

4. Rezultati istraživanja Temperature vode – ukazuje na količinu topline apsorbirane u njoj Ima velik utjecaj na količinu i raznolikost života Temperatura vode se kretala od 4° do 5°C Temperatura zraka bila je 7 °C 13. Nakon izvršenih mjerenja analizirali smo naše podatke i dobili slijedeće rezultate. Temperature vode – ukazuje na količinu topline apsorbirane u njoj. Ima velik utjecaj na količinu i raznolikost života Temperatura vode rijeke Krapine se kretala od 4° do 5°C, dok je temperatura zraka bila 7 °C. Slika 1. Temperatura vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

Njegove koncentracije su se kretale od 6-10 mg po litri Kisik-u vodu ulazi iz atmosfere, a nastaje i procesom fotosinteze vodenih algi i viših biljaka Njegove koncentracije su se kretale od 6-10 mg po litri Pad koncentracije primjetan je nakon postaje Hum Lug, iako bi zbog niže temperature trebao rasti. No to ovisi i o nekim drugim pokazateljima kao što je količina prisutne organske tvari na koju se kisik troši zbog oksidacije 14. Kisik u vodu ulazi iz atmosfere, a nastaje i procesom fotosinteze vodenih algi i viših biljaka. Njegove koncentracije su se kretale od 6-10 mg po litri Pad koncentracije primjetan je nakon postaje Hum Lug, iako bi zbog niže temperature trebao rasti. No to ovisi i o nekim drugim pokazateljima kao što je količina prisutne organske tvari na koju se kisik troši zbog oksidacije. Slika 2. Količina otopljenog kisika u rijeci Krapini na odabranim postajama

Slika 3. Konduktivitet vode rijeke Krapine na odabranim postajama Električna vodljivost – indirektna mjera za količinu otopljenih tvari u vodi. Njome mjerimo sposobnost provođenja struje u našem uzorku U rijeci Krapini je rasla od izvora prema ušću Ona raste zbog većeg broja ispusta otpadnih voda i pritoka ostalih rijeka u Krapinu na tome području. 15. Električna vodljivost je indirektna mjera za količinu otopljenih tvari u vodi. Njome mjerimo sposobnost provođenja struje u našem uzorku. U rijeci Krapini je rasla od izvora prema ušću Ona raste zbog većeg broja ispusta otpadnih voda i pritoka ostalih rijeka u Krapinu na tome području. Slika 3. Konduktivitet vode rijeke Krapine na odabranim postajama

pH - mjera kiselosti neke otopine, a određuje se prema koncentraciji vodikovih (H+) iona. Otopine dijelimo na kisele, neutralne(pH 7) i lužnate (bazične) 16. pH je mjera kiselosti neke otopine, a određuje se prema koncentraciji vodikovih (H+) iona. Otopine dijelimo na kisele, neutralne(pH 7) i lužnate (bazične). Iz grafikona je vidljivo da se pH Krapine kreće od neutralne do blago kisele. Slika 4. Vrijednosti pH vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

Alkalitet – mjera sposobnosti vode da neutralizira dodanu kiselinu Alkalitet – mjera sposobnosti vode da neutralizira dodanu kiselinu. Nastaje kad voda otapa stijene koje sadrže kalcijev karbonat Alkalitet vode u rijeci Krapini kreće se od minimalno 374 mg/l CaCO3 na postaji Hum Lug, do maksimalno 414 mg/l CaCO3 najbliže izvoru Krapine. Usporedbom podataka alkaliteta i pH vrijednosti potvrđuje se proporcionalan odnos ta dva parametra 17. Alkalitet je mjera sposobnosti vode da neutralizira dodanu kiselinu. Nastaje kad voda otapa stijene koje sadrže kalcijev karbonat. Alkalitet vode u rijeci Krapini kreće se od minimalno 374 mg/l CaCO3 na postaji Hum Lug, do maksimalno 414 mg/l CaCO3 najbliže izvoru Krapine. Usporedbom podataka alkaliteta i pH vrijednosti potvrđuje se proporcionalan odnos ta dva parametra. Slika 5. Alkalitet vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

Prozirnost vode - pokazuje mogućnost prolaza sunčevog svjetla kroz vodu, a ono je bitno za rast zelenih biljaka Najprozirnija je rijeka u svom gornjem toku (više od dužine cijevi ili >100 cm ). Najniže vrijednosti su izmjerene na postaji Hum Lug (samo 38 cm), što je i za očekivati s obzirom na vrijednosti ostalih parametara koji na tom mjestu pokazuju također najniže rezultate 18. Prozirnost vode pokazuje mogućnost prolaza sunčevog svjetla kroz vodu, a ono je bitno za rast zelenih biljaka Najprozirnija je rijeka u svom gornjem toku (više od dužine cijevi ili >100 cm ). Najniže vrijednosti su izmjerene na postaji Hum Lug (samo 38 cm), što je i za očekivati s obzirom na vrijednosti ostalih parametara koji na tom mjestu pokazuju također najniže rezultate. Slika 6. Prozirnost vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

Nitrati i nitriti – važni za određivanje kvalitete vode Nitrati i nitriti – važni za određivanje kvalitete vode. Najčešći je ograničavajući faktor za rast biljaka. Kod povećanih koncentracija može doći do većeg razvoja algi i makrofita Količina nitrata kreće se od minimalno 1 mg/l u gornjem toku do maksimalno 3 mg/l na postaji neposredno poslije zabočke industrijske zone 19. Nitrati i nitriti su važni za određivanje kvalitete vode. Najčešći je ograničavajući faktor za rast biljaka. Kod povećanih koncentracija može doći do većeg razvoja algi i makrofita. Količina nitrata kreće se od minimalno 1 mg/l u gornjem toku do maksimalno 3 mg/l na postaji neposredno poslije zabočke industrijske zone. Slika 7. Prisutnost nitrata u vodi rijeke Krapine na odabranim postajama

Hrvatske vode Zavodo za javno zdravstvo Termoelektrana Jertovec Surađivali smo i razmjenjivali podatke s državnim ustanovama koje brinu o čistoći i zaštiti voda Hrvatske vode Zavodo za javno zdravstvo Termoelektrana Jertovec 20. Tijekom rada na projektu surađivali smo i razmjenjivali podatke s državnim ustanovama koje se brinu o čistoći i zaštiti voda.

Tablica 1. Analiza vode u rijeci Krapini za 2013 Tablica 1. Analiza vode u rijeci Krapini za 2013. godinu Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda Postaja Svojstvo Konjščina Bedekovčina Zabok Zaprešić MDK Zasićenje kisikom (%) 75,3 53,9 74,6 71,5 50-100 BPK₃ - Biološka potrošnja kisika mg O₂/dm³ 2,6 2,7 2,4 4,2 2-4 KPK – Kemijska potrošnja kisika mg O₂/dm³ 3 4,1 8 7,6 4-8 Ukupni dušik (mgN/l) 1,05 1,44 2,08 1,5-2,5 Bakar, otopljeni (μgCu/l) 0,417 0,977 2,596 1,064 1-8,8 Cink, otopljeni (μgZn/l) 0,801 4,535 3,308 14,674 7,8-52 Kadmij, otopljeni (μgCd/l) 0,013 <0,010 0,15 Krom, otopljeni (μgCr/l) 0,099 0,534 0,293 0,128 9 Olovo, otopljeno (μgPb/l) 0,141 0,464 0,398 0,329 7,2 Živa, otopljena (μgHg/l) 0,0024 <0,0020 0,0042 0,0058 0,059 Arsen, otopljeni (μgAs/l) 1,55 5,74 1,442 2,125 8,5 Željezo, otopljeno (μgFe/l) 28,871 37,658 59,229 30,647 21. U tablici su prikazani podatci Hrvatskih voda koje smo koristili pri donošenju zaključaka.

Podatci Zavoda za javno zdravstvo Tablica 2. Analiza vode u rijeci Krapini Zavoda za javno zdravstvo na postaji Konjščina SVOJSTVA Datum IZMJERENO MKD Ukupni koliformi (broj/100ml) 16.12.2013. 4.400 5x10³ 18.09.2013. 72.700 01.07.2013. 11.000 03.04.2013. 4.000 22. Podatci ZZJZ pokazuju da je vodotok Krapina sa sanitarnog aspekta opterećen koliformnim bakterijama što je posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u vodotok i njegove pritoke. Sa sanitarnog aspekta (Tablica2.) vodotok Krapina opterećen je koliformnim bakterijama što je posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u vodotok i njegove pritoke.

Zaključak Rezultati naših istraživanja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine te dostupni podatci ustanova koje se bave praćenjem stanja u rijeci, potvrdili su našu hipotezu da kvaliteta vode u rijeci Krapini opada od izvora prema ušću zbog antropogenog utjecaja te je time svrstavamo u umjereno zagađene rijeke. 23. Rezultati naših istraživanja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine te dostupni podatci ustanova koje se bave praćenjem stanja u rijeci, potvrdili su našu hipotezu da kvaliteta vode u rijeci Krapini opada od izvora prema ušću zbog antropogenog utjecaja te je time svrstavamo u umjereno zagađene rijeke.

Hoće li naši potomci dobiti jednoga dana priliku da kao naši preci zaplivaju u bistroj rijeci? To ovisi prvenstveno o razini ekološke svijesti svakog od nas, a zatim i o primjeni suvremene tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda iz industrije i kućanstava, kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada, planiranju prometnica u skladu s potrebama zaštite voda, nadziranju prijevoza otpadnih tvari te o kontroliranoj uporabi pesticida. Mi Globovci vjerujemo da će i ovaj projekt dati vrijedan doprinos pozitivnom odgovoru na prethodno pitanje. 24. Hoće li naši potomci dobiti jednoga dana priliku da kao naši preci zaplivaju u bistroj rijeci? To ovisi prvenstveno o razini ekološke svijesti svakog od nas, a zatim i o primjeni suvremene tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda iz industrije i kućanstava, kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada, planiranju prometnica u skladu s potrebama zaštite voda, nadziranju prijevoza otpadnih tvari te o kontroliranoj uporabi pesticida. Mi Globovci vjerujemo da će i ovaj projekt dati vrijedan doprinos pozitivnom odgovoru na prethodno pitanje.

Izvori GLOBE hidrološki protokoli Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, Narodne novine broj 47, 2008. Internet stranice: http://public.carnet.hr/globe/prirucnik/voda.PDF http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_89_2502.html http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26280_hidrokemija.pdf http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query&lang=hr&bid=AaJdocji3NUll49M6NykJw%3D%3D 25. Ovo su neki od izvora kojima smo se služili.

HVALA NA PAŽNJI! Sudionici: Učenice: Ines Bačan, Jelena Tuković, Doris Žugec, Josipa Knežević, Marta Kuljak, Ana Mrković, Laura Vrabec i Anita Žeželj Mentorice: Milena Prodanović i Irena Gladoić