ZVIJEŽĐA

Zviježđa U najstarijim ljudskim nastambama , u špiljama , nađeni su crteži koji prikazuju Sunce , Mjesec i zvijezde . Crteži su stari desetke tisuća godina . Od davnina najsjajnije zvijezde su imenovane i međusobno su povezivane crtama u zamišljene likove da bi se lakše snalazilo na nebu . Tako su nastala zviježđa . Stvorene su legende o zviježđima od kojih su neke sačuvane . Najpoznatije legende su iz grčke mitologije .

Imena nekih zviježđa i zvijezda su nam razumljiva jer su prevedena s latinskog , grčkog ili arapskog jezika . Neka su ostala u izvornom obliku ( Denab , Rigel , Merak , Dubhe ,… ). Originalna hrvatska imena su : Kosci , Vlašići , Kumova slama ,… Astronom Ptolomej je oko 150. godine uredio katalog zvijezda vidljivih sa sjeverne Zemljine polutke . Opisao je 48 zviježđa. U 16. stoljeću napravljen je katalog zviježđa južnog neba. 1922. godine na svjetskom kongresu astronoma dogovoren je način kako će se zvijezde i zviježđa označavati i nazivati .

Astronomi modernog doba izradili su karte neba i zvjezdane atlase Astronomi modernog doba izradili su karte neba i zvjezdane atlase . Jednostavne karte su najčešće kružnog oblika . Pošto zvijezde u zviježđima nisu jednakog sjaja najsjajniju zvijezdu osim vlastitog imena označi grčkim slovom ( α ) , slijedeću s beta ( β) , …

ZVIJEZDE SU “NEPOMIČNE” Kad se pozorno motri noćno nebo uočava se da sve zvijezde zajedno putuju po nebeskom svodu . Putuju , kao Sunce danju , od istoka prema zapadu . Privid je da se nebeski svod okreće oko nas . To je posljedica Zemljine vrtnje oko vlastite osi . Samo jedna zvijezda u blizini središta vrtnje kao da miruje . Središte vrtnje se naziva sjeverni nebeski pol , a usamljena zvijezda je po njemu dobila ime Sjevernjača ( Polarnica , Polaris ) . Kada znamo naći Sjevernjaču znamo smjer sjevera . Međusobni položaj zvijezda tijekom noći i godine se ne mijenja . Zviježđa vidljiva cijele noći nad horizontom se naziva cirkumpolarna zviježđa . To su zviježđa : Veliki medvjed , Mali medvjed , Kasiopeja , Cefej , Zmaj , Žirafa i Ris . Druga izlaze na istočnoj strani horizonta i zalaze na zapadnoj strani .

Zvijezde prividno kruže oko sjevernog nebeskog pola

KAKO RASPOZNATI ZVIJEŽĐA I ZVIJEZDE ? Treba proučiti kartu neba . Prvo moramo pronaći Sjevernjaču . Pronađimo sedam zvijezda koje su Hrvati navali Velika kola . Te zvijezde su dio zviježđa Veliki medvjed . Te zvijezde nije teško pronaći i u svako doba noći su nad horizontom . U proljeće kola stoje naglavačke , ljeti stoje uspravno na zadnjim kotačima , ujesen „voze“ nisko nad horizontom , a zimi stoje s rudom usmjerenim prema obzoru . Četiri zvijezde Velikih kola imaju oblik kola , a tri ruda . Zadnje dvije zvijezde u kolima , su Merak i Dubhe . Razmak od Meraka do Duphe na njihovom pravcu uzmemo 5 puta i dolazimo do Sjevernjače .

Sjevernjača je prva zvijezda u rudu Malih kola ( zviježđe Mali Medvjed ) . Zvijezde Malih kola su slabijeg sjaja od zvijezda Velikih kola . Kad se od Meraka i Dubhe dođe do Sjevernjače i nastavi tim pravcem po nebeskom svodu dođe se do zviježđa Cefej . Zvijeđe ima oblik kućice . Vrh krova pokazuje Sjevernjaču . Srednja zvijezda u rudu Velikih kola je Mizar . Možda netko blizu nje vidi i zvjezdicu Alkor . Teleskopom se to jasno može potvrditi . Ako se ide od Mizara prema Sjevernjači pa dalje dolazi se do zviježđa Kasiopeja . Kasiopeja Ima oblik slova „W“ ili „M“ . Zviježđa Zmaj , Žirafa i Ris je teže pronaći .

S jedne strane Kasiopeje je zviježđe Perzej S jedne strane Kasiopeje je zviježđe Perzej. U njemu je zanimljiva zvijezda Algol ili Vražja zvijezda . S periodom od 3 dana mijenja sjaj . U nastavku od Kasipeje preko Perzeja doći će se do sjajne žućkaste zvijezde Kapela ( u zviježđu Kočijaša) . Područje zviježđa Perzej , Kasiopeja , cefej , Labud prepuno je zvjezdica naše galaksije Kumove slame . Što se od zviježđa vidi kad se okrene prema jugu ovisi o godišnjem dobu .

LJETNO NEBO Zenit – točka okomito iznad glave motritelja . U blizini zenita je zviježđe Labud ( zvano još Sjeverni križ ) . Najsjajnije njegove zvijezde su Denab i Albireo . U blizini Albirea je zviježđe Lira u kojem je najsjajnija zvijezda Vega . Ispod Labuda je zviježđe Orao . U njemu je najsjajnija zvijezda Altair . Altair , Vega i Denab tvore pravokutni trokut – Ljetni trokut .

Uz južni obzor je zviježđe Štipavac ( Škorpion) Uz južni obzor je zviježđe Štipavac ( Škorpion). Njegova najsjajnija zvijezda je Antares . Lijevo od Štipavca je zviježđe Strijelac. U tom smjeru je središte Kumovske slame . Na pravcu kroz Denab i Vegu , na suprotnoj strani nego što je Denab u odnosu na Vegu je zviježđe Herkul , a u nastavku , još dalje , zviježđe Sjeverna kruna , sa sjajnom zvijezdom Gema ( Dragulj), a još dalje je je zviježđe Volar . U Volaru najsjajnija zvijezda je Arktur . Ispod Herkula su zviježđa Zmijonosac i Zmija .

JESENSKO NEBO -vrlo slično ljetnom nebu . Ljetni trokut je visoko na nebu . S lijeve strane od Orla je malo zviježđe Dupin ( Delfin) . Lijevo od Dupina je zviježđe Pegaz u kojem se uočava četverokut zvijezda. Gornja lijeva zvijezda u četverokutu pripada već zviježđu Andromeda . U tom zviježđu je Andromedina maglica ( M 31 ) . To je galaktika slična našoj . Ona je najudaljeniji nebeski objekt koji se može vidjeti prostim okom iz naših krajeva . U blizini jugoistočnog horizonta je zviježđe Južna riba sa sjajnom zvijezdom Fomalhaut .  

ZIMSKO NEBO najljepši dio neba vidljiv iz naših krajeva . Blizu zenita je zviježđe Perzej . Malo ispod Perzeja su Plejade ( Vlašići) – lijepi zvjezdani skup . Među njima je 6 s većim sjajem .Istočnije malo niže od Plejada je zviježđe Bika . Glavna zvijezda Bika je Aldeberan . Adeberan je okužen zvjezdanim skupom Hijade . Hijade su nam bliže nego Plejade pa su raspršeniji skup . Iznad istočnog horizonta je prekrasno zviježđe Orion . U sredini zviježđa je Orionov pojas ( Kosci) . Sjajnije zvijezde u Orionu su Rigel i Betelgez .

Iznad istočnog horizonta je prekrasno zviježđe Orion Iznad istočnog horizonta je prekrasno zviježđe Orion . U sredini zviježđa je Orionov pojas ( Kosci) . Sjajnije zvijezde u Orionu su Rigel i Betelgez . Jugoistočno od Oriona je zviježđe Veliki pas . U Velikom psu je Sirius – najsjajnija zvijezda na nebeskom svodu . Sirius kad je nisko nad horizontom blješti u svim duginim bojama . Zvijezda Prokion je u zviježđu Mali pas . U zviježđu Blizanci su dvije sjajne zvijezde Kastor i Poluks . Desno od Blizanaca je zviježđe Rak . U tom zviježđu je slabašni zvjezdani skup Jaslice . Jaslice se vide samo za vedre noći bez svjetlosnog onečišćenja . Veličanstveni Zimski šesterokut čine zvijezde : Sirius , Rigel , Aldeberan , Kapela , Poluks i Prokion .

PROLJETNO NEBO U prva tri mjeseca izgubi se najljepši dio zimskog neba . Dani postaju sve duži ( noć kraća) . Velika kola su blizu zenita . Od zenita prema jugu je veće zviježđe Lav sa najsjajnijom zvijezdom Regul . Desno od Lava je zviježđe Blizanci .

Niže prema zapadu od Blizanaca zviježđe Mali pas sa glavnom zvijezdom Procion . Na istočnoj strani je zviježđe Volar . Luk što ga čine zvijezde u rudu Velikih kola treba produžiti 1,5 puta i dolazi se do Volara . Najsjajnija zvijezda Volara je Arktur . Ispod Arktura sjajnija zvijezda je Spika u zviježđu Djevica . Spika , Arktur i Regul čine istokračan trokut . Istočno od Volara je zviježđe Sjeverna kruna sa najsjajnijom zvijezdom Gema .

KAKO DALEKO SU ZVIJEZDE ? Privid je da su sve jednako udaljene od nas i kao da su pribodene na nebeski svod koji se okreće od nas. Zvijezde su različite veličine i različite zagrijanosti . Vrlo su daleko jedna od druge i od nas pa nam izgledaju točkasto . Zvijezde su užarene plinovite kugle koje zrače u svemirski prostor. Najtoplije su plavičaste zvijezde , a najmanje tople crvene zvijezde . Svjetlost svemirskim prostorom putuje brzinom 300 000 kilometara u sekundi . Svjetlosna godina je put koji svjetlost prevali u jednoj godini . Astronomi njome izražavaju udaljenosti u svemiru .

Jedna godina je 365,25 dana = 365,25 ·24·60·60 sekundi = 31 557 600 sekundi . Svjetlosna godina je 300 000 km/s · 31 557 600 s = 9 467 280 000 000 km = 9 467 200 000 000 000 m . Svjetlost treba : 8 min da od Sunca dođe do Zemlje , 5 h da od Sunca dođe do Plutona , 4,5 god. da od najbliže nam zvijezde ( Proksima Centauri) dođe do nas .