Egzogeni procesi i oblici – fluvijalni i marinski reljef

Egzogene sile  Sunčeva energija i sila gravitacije Sunčeva energija  kruženje vode, kretanje leda i vjetra Sila gravitacije  plima i oseka, padinski procesi Najvažniji procesi: erozija (trošenje)  transport  akumulacija Denudacija (ogoličavanje) je zajednički naziv za sve vidove razaralačkog djelovanja na reljef Denudacija ovisi o nagibu, vrsti stijena, klimi i tlu

Tri tipa trošenja stijena: a) mehaničko – drobljenje materijala bez promjene mineralnog sastava npr. smrzavanje vode u pukotinama c) kemijsko – otapanje stijena s promjenom mineralnog sastava pod utjecajem H₂O i CO₂ npr. otapanje vapnenaca (koji reljef?) c) organogeno – posredstvom biljnih i životinjskih organizama poput korijenja bilja i mikroorganizama

Egzogeni procesi  agensi  tipovi reljefa

PADINSKI PROCESI Padine – nagnuti dijelovi Zemljine površine  stalno se mijenjaju Procesi na padinama: Spiranje – najaktivniji  odnošenje materijala kišom Odronjavanje – naglo pomicanje stjenske mase niz padinu Klizanje – kretanje stijena i njenih dijelova niz padinu na kliznoj plohi uslijed gravitacije  uvijek vodonepropusna glinena podloga npr. sedimentna stijena lapor

Odronjavanje Klizanje

FLUVIJALNI PROCESI I DOLINSKI RELJEF lat. fluvius = rijeka 1) Riječna erozija – odnošenje materijala rijekama produbljavanje korita  gornji dio toka je strmiji  dubinska erozija

Dubinska erozija u gornjem dijelu riječnog toka

proširenje korita  srednji i donji dio toka koji je manje nagnut  bočna erozija Snaga bočne erozije ovisi o: količini nošenog materijala, brzini toka, korozivnom djelovanju vode i vrsti podloge Bočna erozija  srednji dio toka  meandri (vijugavi zavoji)  potkovasta jezera ili mrtvaje (nastaju presjecanjem meandara) Vodopad – mjesto gdje se voda ruši s više razine na nižu regresivna erozija – rijeka potkopava prag vodopada koji se ruši i pomiče unatrag Slap – stepeničasto spuštanje vode

Vodopad na rijeci Niagari Slapovi Iguazu

2) Transport – prenošenje erodiranih čestica koje se na tom putu zaobljuju pa nastaju valutice 3) Akumulacija – na mjestima gdje prestaje transportna moć vode  taloži se sitniji materijal (pijesak i šljunak) RIJEČNE DOLINE  nastale dugotrajnim radom rijeke; sastoje se od: korita, poloja i dolinskih strana Poloji – naplavne nizine ili ravnice uz rijeku Riječna terasa – povišeni dio iznad naplavne ravni, nastaje kad se riječni tok usijeca u vlastitu naplavnu ravan

Bočna erozija u srednjem dijelu toka i elementi riječne doline

Vrste dolina po obliku: 1. Jednostavne – prvocrtno se šire od izvora prema ušću, kratke su i veoma rijetke 2. Složene ili kompozitne – sastoje se od suženja (kanjoni) i proširenja (kotline) Vrste dolina po pružanju reljefa: 1. Transverzalne – okomite na crte reljefa  prometno važne jer povezuju prostore odvojene planinama 2. Longitudinalne – paralelne s crtama reljefa  prostrane, naseljenije

OBALNI RELJEF Obala = kontaktno područje kopna i mora Oblikuju je valovi, morske mijene, morske struje, rijeke, led i vjetar Abrazija  proces oblikovanja obale pod utjecajem morskih valova i struja

strme obale  valovi potkopavaju stijene  potkapine  stijene iznad se ruše  klif ili strmac

niske obale  abrazijom sve manji nagib  usitnjavanje nanesenog materijala  taloženje

Lido – pješčani otok nastao taloženjem pijeska uz obalu s kojom je najčešće paralelan Venecija

Laguna – plitki dijelovi mora odvojeni od otvorenog mora lidom ili koraljnim grebenom (atolom) npr. Venecijanska laguna Atol – prstenasti koraljni greben u otvorenom moru  u sredini se nalazi plitka laguna; nastaje postupnim tonjenjem neaktivnog vulkana i rastom koraljnog grebena  tropski dio Pacifika

Tombolo ili primošten – nastaje ukoliko do taloženja dolazi u zaleđu priobalnog otočića i na taj način se povezuje s obalom npr. Medulin u južnoj Istri

Delta – razgranato riječno ušće u obliku grčkog slova delta (Δ) uvjeti nastanka: snažna akumulacija materijala, plitko more, slabe morske mijene i struje npr. delta rijeke Mississippi koja raste brzinom od 100 m/godišnje, delta Nila, Dunava i Neretve

Estuarij – ljevkasto riječno ušće  oblikovan jakom erozijom plime i oseke  pogodan za izgradnju luka zbog zaštite od valova i vjetra npr. London na Temzi, Hamburg na Elbi i Rotterdam na Rajni

Fjord – dugi, uski, strmi zaljevi  potopljene ledenjačke doline  okomiti na pružanje kopna (“norveški tip obale”)

- Rijas – potopljeno riječno ušće npr - Rijas – potopljeno riječno ušće npr. Chesapeake u SAD-u i Šibenski zaljev

Obala s otocima i hridima daje razvedenost obale Koeficijent razvedenosti = stvarna dužina obale / zračna dužina Hrvatska ima 1246 otoka, otočića, hridi i grebena (kr=11 ili 3,4) Razvedena istočna obala Jadranskog mora za razliku od zapadne

Egzogeni procesi i oblici – fluvijalni i marinski reljef - egzogeno modeliranje - oblikovanje reljefa pod utjecajem vanjskih sila (trošenje stijena, transport i akumulacija materijala) - egzogene ili vanjske sile: Sunčeva energija i sila gravitacije - egzogeni čimbenici: kiša, snijeg, vjetar,led, rijeke, morski valovi, mijene i struje Padinski procesi - utjecaj nagiba, gravitacije, sastava stijena, klime, čovjeka - spiranje (odnošenje materijala kišom-najaktivniji proces), klizanje, odronjavanje - fluvijalna erozija, transport i akumulacija - dubinska erozija = korito, gornji dio riječnog toka; riječna dolina oblik V - bočna erozija = meandri, potkovasta jezera (mrtvaje) - regresivna erozija vodopada – rijeka potkopava prag vodopada koji se ruši i pomiče unatrag - riječna dolina: naplavna ravan, korito, dolinske strane (riječna terasa) - vrste dolina: jednostavne, složene(kanjoni i kotline); longitudinalne – paralelne s crtama reljefa, transverzalne – okomite na crte reljefa

Obalni reljef - strme obale abrazija - klifovi - niske obale - lagune, lido - ostali oblici: atoli, delte, estuariji, fjordovi, rijasi, tombolo ili primošten (tombolo = do taloženja dolazi u zaleđu priobalnog otočića i na taj način se povezuje s obalom ) koeficijent obalne razvedenosti: stvarna/zračna dužina