ELEKTRONIKA Početak 19.st.-struje u metalima i elektrolitima Krajem 19.st.-staklena cijev s elektrodama-katodom i anodom(uz niski tlak i visoki napon) 1870.g. Heinrich Geissler-svjetleće cijevi-ovisno o vrsti i tlaku plina

1858.g. Julius Plücker-”katodne zrake” 1895.g. Ozračivanjem kovina s katodnim zrakama-pojavljuje se nekakvo prodorno zračenje-Röntgen ga naziva “x-zrakama” 1897.g. J.J. Thomson-elektroni 1904.g. J.A.Fleming-elektronska cijev-”dioda”

Katodna cijev

1947. g. Shockley, Bardeen i Brattain izumili tranzistor (1956 1947.g. Shockley, Bardeen i Brattain izumili tranzistor (1956.Nobelova nagrada)

Sklopovi pasivnih elemenata Transformator-slog primarne i sekundarne zavojnice

Idealni transformator-nema gubitka snage tj Idealni transformator-nema gubitka snage tj. P1=P2, u stvarnosti su gubici 10-20% Omjeri broja zavoja i napona, struje i impedancije:

Titrajni krug-sklop zavojnice i kondenzatora, naziva se i LC-sklop Kako induktivni i kapacitivni otpor imaju suprotne učinke, njihov ukupni utjecaj pri određenoj frekvenciji se poništava To se računa izjednačavanjem otpora: RL=RC Iz toga slijedi da je:

Ova pojava iščezavanja jalovog otpora naziva se rezonancijom, a pripadajuća frekvencija rezonantnom frekvencijom titrajnog kruga Frekvencija se računa pomoću Thomsonove jednadžbe:

Kristalni poluvodiči Silicij i germanij-elementi četvrte skupine periodnog sustava-u vanjskoj ljusci imaju četiri elektrona Spajaju se kovalentnim vezama Čisti kristal nema slobodnih naboja-izolator Termičkim gibanjem mogu nastati šupljine ili slobodni elektroni, koji se međusobno rekombiniraju Kristal sa šupljinama i elektronima postaje vodič (ovisno o temperaturi)

Uz silicij i germanij postoje i kristali: galij-arasenid, indij-antimonid... Donori su najčešće: antimon, arsen, bizmut, fosfor, litij Akceptori: aluminij, bor, cink, indij, zlato

-kristalu Si ili Ge se mogu namjerno dodavati nečistoće-donori (imaju višak elektrona) ili akceptori (imaju manjak elektrona) -kristal s donorima se naziva i N tip, kristal s akceptorima p tip kristal

Kristalna dioda Nastaje doniranjem jednog kristala donorima i akceptorima U dodirnom sloju slobodni elektroni popunjavaju šupljine, pa u njemu nema slobodnih naboja - zaporni sloj

Strujno-naponska karakteristika diode

Fotodioda-osvjetljavanjem se stvaraju slobodni naboji Svjetleća (LED) dioda - pri prolazu struje odašilju svjetlo; koriste se kao signalna svjetla na el.uređajima ili su složene u obliku slova i brojeva Laserska dioda - odašilju uski snop koherentnog monokromatskog svjetla

Tranzistori Sastavljeni od poluvodičkog kristala Postoje dvije glavne vrste Unipolarni tranzistori Bipolarni tranzistori

Bipolarni tranzistor Sastoji se od tri različite dodirne zone Moguće PNP ili NPN

Prvi strujni krug (baza i emiter) spojen u propusnom smjeru pa u njemu teče struja baze Emiter i kolektor spojeni u drugom strujnom krugu, a kako je kolektor (P-tip) spojen na – pol, u krugu ne bi trebala teći struja Međutim, ako su istodobno uključena oba kruga i u drugom strujnom krugu poteče struja

Promjena bazne struje ΔIb znatno utječe na promjenu struje kolektora ΔIc Transfer resistor (prenešeni otpor)-TRANZISTOR Faktor strujnog pojačanja tranzistora u spoju sa zajedničkim emiterom:

Strujno naponska karakteristika

Unipolarni tranzistor (FET) Čini ga kristal jednog tipa (N ili P) Kristal je spojen elektrodama uvod (source) i Odvod (drain) Bočno je dotiran drugim tipom kristala zasun, vrata (gate)

Osnovni elektronički sklopovi Ispravljači i stabilizatori

Za punovalno ispravljanje potrebne dvije diode

Pojačala Opisuju ga ulazne i izlazne vrijednosti struje, napona, snage, otpora; omjer njihovih vrijednosti naziva se pojačanje