UVOD.

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
SVJETLOST U TELESKOPU ( 3)
Advertisements

Pritisak vazduha Vazduh je smeša gasova koja sadrži 80% azota, 18% kiseonika i 2% ugljen dioksida, drugih gasova i vodene pare. vazdušni (atmosferski)
7 SILA TRENJA.
Prividna gibanja Sunca i Zemljina gibanja
Geografska astronomija
Ogledni čas iz matematike
MJESEC 2. dio.
ZEMLJINA GIBANJA.
Vježbe iz Astronomije i astrofizike
BROJ π Izradio: Tomislav Svalina, 7. razred, šk. god /2016.
NASLOV TEME: OPTICKE OSOBINE KRIVIH DRUGOG REDA
ZVIJEZDE - NASTANAK I RAZVOJ
Toplotno sirenje cvrstih tela i tecnosti
POLINOMI :-) III℠, X Силвија Мијатовић.
u astronomskoj navigaciji
Unutarnja energija i toplina
Tijela i tvari Otto Miler Matulin, 7.a.
Kontrola devijacije astronomskim opažanjima
Kako određujemo gustoću
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
TROUGΔO.
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
ZVIJEŽĐA.
Z V I J E Z D E – 1. dio.
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Elektronika 6. Proboj PN spoja.
PONAVLJANJE.
ZVIJEZDE I GALAKSIJE - NASTANAK I RAZVOJ
FORMULE SUMIRANJE.
Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj
Strujanje i zakon održanja energije
Z V I J E Z D E (1. dio ).
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Mjerenje Topline (Zadaci)
Cirkumpolarna zviježđa Zviježđda zimskog neba Zimski šesterokut
Potencije.
Zašto neka tijela plutaju na vodi, a neka potonu?
UVOD Pripremio: Varga Ištvan HEMIJSKO-PREHRAMBENA SREDNJA ŠKOLA ČOKA
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik
Pravilni mnogokuti Pravilni mnogokuti
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
Potenciranje i korjenovanje komleksnih brojeva
MJERENJA U ASTRONOMIJI
Spisi prije Biblije Kozmogonijski mitovi Bliskog Istoka
SUNČEV SUSTAV.
Mongeova projekcija - teorijski zadaci
Zvjezdane bajke Višnja Tadić, prof..
Aleksandar Buinac OŠ Viktorovac, Sisak
Što je metalurgija, a što crna metalurgija?
Astronomska navigacija 3.N.
Mjesec i pomrčine.
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Dan broja pi Ena Kuliš 1.e.
Geografska astronomija : ZADACI
Paralelna, okomita i kosa nebeska sfera
8 Opisujemo val.
Astronomska navigacija 3.N.
8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Elastična sila Međudjelovanje i sila.
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
Pozicija u razmaku vremena Running fix
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
KINEMATIKA KRUTOG TIJELA
Pi (π).
GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja
DAN BROJA π.
Sila trenja Međudjelovanje i sila.
Broj Pi (π).
-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku
Μεταγράφημα παρουσίασης:

UVOD

Proučavamo svemir , bavimo se astronomijom Koje nebeske objekte se od davnina zapaža na nebu ? Sunce Mjesec Zvijezde ( „ zvijezde stajačice“ ) Planete ( „ zvijezde lutalice“ ) Ponekad : Meteore ( „zvijezde padalice“ ) Komete ( „zvijezde repatice“ )

Tko se giba Zemlja ili nebeska kugla ?

Rotating Sky Explorer

Retrogradno gibanje planeta Iz tjedna u tjedan zapaža se promjena položaja planeta u odnosu na zvijezde na nebeskoj kugli . Osim gibanja u jednom smjeru pojavljuje se i gibanje prema natrag .

Ima se dojam da su sve zvijezde jednako daleko od nas na jednoj nebeskoj kugli koja se okreće oko nas . Jedan okret nebeske kugle traje 1 dan . Činilo se pogodno zvijezde grupirati u zviježđa . Neka su vidljiva za cijele vedre noći i u svako godišnje doba ( cirkumpolarna zviježđa) , a ostala nisu vidljiva u svako doba noći i svako godišnje doba .

Cirkumpolarna zviježđa

Jako poznata cirkumpolarna zviježđa : Veliki medvjed , Mali medvjed ,…

Zapaža se razlika zvijezda po sjaju i boji Danas znamo da je ta razlika zbog različitih udaljenosti zvijezda od nas , zbog njihovog različitog polumjera i različite temperature . Boja zvijezde je u svezi sa temperaturom zvijezde . Plavičaste zvijezde su više temperature , a crvenkaste niže . Većina zvijezda su nam bijele . Udaljenost zvijezda od nas može se izraziti u svjetlosnim godinama (ly) . To je udaljenost koju svjetlost prijeđe u trajanju jedne godine : 1 ly = c∙ t = 3 ∙ 108 m ∙s-1 ∙ 365 ∙ 24∙ 60∙ 60 s = 9,4607 ∙ 1015 m ly ---> g.s.

Jedinice za udaljenost u astronomiji astronomska jedinica ( A J , AU ) , 1 A J = 1,496·1011 m godina svjetlosti (g.s. , ly ) , 1 g.s. = 9,4607·1015 m parsek ( pc), 1 pc = 3,085·1016 m , 1 pc = 3,26 g.s.

Zvijezde imaju različite boje

Antički astronomi su uveli za opisivanja sjaja zvijezda brojeve koje se koji su nazvali „zvjezdana veličina“ ili magnituda (m ) . Hiparh ( 2. st. pr. Krista) - razvrstao zvijezde po zvjezdanim veličinama od 1. do 6. veličine . Tako uvedeno zvijezde 1. veličine su najsjajnije zvijezde , a zvijezde 6. veličine su najslabijeg sjaja . Poslije se javila potreba za korištenjem i drugačijih magnituda … , -2 , -1 , 0 i 7 , 8 , 9 ,…. pa i decimalni iznosi .

Usporedba

Označavanje zvijezda Sirius α Velikog psa α Canis Major α CMa Aldeberan α Bika α Taurus α Tau Polaris α Malog medvjeda α Ursa Minoris α UMi Pollux β Blizanaca β Gemini β Gem

Razmotrite : Što označavaju i kako su razvrstane “zvjezdane veličine” ? O čemu ovisi prividni sjaj zvijezda ? Bismo li golim okom vidjeli Sunce da se nalazi na mjestu Megreza ? Zadaci : 1. S karte neba precrtaj zviježđe Kasiopeja . 2. Na zvjezdanoj karti nađi najsjajniju zvijezdu pojedinog zviježđa .

Preporuka U svoje računalo instalirajte besplatni program „ Stellarium“ . To je planetarij za računala. Možete ga preuzeti na adresi : http://stellarium.en.softonic.com/ Drugi besplatni program je „ Cartes du ciel “ . Možete ga preuzeti na adresi : http://www.ap-i.net/skychart/en/development_version Program omogućava prikaz izgleda noćnog neba za željeni trenutak i mjesto na Zemljinoj površini. Postoji mogućnost korištenja programa na hrvatskom jeziku. Vremena izlaska i zalaska Sunca , Mjeseca i planeta u tvom mjestu možeš pogledati na : http://astro.ib-host.net/planetKalkulator.htm Druge korisne podatke se može naći preko izbornika na : http://astro.ib-host.net/