Nacionalno računovodstvo OSNOVE EKONOMIJE 8. predavanje Uvod u makroekonomiju Nacionalno računovodstvo dr. sc. Tomislav Herceg

Uvod u makroekonomiju (20.) MAKROEKONOMIJA Uvod u makroekonomiju (20.)

Pregled makroekonomije Makroekonomija proučava gospodarstvo neke zemlje kao cjelinu. Utemeljio ju je John Maynard Keynes djelom „Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca” 1936.g. kao odgovor na krizu 1929.g. u SAD-u. Osnovne ideje: neoklasični „laissez-faire” pokazao se neučinkovit za izlazak iz krize jer je zbog nedovoljne potražnje dohodak bio nizak, a nezaposlenost visoka (gospodarstvo se nalazi ispod PPF krivulje).

Fiskalnom i monetarnom politikom vlada može potaknuti potražnju te skratiti trajanje recesije. Recesija je stanje gospodarskog pada Kratkoročna kolebanja u razini cijena (P) i nacionalnom dohotku (Y) su poslovni ciklusi. Dugoročni trend u nacionalnom dohotku i životnom standardu pokazuje ekonomski rast.

Makroekonomski ciljevi Niska nezaposlenost (u) Kontrola inflacije (π) Visoka stopa rasta gospodarstva (gy) Kontrola deviznoga tečaja (E) Ovi su ciljevi često sukobljeni (npr. Niska nezaposlenost vodi do povećanja inflacije, a niska inflacija uzrokuje stagnaciju BDP-a.

Makroekonomski instrumenti Monetarna politika: kontrola ponude novca (M) kako bi se promijenila kamatna stopa (i, r) Fiskalna politika: Državni rashodi (javna dobra, G) Državni prihodi (porezi, T)

1. Visok i rastući nacionalni dohodak(Y) Bruto domaći proizvod (BDP) je najšire korištena mjera ukupne proizvodnje gospodarstva Y). Nominalni bdp se mjeri u trenutnim cijenama. Realni bdp se mjeri u stalnim cijenama (uzimajući određenu godinu kao baznu).

Rast i potencijalna proizvodnja Gospodarski rast (gY) je postotna promjena BDP-a u određenom vremenskom periodu, najčešće godini. Potencijalna proizvodnja, YN (output, dohodak) je najviša razina proizvodnje koju gospodarstvo može proizvesti. Kada je proizvodnja Y iznad potencijalne proizvodnjeYN javlja se inflacija, a kada je ispod te razine tada raste nezaposlenost.

𝒖= 𝑼 𝑼+𝑬 , gdje je U broj zaposlenih, E broj zaposlenih 2. Niska nezaposlenost Stopa nezaposlenosti (u) je udio ljudi koji traže posao u ukupnoj radnoj snazi : 𝒖= 𝑼 𝑼+𝑬 , gdje je U broj zaposlenih, E broj zaposlenih Puna zaposlenost – dolazak na PPF krivulju je moguć tek kada se zaposle svi proizvodni resursi.

3. Stabilnost cijena Stabilnost cijena je stanje u kojemu se opća razina cijena ili ne mijenja ili vrlo sporo raste (0-5%). Inflacija (π) je postotna promjena razine cijena u jednoj godini. Razina cijena se mjeri korištenjem indeksa cijena P, a to je najčešće CPI (indeks potrošačkih cijena): (P je razina cijena, t trenutna godina, a t – 1 prethodna godina).

Neželjene razine cijena Deflacija je pad razine cijena (negativna inflacija) Galopirajuća inflacija je inflacija od 20% - 1000% koja je uvod u hiperinflaciju Hiperinflacija je inflacija veća od 1000 % (npr. Hrvatska 1992.g.)

Visoka inflacija obezvrjeđuje mirovine, porezni prihodi su neizvjesni, a novac više nije mjera vrijednosti. Deflacija uzrokuje stagnaciju gospodarstva. STABILNOST CIJENA je potrebna za stabilnu poslovnu klimu jer inflacija uzrokuje nepovoljnu redistribuciju dohotka i neizvjesnost.

4. Stabilnost deviznog tečaja Tečaj je cijena strane valute u vlastitoj valuti Visok tečaj domaće valute uzrokuje pad izvoza i porast uvoza, a nizak tečaj otežava vraćanje dugova denominiranih u stranoj valuti. U malim ekonomijama nizak tečaj povećava razinu cijena - rast inflacije.

Fiskalna politika Instrument ekonomske politike je varijabla koju kontrolira država, a koja utječe na barem jedan makroekonomski cilj. Fiskalna politika je politika javnih prihoda (poreza, T) i javnih rashoda /državne potrošnje, G), a provodi je ministarstvo financija.

Državna potrošnja Državna potrošnja (G) se sastoji od: Javnih dobara (infrastruktura, obrana, plaće državnim i javnim službenicima) Transfernih plaćanja (socijalna pomoć) Promjena državne potrošnje (G) utječe na dohodak (Y) jer je G dio Y.

Investicije i štednja I,S S Razina investicija I je egzogeno dana (o tome odlučuju poduzetnici, a ne država), ali o razini investicija ovisi dohodak Y Razina štednje S ovisi o razini dohotka Y (štedi se ono što se ne potroši) I I’ Y i IS Y

IS krivulja IS krivulja pokazuje sve kombinacije dohotka i kamatnjaka kada su investicije i štednja u ravnoteži. Ekspanzivna fiskalna politika pomiče IS u desno, a restriktivna f.p. pomiče IS u lijevo. i IS Y

Monetarna politika Monetarna politika je instrument ekonomske politike kod koje se kontrolom ponude novca Provodi je središnja banka (HNB) Novac se sastoji od sredstava razmjene (gotovina, novac na računima) M.p. utječe na kamatnjake, a time i investicije, zaposlenost, dohodak i inflaciju Povećanje količine novca na tržištu je ekspanzivna monetarna politika, a smanjenje količine novca je restriktivna m.p.

Tržište novca M: ponuda novca (zadaje je središnja banka) L: potražnja za novcem (likvidnošću): ako i raste manje se novca traži, te ako Y raste, raste cijela L jer je potrebno više novca u opticaju i i Ms LM L’(Y↑,i) L(Y,i) M Y

LM krivulja LM krivulja pokazuje odnos između dohotka i kamatnjaka kada su financijska tržišta u ravnoteži (L=M) Kod ekspanzivne monetarne politike LM se pomiče u desno, a kod restriktivne m.p. u lijevo. i LM Y

IS-LM model IS-LM model pokazuje ravnotežni dohodak i kamatnu stopu kada su financijska i realna tržišta u ravnoteži. i LM i* IS Y* Y

Restriktivna fiskalna politika Pad kamatnjaka Pad dohotka (proizvodnje)

Ekspanzivna fiskalna politika i raste Y raste

Restriktivna monetarna politika i raste Y pada

Ekspanzivna monetarna politika i pada Y riže

Agregatna ponuda i agregatna potražnja Agregatna ponuda (AS) pokazuje ukupnu vrijednost proizvodnje (Y) pri svim razinama cijena na određenom prostoru u određenom vremenu. AS ovisi o proizvodnim kapacitetima, raspoloživim čimbenicima i njihovim cijenama. Agregatna potražnja (AD) prikazuje ukupnu vrijednost proizvoda i usluga (Y) koje kupci žele kupiti pri svim mogućim razinama cijena (P). Izvodi se iz IS-LM modela.

Makroekonomska ravnoteža Razina cijena, P P* AS AD Y* Dohodak Y AD & AS: fiskalna politika, ponuda novca i zalihe kapitala su konstantne. D&S: Cijene drugih proizvoda, ukusi, dohodak, tehnologija i troškovi su konstantni. Makroekonomska ravnoteža je točka u kojoj je AS = AD, tj. gdje kupci kupuju točno onoliku vrijednost proizvoda i usluga koliko prodavači prodaju pri određenoj razini cijena.

Makroekonomska povijest Velika ekonomska kriza (tridesete) Poslijeratna ekspanzija (šezdesete) Prvi naftni šok (1973.) Drugi naftni šok (1980.) Ekspanzija u zapadnom svijetu, rat u JI Europi (devedesete)

NACIONALNO RAČUNOVODSTVO (21) MAKROEKONOMIJA NACIONALNO RAČUNOVODSTVO (21)

Mjerenje ukupne proizvodnje Bruto domaći proizvod (BDP) je najpoznatija mjera agregatne ekonomske aktivnosti Bruto nacionalni proizvod (BDP) sadrži ukupnu proizvodnju (dohodak) u zemlji, a sadrži i proizvodnju stranih poduzeća u zemlji, ali ne i proizvodnju domaćih poduzeća u inozemstvu.

Bruto nacionalni proizvod (BNP) sadrži ukupnu proizvodnju (dohodak) proizveden čimbenicima u vlasništvu poduzeća promatrane zemlje u zemlji i inozemstvu, bez proizvodnje stranih poduzeća u zemlji. Do 1992. češće se rabio BNP, a danas BDP

Načini računanja BDP-a Potrošni pristup Zbroj izdataka za kupnju proizvoda i usluga 2. Dohodovni pristup Zbroj dohodaka proizvođača i dohodaka primljenih od proizvođača Oba pristupa moraju dati isti BDP

Potrošni pristup mjerenju BDP-a Y = C + I + G + NX C = potrošnja kućanstava I = investicije G = državna potrošnja Nx = neto izvoz (ex – im)

Dohodovni pristup mjerenju BDP-a Y = w + i + r + Pf + T + Dp w – nadnice (plaće radnicima) i – kamate r – rente Pf – profiti poduzeća T – porezi Dp - amortizacija

Odnos između BDP-a, NI-a i DI-a NX Dp NDP (Neto domaći proizvod) T (Neizravni porezi) G NI (nacionalni dohodak) Td (Izravni porezi) BDP Tr (Transferna plaćanja) DI (raspoloživi dohodak) I C

Nominalni i realni bruto domaći proizvod Nominalni BDP je iskazan u tekućim cijenama Realni BDP je nominalni BDP s isključenim kretanjem cijena Realni BDP se iz nominalnoga dobiva DEFLACIONIRANJEM (dijeljenjem indeksom cijena): BDPr = BDPn/P

Indeksi cijena Indeks cijena je mjera prosječne razine cijena. Stopa inflacije je stopa promjene razine cijena. 2 osnovna indeksa cijena: CPI (indeks potrošačkih cijena) – prosječna promjena cijena potrošačke košarice PPI (indeks proizvođačkih cijena)

CPI i BDP deflator Računanje: CPI je verižni indeks vrijednosti potrošačke košarice: 𝐶𝑃 𝐼 𝑡 = 𝐵 𝑡 B t−1 ∙100 BDP deflator je bazni indeks vrijednosti potrošačke košarice: 𝐷𝐸 𝐹 𝑡,𝑏 = 𝐵 𝑡 B b ∙100 gdje je b bazna godina.

Izračun inflacije i realnog BDP-a Inflacija: 𝜋 𝑡 =𝐶𝑃 𝐼 𝑡 −100 Realni BDP: 𝐵𝐷 𝑃 𝑡,𝑏 = 𝐵𝐷 𝑃 𝑛 𝐷𝐸 𝐹 𝑡,𝑏 ∙100 Stopa rasta BDP-a: 𝑔 𝑦 = 𝐵𝐷 𝑃 𝑡 𝐵𝐷 𝑃 𝑡−1 −1 ∙100% Na isti se način računa stopa rasta i realnog i nominalnog BDP-a Približno računanje stope rasta realnog BDP-a: 𝑔 𝑦 𝑟 ≈ 𝑔 𝑦 𝑛 −𝜋