OZNAČIVANJE MATERIJALA

OZNAČIVANJE ČELIKA - PREMA STARIM HR NORMAMA - DOPUNSKA OZNAKA OSTALE DOPUNSKE OZNAKE OSNOVNA OZNAKA ČXXXX(X) – X(X...) – X(X...) Slovni simbol Č ili ČL Namjena ili stanje Osnovna oznaka vrste a) Čelici s nezajamčenim kemijskim sastavom b) Čelici sa zajamčenim kemijskim sastavom

1 2-9 Simbol na prvom mjestu Čelici s nezajamčenim kemijskim sastavom ČXXXX(X) Simbol na prvom mjestu Čelici s nezajamčenim kemijskim sastavom Čelici sa zajamčenim kemijskim sastavom ugljični legirani 1 2-9 Brojčani simbol najutjecajnijeg legirnog elementa Legirni el. C Si Mn Cr Ni W Mo V Co Ti Cu Al ostali % više od - 0,60 0,80 0,30 0,01 0,08 0,05 0,04 0,10 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Faktor vrij. 14 17 20 30

Simbol na drugom mjestu ČXXXX(X) Simbol na drugom mjestu Čelici nezajamčenog sastava Ugljični čelici Legirani čelici Simbol Vlačna čvrstoća, N/mm2 Deseterostruki sadržaj ugljika zaokružen na cijeli broj. Brojčani simbol “9” označuje 0,90% i više C. Brojčani simbol legirnog elementa drugog po utjecajnosti (prema tablici). Kod jednostruko legiranih čelika simbol na drugom mjestu je uvijek “1”. nije utvrđena 1 do 320 2 330-350 3 360-380 4 390-480 5 490-580 6 590-680 7 690-780 8 790-880 9 preko 890

Čelici nezajamčenog sastava ČXXXX(X) Simbol na 3., 4., i 5. mjestu Čelici nezajamčenog sastava Ugljični i legirani Podgrupa čelika Simbol Podgrupa čelika prema namjeni 00-44 Bez određenog sadržaja nečistoća – P i S 00-09 101-199 Čelici koji nisu predviđeni za toplinsku obradu 101-449 Slobodno 20-29 201-299 Čelici za cementiranje 45-79 451-799 S određenom čistoćom i djelomično propisanim kemijskim sastavom (%C, Si i Mn) 30-39 301-399 Čelici za poboljšavanje 40-59 401-599 Ugljičnii legirani čelici za alate 80-99 801-999 S određenom čistoćom i djelomično propisanim kemijskim sastavom i dodatkom legirnih elemenata (mikro-legirani čelici) 60-69 Čelici posebnih fizikalnih svojstava 601-699 70-79 701-799 Kemijski postojani Vatrootporni čelici 80-89 Brzorezni čelici 801-899 90-99 Čelici za automate 901-999

Nije posebno toplinski obrađen ČXXXX(X) – X(X...) – X(X...) DOPUNSKA OZNAKA Simbol Stanje čelika Nije posebno toplinski obrađen 7 Brušeno 1 Žareno 8 Kontrolirano hlađeno 2 Žareno na najbolju obradivost 8A Gašeno 2A Topl. obr. na određenu Rm 8B Termomehanički obrađeno 2B Topl. obr. Na F/P strukturu 9 Obrađeno po uputstvima 2C Pogodno za hladno sječenje K Za toplo kovanje i prešanje 2D Žareno na globularni cementit H Za hladno oblikovanje valjcima 3 Normalizirano S Za hladno presavijanje 4 Poboljšano V Za vučenje 5 Vučeno – hladno deformirano Z Za izradu zavarenih cijevi 6 Ljušteno

Sitnozrnati normalizirani čelici ČRXXXX Re min O – za normalne temperature N – za snižene temperature V – za povišene temperature

Čelični lijev: a) ugljični nelegirani ČL0X0X Sivi lijev: SL 10 Nodularni lijev: NL 400-12 Temperirani lijev: CTEL 35-10 PTEL 45-06 BTEL 38-12 RAZRED VL. ČVRSTOĆE 0 ILI 2 NE GARANTIRA SE URL 1 ILI 3 GARANTIRA SE NA 20°C Rm/10 min A min, % Rm min Rm/10 min A min, %

OZNAČIVANJE ČELIKA PREMA STARIM HR NORMAMA Č0545 Č0563 Č1106 Č1530 Č5432 Č7400 Č4172 Č1940 Č4150 Č6880

OZNAČIVANJE ČELIKA PREMA NORMAMA HRN EN 10027-1 i HRN EN 10027-2 Prema namjeni i mehaničkim i fizikalnim svojstvima - u normi je definirano 11 skupina čelika Prema kemijskom sastavu Nelegirani čelici s prosječnim udjelom mangana < 1% Nelegirani čelici s prosječnim udjelom mangana ≥ 1%, nelegirani za obradu na automatima i legirani čelici (osim brzoreznih) kod kojih je maseni udjel svakog legirnog elementa < 5% Legirani čelici (osim brzoreznih) kod kojih je maseni udjel najmanje jednog legirnog elementa > 5% Brzorezni čelici Brojčano označivanje

Prema namjeni i mehaničkim i fizikalnim svojstvima (HRN EN 10027-1) GLAVNA OZNAKA DODATNA OZNAKA ZA ČELIK DODATNA OZNAKA ZA PROIZVODE OD ČELIKA

S235JR S235J0 S235J2 S275JR S275J0 S275J2 S355JR S355J0 S355J2 S355K2 S450J0

Označivanje čelika za armiranje betona

Označivanje čelika za prednapinjanje betona

Granični maseni udjeli elemenata koji odjeljuju nelegirane od legiranih čelika (EN 10020)

RAZVRSTAVANJE ČELIKA PREMA EN 10027

EN-GJL-150C OZNAČIVANJE Fe-LJEVOVA (OSIM ČL) PREMA EN a) Označivanje željeznog lijeva slovnim oznakama: Mjesto1: EN  smije se koristiti samo kod standardnih materijala Mjesto 2: GJ  gdje je G oznaka za lijev i J za željezo Mjesto 3: jedno od slova za vrstu grafita: L, S, M, V, N, Y L  listićav; S  kuglast; M – čvorast (temper); V  vermikularan; N – bez grafita (tvrda ledeburitna mikrostruktura); Y – posebna mikrostruktura definirana u odgovarajućoj normi Mjesto 4: mikrostruktura ili makrostruktura (opcionalno): A (austenitna), F (feritna), P (perlitna), M (martenzitna), L (ledeburitna), Q (gašena), T (gašena i popuštena), B (crna temperna), W (bijela temperna).

EN-GJL-150C Mjesto 5: Oznake za podjelu Fe-ljevova prema mehaničkim svojstvima (vlačna čvrstoća, istezljivost, žilavost, tvrdoća) ili prema kemijskom sastavu trebaju biti odvojene od ostalih crticom. Iza vrijednosti mehaničkog svojstva može doći slovo koje označava način proizvodnje uzoraka za ispitivanje: S – posebno lijevan uzorak U – ispitni uzorak lijevan s odljevkom C – ispitni uzorak izrezan iz odljevka. Za žilavost se navodi područje temperatura ispitivanja udarnog rada loma: RT – sobna temperatura LT – niska temperatura.

Kada se ljevovi razvrstavaju prema kemijskom sastavu, ada će prvi znak na petom mjestu biti X. Ako se ne naznačuje %C, slijede simboli najznačajnijih legirnih elemenata slijedom opadanja udjela tih elemenata. Maseni udjeli elemenata naznačuju se u % zaokruženim na cijeli broj. Brojevi se međusobno odvajaju crticama. Kada se zahtijeva naznačivanje %C, on se treba označiti njegovim %·100 iza X.

Mjesto 6: Kada se željezni ljevovi trebaju klasificirati prema dodatnim zahtjevima, tada simbol treba biti odvojen crticom od 5 mjesta. D – primarno odljeveno stanje, H – toplinski obrađen odljevak, W – zavarljivost za zavareno mjesto, Z – dodatni zahtjevi specificirani u narudžbi. PRIMJERI OZNAČIVANJA: EN  standardni materijal GJ  željezni lijev L  sivi lijev s listićavim grafitom 150  Rm min = 150 N/mm2 C  ispitni uzorak izrezan iz odljevka EN-GJL-150C

EN-GJS-350-22U EN-GJS-400-18S-RT EN  standardni materijal GJ  željezni lijev S  nodularni lijev s kuglastim grafitom 350  Rm min = 350 N/mm2 22  istezljivost = 22 % U  ispitni uzorak lijevan s odljevkom EN-GJS-350-22U EN-GJS-400-18S-RT EN  standardni materijal GJ  željezni lijev S  nodularni lijev s kuglastim grafitom 400  Rm min = 400 N/mm2 18  istezljivost = 18 % S  posebno lijevan uzorak RT  udarni rad loma se ispituje na sobnoj temperaturi

ENGJMW4507S ENGJLXNiMn137 EN  standardni materijal GJ  željezni lijev M  temper odljevak W  bijeli temper lijev 450  Rm min = 450 N/mm2 7  istezljivost = 7 % S  posebno odljeveni uzorak ENGJMW4507S EN  standardni materijal GJ  željezni lijev L  sivi lijev s grafitom u obliku listića X  slovo koje govori da se označuje prema kemijskom sastavu NiMn  Ni i Mn su legirni elementi; 13 %Ni i 7% Mn ENGJLXNiMn137

OZNAČIVANJE Cu i Cu-legura Norma EN 1982:2008 – lijevani Cu i Cu-legure kemijski sastav, mehanička svojstva i druge važne karakteristike materijala uzimanje uzoraka metode ispitivanja Norma EN 1976 – gnječeni Cu i Cu-legure Norma EN 1976 - predlegure

Norma EN 1982:2008 – lijevani Cu i Cu-legure Slovno – brojčani sustav označivanja 1 2 3 4 5 6 C B,C X 1. mjesto – C (simbol za bakar) 2. mjesto – B (ingot), C (odljevak) 3.- 5. mjesto – 000 do 799 za standardne materijale – 800 do 999 za nestandardne materijale 6. mjesto - slovo koje označuje grupu materijala

Simboli za grupe materijala A, B bakar C, D Cu-legure (niskolegirane, % LE < 5) E, F specijalne Cu-legure (% LE > 5) G CuAl-legure H CuNi-legure J CuNiZn-legure …

OZNAKE NELEGIRANOG BAKRA DIN stara HRN KE-Cu (EK2-Cu) E1-Cu58 ET1-Cu E-Cu57 (ET1-Cu) OF-Cu EB2-Cu SF-Cu DVP1-Cu

Cu - legure MJEDI: CuZn5, CuZn10, CuZn20, CuZn28, CuZn37, CuZn40, CuZn40Pb2, CuZn36Pb2 P.CuZn40Pb P.CuZn26Al4Fe3Mn Novo srebro: CuNi12Zn24, CuNi18Zn20, CuNi12Zn30Pb1, CuNi18Zn19Pb1 BRONCE: CuSn6, CuSn8 P.CuSn12, P.CuSn12Ni2, P.CuSn10, P.CuPb5Sn5Zn5

Ti-LEGURE: TiAl5Sn2,5 TiAl6V4 TiV13Cr11Al3

KERAMIČKI MATERIJALI Norma HRN EN 60 672 - Keramički i stakleni izolacijski materijali kategorizirani u grupe (100, 200 ...) s oznakom materijala (C...) HRN EN 60 672-1:2005. (EN 60672-1:1995) - … Definicije i razredba HRN EN 60 672-2:2005. (EN 60672-2:2000) - … Metode ispitivanja HRN EN 60 672-3:2005. (EN 60672-3:1997) - …Specifikacije za pojedinačne materijale Norma HRN EN 14 232 : 2010. Tehnička keramika - Nazivi, definicije i kratice Izvornik: EN 14 232:2009 (CEN) Advanced technical ceramics - Terms, definitions and abbreviations Njemačka udruga elektro inženjera (VDE) je vrlo rano prepoznala potrebu za normiranjem i standardnim označivanjem keramičkih materijala. Iz te potrebe razvila se norma DIN IEC 40 685 / VDE 0335. Kasnije je isti standard prerastao u DIN EN 60 672 . S vremenom su se razvili i drugi keramički materijali koji nisu bili nužno elektronički pa je CEN (Europski komitet za normizaciju ) razvio normu EN 12 212. Europska norma EN 14 232 sadrži važne osnovne nazive, definicije i kratice iz kojih se vidi sastav materijala a često i proizvodni proces.

SILIKATNA KERAMIKA OKSIDNA KERAMIKA Alkalijski aluminosilikati (C 100) Magnezijevi silikati (C 200) Zemnoalkalijski aluminosilikati i cirkonski porculan (C 400) Porozni aluminosilikati i Mg-aluminosilikati (C 500) Mulitna keramika s malim udjelom alkalija (C 600) OKSIDNA KERAMIKA Titanati i ostala keramika s velikom dielektričnošću (C 300) Keramički materijali s visokim udjelom Al-oksida (C 700)

Oksidna keramika druge vrste (C 800) Djelomično stabiliziran cirkonijev oksid PSZ Potpuno stabiliziran cirkonijev oksid FSZ Tetragonski polikristaliničan cirkonijev oksid TZP Aluminijev titanat ATI Olovni cirkonat-titanat (piezokeramika) PZT Kvarc (α-SiO2) SiO2

NEOKSIDNA KERAMIKA Karbidi Silicijev karbid SiC Bor-karbid (B4C) BC   Karbidi Silicijev karbid SiC Rekristalizirani silicijev karbid RSIC Silicijev karbid povezan nitridom NSIC Silicijev karbid sinteriran bez tlaka SSIC Silicijev karbid s infiltriranim silicijem SISIC Silicijev karbid sinteriran uz prisustvo tekuće faze LPSIC Vruće prešan silicijev karbid HPSI Vruće izostatički prešan silicijev karbid HIPSIC Silicijev karbid povezan silikatima SIC Bor-karbid (B4C) BC  

Nitridi i neoksidni keramički izolacijski materijali (C 900) Aluminijev nitrid (AlN) C 910 Bor-nitrid (BN) C 920 Kubični bor-nitrid CBN Heksagonski bor-nitrid HBN Silicijev nitrid SN Sinteriran silicijev nitrid SSN Vruće prešan silicijev nitrid HPSN Vruće izostatički prešan silicijev nitrid HIPSN Silicij-aluminij-oksinitrid SIALON Titanov nitrid TiN

OZNAČIVANJE KOMPOZITA A / B / Xp / I matrica ojačalo udio vrsta Al 6061 / Al2O3 / 20p / T6 Al / Nextel 610 / 45f (Re=1200 MPa) materijali matrice: • metali (Metal Matrix Composite - MMC): Al, Cu, Ti, Mg legure • keramika (Ceramic Matrix Composite - CMC): Al2O3, SiC • polimeri (Polymer Matrix Composite - PMC): Poliester, Epoksidi, Vinilester, Poliamid, Polipropilen, Polikarbonat materijali vlakana: staklo, bor, ugljik, aluminij, silicij, volfram, berilij, polietilen, aramid (Kevlar, Nomex) prema duljini VLAKNA mogu biti: • duga vlakna, • kratka vlakna, • viskeri(wiskers) – sićušni monokristali vrlo velike čvrstoće, (promjer do 10 μm, duljina do 0.1 m) osnovni nosivi element; daju čvrstoću Nano-kompoziti Ugljične nanocijevi • duljina (10 μm), • iznimna čvrstoća (100 GPa) • modul elastičnosti ( > 1 TPa) “Zig – zag” “Armchair” visoka cijena, nemogućnost proizvodnje u inženjerski potrebnim količinama

Nazivi i kratice umjetnih vlakana acetatna CA akrilna PAN alginatna ALG aramidna AR bakarna CUP elastanska EL fluorna PTFE elastodienska ED keramička CEF klorna CLF liocelna CLY metalna MTF modakrilna MAC modalna MD poliamidna PA poliesterska PES polietilenska PE poliimidna PI polipropilenska PP staklena GF triacetatna CTA viskozna CV vinilalna PVAL ugljikova CF