Struktura investicija

Παρουσίαση με θέμα: "Struktura investicija"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Struktura investicija
JS

2 Struktura investicija se može posmatrati sa različitih aspekata
Struktura investicija se može posmatrati sa različitih aspekata. Posebnu pažnju zaslužuju: Ekonomska struktura investicija Tehnička struktura investicija

3 Ekonomska struktura investicija
Predstavlja raspored investicija po: privrednim oblastima (industrija i rudarstvo, poljoprivreda i ribarstvo, šumarstvo i dr), neprivrednim oblastima (obrazovanje i kultura, zdravstvo i socijalna zastita), sektorima i granama (po novoj klasifikaciji od 2001.) Ekonomska struktura investicija je značajna jer predodređuje proizvodnu strukturu nacionalne privrede. Od toga u koje se sektore ekonomske aktivnosti upućuje najveći deo investicija zavisi razvoj tih sektora. Pri izboru ekonomske strukture investicija treba voditi racuna o domaćim potrebama, ali i o zahtevima međunarodne podele rada.

4 Tehnička struktura investicija
Pokazuje koji se deo sredstava za investicijje ulaže u građevinske objekte, a koji u opremu. U početnim fazama razvoja preovlađuju ulaganja u građevinske objekte (fabrike, puteve i sl.). Kasnije se povećava relativan udeo opreme, jer građevinski objekti imaju duži rok upotrebe, pa se investiciona aktivnost dobrim delom svodi na to da se u već postojeće građevinske objekte unosi nova, savremenija oprema.

5 Ekonomska efikasnost investicija
Investicije su toliko efikasne koliko doprinose povećanju proizvodnje. Za izražavanje ekonomske efikasnosti investicija koriste se: Marginalni kapitalni koeficijent Marginalni koeficijent efikasnosti investicija

6 Vrste kapitalnih koeficijenata
Dve osnovne vrste kapitalnih koeficijenata: Prosečni Marginalni Prosečni = Osnovna sredstva / Proizvodnja Marginalni = Investicije / prirast proizvodnje

7 Prosečni kapitalni koeficijent
Efektivnost investicija izražava se odnosom između kapitala K (osnovnih proizvodnih fondova) i proizvodnje Y ili odnosom investicija i proizvodnje. Kapitalni koeficijent (k): k = K / Y Obrnuti izraz kapitalnog koeficijenta nazivamo koeficijent efektivnosti, i on se može izraziti kao: e=1/k = Y/K

8 1. Marginalni kapitalni koeficijent
Marginalni ili granični kapitalni koeficijent izražava odnos investicija i prirasta proizvodnje (društvenog proizvoda ili nacionalnog dohotka). Pokazuje efikasnost investicija. Investicije su onoliko efikasne koliko doprinose rastu DP. On je podesniji za ocenu efikasnosti investicija od prosečnog kapitalnog koeficijenta, s obzirom da porast kapitalnih fondova obuhvata aktivirane investicije.

9 U zavisnosti od toga koji se agregati investicija i proizvodnje koriste :
Marginalni kapitalni koeficijent u neto iznosu - k1 k1 = NI / ΔND gde je NI – neto investicije, ΔND prirast nacionalnog dohotka Marginalni kapitalni koeficijent u bruto iznosu – k2 k2 = BI / ΔY gde je BI – bruto investicije, ΔY prirast društvenog proizvod

10 2. Marginalni koeficijent efikasnosti investicija:
Obrasci za ovaj koeficijent su recipročne vrednosti marginalnog kapitalnog koeficijenta: e1 = ΔND/NI e2 = ΔY /BI Marginalni koeficijent efikasnosti je samo obrnut izraz marginalnog kapitalnog koeficijenta.

11 i1 – stopa neto investicija i2 – stopa bruto investicija
Ako putem marginalnog kapitalnog koeficijenta merimo efikasnost investicija preko stopa investicija: k1 = i1 / rND k2 = i2 / Ry Gde je: i1 – stopa neto investicija i2 – stopa bruto investicija rND – stopa rasta ND rY – stopa rasta društvenog proizvoda R Ovi koeficijenti pokazuju koliko procenata proizvodnje treba investirati da bi se ostvario 1% njenog rasta.

12 Marginalni koeficijent efikasnosti investicija je recipročan izraz marginalnog kapitalnog koeficijenta: e1 = rND / i1 e2 = rY / i2

13 Primer Ako je stopa investicija 20%, a stopa rasta društvenog proizvoda 5%, izračunaj marginalni kapitalni koeficijent i protumači. k2 = i2 / rY k2 = 20 / 5 = 4% Treba investirati 4% društvenog proizvods da bi se obezbedio 1% njegovog rasta.

14 Zaključak Efikasnost investicija zavisi od ekonomske i tehničke strukture. Ako je veći deo I usmeren u kapitalno intenzivne sektore (teška industrija, energetika, saobraćaj) to će dovesti do veće vrednosti marginalnog kapitalnog koeficijenta (niža efikasnost investicija) na nivou ukupne privrede. Usmeravanje više I u prerađivačke grane , gde treba manje kapitalnog ulaganja, vodiće smanjenu MKK i porastu efikasnoti investicija. Veća zastupljenost opreme, u odnosu na građevinske objekte, vodi većoj efikasnosti investicija.