Integralni i multimodalni transport

Παρουσίαση με θέμα: "Integralni i multimodalni transport"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Integralni i multimodalni transport
Prof. dr. sc. Serđo Kos VIII. predavanje

2 ŽELJEZNIČKI PROMET: PARAMETRI RADA

3 - Željeznički promet razlikuje se od ostalih prometnih grana po svojoj tehničkoj vuči i po svojim specifičnim eksploatacijsko-ekonomskim osobinama. Najvažnije eksploatacijske značajke željezničkog prometa su: Prijevozna sposobnost, Brzina prijevoza, Urednost i neprekidnost prijevoza i Ekonomičnost prijevoza. Prijevozna sposobnost željeznice zavisi od prijevozne moći i stanja pruge, vrste i serije vučnih vozila, raspoloživih kapaciteta i od uvjeta eksploatacije. - - Zbog neprestanog povećanja svoje prijevozne sposobnosti željeznica je odavno u mnogim zemljama i osnovni nositelj transporta i zauzima jedno od vedećih uloga među prometnim granama kao brz, siguran i jeftin prijevoznik. - - Danas su u prometu vagoni čija nosivost prelazi 40 tona, a kod raznih specijalnih vrsta kola nosivost je i veća. U željezničkom prometu razlikuje se komercijalna i tehnička brzina vlaka.

4 Komercijalna brzina vlaka dobiva se dijeljenjem prijeđenog puta u kilometrima (vozni kilometri) s ukupnim vremenom koje je vlak proveo u putovanju (zbog vremena vožnje i bavljenja u međustanicama): 𝑉𝑘= ∑𝑁𝐿 ∑𝑁𝑇 𝑘𝑚 ℎ gdje je: Vk – komercijalna brzina vlaka ∑NL – ukupno prijeđeni kilometri (vozni km) ∑NT – ukupno vrijeme putovanja Tehnička brzina izračunava se dijeljenjem prijeđenog puta s ukupnim vremenom vožnje bez vremena zadržavanja na usputnim stanicama: 𝑉𝑡= 𝐿 ∑𝑡𝑣 Vt – tehnička brzina vlaka L – duljina dionice koju je vlak prošao ∑tv – ukupno vrijeme vožnje vlaka na dionici L

5 - Brzine prijevoza na željeznici u neprestanom su porastu
- Brzine prijevoza na željeznici u neprestanom su porastu. U tehnički razvijenim zemljama Europe, Amerike i Azije putnički vlakovi dostižu brzine do 600 km/h, a teretni do 180 km/h. - Propusna moć pruge je sposobnost jedne pruge da u jedinici vremena (24 sata) propusti određeni broj vlakova, kola ili tona. Propusna moć jedne pruge ovisi o propusnosti svakog pojedinog staničnog razmaka (prostornog razmaka) i tehničke opreme pruge.

6 POKAZATELJI TRANSPORTNOG RADA NA ŽELJEZNICI

7 Prijevozom putnika ili robe izvršava se određeni rad, koji se izražava brojem izvršenih putničkih ili neto-tonskih kilometara. Pod radom na željeznici podrazumijeva se količina natovarenih kola koju treba prevesti na određenu udaljenost u jedinici vremena (obično za 24 sata). Kola mogu biti ukrcana na vlastitoj mreži ili primljena kao već nakrcana od susjedne mreže. Rad željezničke mreže u tom je slučaju ukupan broj ukrcanih i primljenih ukrcanih kola od susjedne mreže (ovaj rad naziva se rad prema početnim operacijama): 𝑈𝑝=𝑈𝑢𝑘+𝑈𝑝𝑟𝑖𝑚 (𝑘𝑜𝑙𝑎) gdje je: Up – rad željezničke mreže izražen u kolima (u početnim operacijama) Uuk – broj ukrcanih kola na vlastitoj mreži Uprim – broj primljenih nakrcanih kola od susjednih željezničkih mreža Na isti način, ‘rad’ željezničke mreže može se izraziti prema završenim operacijama, kada se vrši iskrcaj kola na vlastitoj mreži ili se nakrcana kola predaju susjednim željezničkim mrežama: 𝑈𝑧=𝑈𝑖𝑠𝑘+𝑈𝑝𝑟𝑒𝑑 (𝑘𝑜𝑙𝑎) Uisk – broj iskrcanih kola na vlastitoj mreži Upred – broj predanih kola susjednim željezničkim mrežama

8 Jedna željeznička mreža može raditi normalno kad je njen rad u početnim operacijama jednak radu u završnim operacijama, odnosno kada je zadovoljen sljedeći uvjet: 𝑈𝑢𝑘+𝑈𝑝𝑟𝑖𝑚=𝑈𝑖𝑠𝑘+𝑈𝑝𝑟𝑒𝑑 tj. 𝑈𝑝=𝑈𝑧 Izvršenje rada jedne mreže prati se pokazateljima eksploatacijskog rada, koji se mogu podijeliti na kvantitativne i kvalitativne. Kvantitativnim pokazateljima određuje se opseg izvršenog rada, a kvalitativnim pokazateljima ocjenjuje se kvaliteta izvršenog rada. Pomoću kvantitativnih pokazatelja iskazuje se količina prijevoza i rada po jedinici rada ili opseg prijevoza ili rada u jedinici vremena. Pomoću kvalitativnih pokazatelja ocjenjuje se stupanj iskorištenosti teretnog kolskog parka (Kovačević, 17:17-25). Kvantitativni i kvalitativni pokazatelji transportnog rada na željeznici ovise o kvaliteti donjeg i gornjeg stroja pruge i vrste vuče.

9 KVANTITATIVNI POKAZATELJI RADA NA ŽELJEZNICI KOD PRIJEVOZU TERETA
- Osnovni kvantitativni pokazatelji rada teretnog prometa na željeznici dijele se na pokazatelje rada stvari i pokazatelje rada kola. - Prijevoz stvari izražen u tonama, i dužina prijeđenog puta (L) izražena u kiometrima, iskazat će izmjeritelje rada izraženih u tonskim kilometrima ukrcanih, iskrcanih, tranzitnih i prekrcanih stvari, i u neto-tonskim kilometrima prevezenih stvari u međunarodnom i unutrašnjem prometu. - Pokazatelji rada kola koriste se za eksploatacijsko planiranje i za financijske obračune.

10 Kvantitativni pokazatelji rada na željeznici u prijevozu tereta (robe)
POKAZATELJI RADA STVARI količina prevezenih stvari u tonama P količina otpremljenih stvari (t-kola) Upred količina primljenih stvari (t-kola) Uprim količina ukrcanih stvari (t-kola) Uuk količina iskrcanih stvari (t-kola) Uisk izvršeni rad – opseg prijevoza u neto-tonskim kilometrima ∑Pl uvoz stvari u tonama Uuvoz tranzit stvari u tonama Utrz prekrcane stvari u tonama Uprek

11 Kvantitativni pokazatelji rada na željeznici u prijevozu tereta (robe)
POKAZATELJI RADA KOLA I VLAKOVA prosječna bruto masa teretnog vlaka Q vozni kilometri teretnih vlakova ∑NL bruto-tonski kilometri teretnh vlakova ∑QL kolski kilometri teretnih vlakova ∑NS osovinski kilometri tovarenih (ukrcajnih) kola ∑Nsos kolski kilometri tovarenih (ukrcajnih) kola ∑NStov prosječna tara jednih kola q kolski (osovinski) kilometri praznih kola ∑Nspraz tara-tonski kilometri kola, teretnih, ukrcajnih i praznih kola ∑q(tov)(prz) ukupno vrijeme putovanja vlakova ∑NT ukupan rad izražen u kolima U ukupan broj robnih operacija ∑M primitak i predaja vlakova na pograničnim i spojnim postajama

12 - Vozni kilometri teretnih vlakova utvrđuju se na način da se broj vlakova pomnoži s dužinom prijevoza (u km) tih vlakova. Bruto-tonski kilometri teretnih vlakova izračunavaju se tako da se masa teretnih vlakova (Q) pomnoži s prijeđenim putom u km. Bruto-tonski kilometri mogu se dobiti i zbrajanjem tara-tonskih i neto-tonskih kilometara. - Kolski ili osovinski kilometri tovarenih ili praznih vlakova i ukupno dobivaju se kada se broj osovina ili kola (tovarenih, praznih ili ukupno) pomnože s dužinom prijeđenog puta u km. - Tara-tonski kilometri teretnih kola dobivaju se kada se tara-tone teretnih kola pomnože s prijeđenim putom u km.

13 KVALITATIVNI POKAZATELJI RADA NA ŽELJEZNICI U PRIJEVOZU TERETA
- Kvalitativni pokazatelji rada teretnog prometa na željeznici dijele se na: pokazatelje iskorištenja teretnih kola po nosivosti – kapacitetu, pokazatelje iskorištenja teretnih kola po vremenu. - Osnovni kvalitativni pokazatelji rada na željeznici jesu: statičko opterećenje kola, dinamičko opterećenje kola, dinamičko opterećenje kola radnog parka, obrt kola i produktivnost teretnih kola. - Svaka kola na željeznici imaju svoju nosivost i kapacitet izražen u tonama Prema strukturi kola i nosivost je različita. Srednja nosivost teretnih kola kreće se od 15 do 45 tona. Kola specijalne konstrukcije mogu imati masu preko 45 tona. - Iskorištenje kola prema kapacitetu iskazuje se sljedećim osnovnim pokazateljima: - statičkim opterećenjem kola – Ps - dinamičkim opterećenjem kola – Pd - dinamičkim opterećenjem kola radnog parka - Pdr

14 Statičko opterećenje kola pokazuje koliko je tona robe ukrcano u jedna kola. Ukolik se krca više kola, izračunava se prosječno statičko opterećenje jednih kola. Statičko opterećenje kola dobiva se odnosom svih ukrcanih i primljenih tona na prijelaznim i spojnim postajama i broja ukrcanih i primljenih nakrcanih kola na njima: ono nam pokazuje koliko ukrcanih i primljenih tona robe otpada na jedna kola ili osovinu. 𝑃𝑠= ∑𝑃 𝑈 𝑘𝑜𝑙𝑎 gdje je: Ps – statičko opterećenje kola ∑P – broj ukrcanih i primljenih tona robe ∑P=P1+P2+P3+...Pn (tona) U – rad u kolima Prosječno statičko opterećenje kola obično iznosi oko 22 tone po kolima, a postotak iskorištenja nosivosti kola je oko 74% (RH).

15 Dinamičko opterećenje kola pokazuje koliko je prosječno opterećenje jednih kola za vrijeme vožnje; ono se iskazuje odnosom neto-tonskih kilometara i kolskih kilometara nakrcanih kola: 𝑃𝑑= ∑𝑃𝑙 ∑𝑁𝑆𝑡𝑜𝑣 𝑡𝑜𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑙𝑎 𝑖𝑙𝑖 𝑡𝑜𝑛𝑎 𝑜𝑠𝑜𝑣 gdje je: Pd – dinamičko opterećenje kola ∑Pl – neto-tonski kilometri ∑NStov – kolski ili osovinski kilometri nakrcanih kola Dinamičko opterećenje kola radnog parka iskazuje se odnosom neto-tonskih kilometara i kolskih kilometara svih kola (nakrcanih i praznih); ono pokazuje koliko prosječno tona tereta otpada na jedna kola u vožnji bez obzira jesu li ona nakrcana ili prazna: 𝑃𝑑𝑟= ∑𝑃𝑙 ∑𝑁𝑆 𝑡𝑜𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑙𝑎 𝑖𝑙𝑖 ( 𝑡𝑜𝑛𝑎 𝑜𝑠𝑜𝑣 ) Pdr – dinamičko opterećenje kola radnog parka ∑NS – kolski ili osovinski kilometri svih kola(nakrcanih ili praznih)

16 Dinamičko opterećenje kola radnog parka može se izračunati po jednoj osovini, ako se umjesto kolskih uzmu osovinski kilometri. Dinamičko opterećenje kola može se izračunati i pomoću koeficijenta kretanja praznih kola prema formuli: 𝑃𝑑𝑟= 𝑃𝑑 1+α 𝑡 𝑘𝑜𝑙𝑎 𝑖𝑙𝑖 𝑡 𝑜𝑠 gdje je: Pdr – dinamičko opterećenje kola radnog parka Pd - dinamičko opterećenje kola α – koeficijent kretanja praznih kola Na temelju statičkog opterećenja (Ps) doznajemo u kojoj su mjeri kola iskorištena pri ukrcaju, a iz dinamičkog opterećenja (Pd) doznajemo kako su kola iskorištena za vrijeme vožnje.

17 Iskorištenje kola po vremenu iskazuje se sljedećim osnovnim pokazateljima: obrt kola – ϑ dužina kretanja kola u toku obrta – L kretanje kola u jednom danu – s rad kola u satima u toku dana – Tk produktivnost teretnih kola – Pr Obrt kola je vrijeme od jednog do idućeg ukrcaja istih kola, odnosno prosječno vrijeme između dva uzastopna ukrcaja. Tijekom obrta kola se nalaze u vlaku, na ukracju i iskrcaju (na robnim operacijama) ili u tehničkim (ranžirnim postajama). Vrijeme između dva uzastopna ukrcaja određuje veličinu rada koji se može obaviti istim brojem kola. Obrt kola može se izračunati odnosom radnog kolskog parka i brojem kola koja treba ukrcati u jednom danu (jednočlana formula obrta kola): ϑ= 𝑁𝑟 𝑈 ϑ – obrt kola u danima Nr - radni park kola (kolski dani, jer se jednim kolima raspolaže tijekom više dana U – broj kola koja treba ukrcati u jednom danu

18 ϑ= 𝐿 𝑉𝑘 + 𝐾𝑡𝑒ℎ×𝑇𝑡𝑒ℎ + 𝐾𝑟𝑜𝑏×𝑇𝑟𝑜𝑏 (𝑠𝑎𝑡𝑖)
Prethodnom (jednočlanom) formulom obrta kola ne može se vidjeti dio vremena koji su kola provela u vlakovima, u ranžirnim postajama ili na robnim operacijama (ukrcaju/iskrcaju), pa se zbog točnije analize i obračuna koristi tročlana formula obrta kola: ϑ= 𝐿 𝑉𝑘 + 𝐾𝑡𝑒ℎ×𝑇𝑡𝑒ℎ + 𝐾𝑟𝑜𝑏×𝑇𝑟𝑜𝑏 (𝑠𝑎𝑡𝑖) L – dužina kretanja kola u km tijekom obrta Vk – komercijalna brzina vlakova Kteh – broj tehničkih postaja kroz koje su kola prošla tijekom obrta: 𝐾𝑡𝑒ℎ= 𝐿 𝐿𝑡𝑒ℎ Lteh – prosječna udaljenost između tehničkih postaja kroz koje kola prokaze tijekom obrta: 𝐿𝑡𝑒ℎ= ∑ 𝑁𝑆 ∑ 𝑈𝑡𝑒ℎ Tteh – dio vremena koje kola tijekom obrta provedu u tehničkim postajama: 𝑇𝑡𝑒ℎ= ∑Bteh ∑Uteh ∑Uteh – ukupan broj kola koja su prošla kroz tehničke postaje ∑Bteh – ukupno zadržavanje kola u tehničkim postajama (u satima) ∑NS – kolski kilometri teretnih vlakova

19 𝑇𝑟𝑜𝑏= ∑𝐵𝑟𝑜𝑏 𝑈𝑢𝑘+𝑈𝑖𝑠𝑘 𝑠𝑎𝑡𝑖 gdje je:
Koeficijent robnih opsega (Krob) pokazuje koliko je izvršeno ukrcaja ili iskrcaja po jedinici rada (U). Također, pokazuje ukrcaj i primitak nakrcanih kola (Uuk+Uprim). Njegova se vrijednost kreće od 0 do 2; - vrijednost 0 ima kada je mreža tranzitna, vrijednost 2 ima ako se na toj mreži ne vrši ni primitak ni predaja kola nekoj drugoj mreži, pa se sva ukrcana kola iskrcavaju na istoj mreži. 𝐾𝑟𝑜𝑏= 𝑈𝑢𝑘+𝑈𝑖𝑠𝑘 𝑈 =2 𝑇𝑟𝑜𝑏= ∑𝐵𝑟𝑜𝑏 𝑈𝑢𝑘+𝑈𝑖𝑠𝑘 𝑠𝑎𝑡𝑖 gdje je: U – rad željezničke mreže izražen u kolima Uuk – broj ukrcanih kola na vlastitoj mreži Uisk – broj iskrcanih kola na vlastitoj mreži Trob – prosječno bavljenje kola radi jedne robne operacije ∑Brob – ukupno sati zadržavanja kola na robnij operacijama (ukrcaj i iskrcaj) Sva se kola koja dolaze u postaju (radi ukrcaja ili iskrcaja) evidentiraju po vremenu dolaska i vremenu odlaska iz postaje. Na temelju tih podataka izračunava se vrijeme zadržavanja kola na postaji radi robnih operacija (Milošević i Pavliček, 18: ).

20 Tročlana formula obrta kola ϑ= 𝐿 𝑉𝑘 + 𝐾𝑡𝑒ℎ×𝑇𝑡𝑒ℎ + 𝐾𝑟𝑜𝑏×𝑇𝑟𝑜𝑏 (𝑠𝑎𝑡𝑖) Iz ove analize vidljivo je da prvi član predstavlja vrijeme koje kola tijekom obrta provedu u vlakovima. Drugi član jest vrijeme koje kola tijekom obrta provedu u tehničkim postajama (rasporednim ili ranžirnim). Treći član predstavlja vrijeme koje kola tijekom obrta provedu na robnim operacijama. I. član II. član III. član

21 VRSTE BRZINA NA ŽELJEZNICI
Pored komercijalne brzine na željeznici razlikuje se još čista tehnička brzina (Včt) i tehnička brzina (Vt). Komercijalna brzina zavisi od raznih faktora, kao što su: - uzdužni profil pruge, tehnička opremljenost pruga, vučna snaga lokomotive – stupanj njezina iskorištenja, organizacija prometa i dr. Komercijalna brzina vlakova jest prosječna brzina kretanja svih teretnih vlakova na određenoj dionici pruge ili određenoj mreži za koju se računa obrt kola. Veličina komercijalne brzine vlakova izračunava se odnosom voznih kilometara i voznih sati, pa je (za više vlakova): 𝑉𝑘= ∑𝑁𝐿 ∑𝑁𝑡 ( 𝑘𝑚 ℎ ) gdje je: Vk – komercijalna brzina ∑NL – ukupno voznih kilometara ∑NT – ukupno voznih sati

22 Ako se promatra samo jedan vlak, onda je njegova komercijalna brzina odnos dužine dionice na kojoj se vlak kreće i vremena putovanja tog vlaka, pa je: 𝑉𝑘= 𝐿 ∑𝑡𝑝 𝑘𝑚 ℎ ili 𝑉𝑘= 𝐿 ∑𝑡𝑣+∑𝑡𝑧 (𝑘𝑚 ℎ −1 ) gdje je: L – dužina dionice na kojoj se vlak kreće ∑tp – vrijeme putovanja vlaka na dionici L ∑tv – vrijeme vožnje vlaka na dionici L ∑tz – vrijeme zadržavanja vlaka na dionici L ∑𝑡𝑝=∑𝑡𝑣+∑𝑧

23 β= 𝑉𝑘 𝑉𝑡 ; β<1, 𝑗𝑒𝑟 𝑗𝑒 𝑉𝑘<𝑉𝑡
Čista tehnička brzina (Včt) jest odnos dužine dionice pruge (L) i vremena vožnje na toj dionici bez vremena za polazak i zaustavljanje vlaka: 𝑉č𝑡= 𝐿 𝑡𝑣−𝑡𝑑𝑜𝑝 𝑘𝑚 ℎ gdje je: tv – ukupno vrijeme vožnje vlaka na dionici L tdop – ukupna dodatna vremena vožnje za polazak i zaustavljanje vlakova Tehnička brzina jest odnos dužine dionice pruge (L) i ukupnog vremena vožnje: 𝑉𝑡= 𝐿 𝑡𝑣 𝑘𝑚 ℎ Vt – tehnička brzina vlaka Odnos komercijalne i teničke brzine vlakova naziva se koeficijent komercijalne brzine (β): β= 𝑉𝑘 𝑉𝑡 ; β<1, 𝑗𝑒𝑟 𝑗𝑒 𝑉𝑘<𝑉𝑡

24 PROSJEČNA DUŽINA KRETANJA KOLA TIJEKOM OBRTA (l)
Kola od jednog do idućeg ukrcaja prijeđu jedan dio puta u nakrcanom stanju, a drugi dio kao prazna, te je: 𝑙=𝑙𝑛𝑎𝑘+𝑙𝑝𝑟 gdje je: l – dužina kretanja kola tijekom obrta lnak – dužina kretanja nakrcanih kola tijekom obrta lpr – dužina kretanja praznih kola tijekom obrta Kada se dužina kretanja praznih kola podijeli s dužinom kretanja nakrcanih kola dobit će se koeficijent praznog kretanja kola (α), koji pokazuje dužinu kretanja kola u praznom stanju u odnosu na 100 km kretanja u nakrcanom stanju (vrijendnost tog koeficijenta trena pomnožiti sa 100): α= 𝑙𝑝𝑟 𝑙𝑛𝑎𝑘 𝑙𝑝𝑟=α𝑙𝑛𝑎𝑘 𝑙=𝑙𝑛𝑎𝑘+α𝑙𝑛𝑎𝑘 𝑙=𝑙𝑛𝑎𝑘 1+α Dužina kretanja kola tijekom obrta (l) dobiva se i pomoću formule: 𝑙= ∑𝑁𝑆 𝑈 (𝑘𝑚) ∑NS – kolski kilometri nakrcanih i praznih kola; U – veličina rada u jedinici vremena

25 KRETANJE KOLA U JEDNOM DANU (s)
Kretanje kola u jednom danu može se izračunati na dva načina: na temelju odnosa kolskih kilometara nakrcanoh i praznih kola (NS) i radnog kolskog parka (Nr) i s pomoću dužine kretanja kola tijekom obrta (l) i obrta kola (ϑ). 𝑠= ∑𝑁𝑆 𝑁𝑟 𝑘𝑚 𝑑𝑎𝑛 𝑖𝑙𝑖 𝑠= 𝑙 ϑ 𝑘𝑚 𝑑𝑎𝑛 𝑠= 𝑙𝑛𝑎𝑘(1+α) ϑ gdje je: s – kretanje kola u jednom danu NS – kolski kilometri nakrcanih i praznih kola Nr – radni kolski park (kolski dani) l – dužina kretanja kola tijekom obrta ϑ – obrt kola u danima α – koeficijent praznog kretanja kola lnak – dužina kretanja nakrcanih kola tijekom obrta

26 RAD TERETNIH KOLA TIJEKOM DANA (Tk)
Rad teretnih kola tijekom dana jest vrijeme koje kola tijekom dana utroše u kretanju i izračunava se po formuli: 𝑇𝑘= 𝑠 𝑉𝑘 𝑠𝑎𝑡 𝑑𝑎𝑛 𝑖𝑙𝑖 𝑇𝑘= 𝑇𝑣𝑙 ϑ 𝑠𝑎𝑡𝑖 𝑑𝑎𝑛 Tk – rad teretnih kola tijekom dana Tvl – dio obrta kola izraženo u satima ϑ – obrt kola u danima s – kretanje kola u jednom danu Vk – komercijalna brzina vlaka U procesu prometa kola se kreću nakrcana ili prazna. S obzirom da je pri prijevozu tereta jedinica izršenog rada neto-tonski kilometar, samo će nakrcana kola ostvariti taj rad. Produktivnost kola iskazuju količinu rada, koju ostvaruju svaka kola radnog parka u neto-tonskim kilometrima i određuju se po formuli (Kovačević 17:66-68): 𝑃𝑟=𝑃𝑑𝑟×𝑠 𝑛𝑡𝑘𝑚 𝑘𝑜𝑙𝑎−𝑑𝑎𝑛 , 𝑔𝑑𝑗𝑒 𝑗𝑒 𝑃𝑑𝑟= ∑𝑃𝑙 ∑𝑁𝑆 𝑡𝑜𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑙𝑎 ∑Pl – neto-tonski kilometri ∑NS – kolski kilometri svih (nakrcanih i praznih) kola PRODUKTIVNOST TERETNIH KOLA (Pr)

27 OSNOVNI POKAZATELJI U ŽELJEZNIČKOM PUTNIČKOM PROMETU

28 ∑𝑃𝑙= 𝑖=1 𝑚 ( 𝑗=1 𝑛 𝑃 𝑗 𝑙 𝑗 )𝑖 (𝑝𝑘𝑚)
Pokazatelji korištenja sredstva putničkog prometa mogu se također podijeliti na kvantitativne i kvalitativne. Kvantitativnim se pokazateljima iskazuje obujam i broj prevezenih putnika. To su: - broj otpremljenih i prispjelih putnika te broj putnika koji tranzitiraju promatranu prugu, ostvareni, odnosno planirani putnički kilometri, kilometri putničkih vlakova po sjedištu, vozni kilometri, kolski kilometri, kolskoosovinski kilometri, te srednja gustoća prijevoza putnika. Putnički kilometri (PL) dobivaju se po formuli: ∑𝑃𝑙= 𝑖=1 𝑚 ( 𝑗=1 𝑛 𝑃 𝑗 𝑙 𝑗 )𝑖 (𝑝𝑘𝑚) gdje je: i=1,2,....,m – broj smjerova ili dionica prometa putničkih vlakova j=1,2,....,n – broj različitih struktura putnika s veličinom toka 𝑃 𝑗 prema dužinama relacija njihova putovanja 𝑙 𝑗 na promatranom smjeru, odnosno dionici i (Čičak, Eror 7: ) Kvalitativnim se pokazateljima izražava kvaliteta korištenja tehničkih sredstava (kola, lokomotiva, propusna moć dionice). To su: - prosječni put jednog putnika, masa putničkih vlakova, kretanje putničkih kola u jednom danu, komercijalna brzina vlakova, broj putnika po jednom sjedištu, broj putnika u vlaku, produktivnost putničkih kola i dr.

29 Prosječni broj putnika (As) po jednom sjedištu određuje se po formuli:
𝐴𝑠= ∑𝑃𝐿 ∑𝑆𝑑 𝑝𝑢𝑡 𝑠𝑗𝑒𝑑 As – broj putnika po jednom sjedištu ∑PL – putnički kilometri prevezenih putnika ∑Sd – sjedišta po kilometru (broj sjedišta x dužina pruge) Prosječni broj putnika (Av) u vlaku dobiva se po formuli: 𝐴𝑣= ∑𝑃𝐿 ∑𝑁𝑙𝑝 𝑝𝑢𝑡 𝑣𝑙𝑎𝑘 Av – prosječni broj putnika u vlaku ∑Nlp – vozni kilometri, koji se dobiju množenjem broja vlakova sa dužinom prijevoza u kilometrima (tih vlakova)

30 SREDSTVA ZA IZVRŠENJE PRIJEVOZA NA ŽELJEZNICI

31 - parne lokomotive imaju prve brojeve 0, 1 i 2;
- Sredstva za izvršenje prijevoza na željeznici su lokomotive (vučna vozila) i kola (vagoni). - Osnovna pokretačka snaga željezničkog prometa jest lokomotiva (vučno vozilo). - - Lokomotive mogu biti parne, dizelske i električne. U ostala vučna vozila spadaju šinobusi, elektromotorna i dizel-motorna kola. - S obzirom na vrstu rada, lokomotive se dijele na putničke, teretne i manevarske. - Osnovna eksploatacijska svojstva lokomotive su: - vučna snaga i jačina u kW Lokomotive se obilježavaju posebnim oznakama, kao što su oznaka vlasništva, oznaka serije, redni broj, tehnički podaci, oznaka sadržaja goriva i dr. - Oznaka serije sastoji se od tri broja, a nalazi se ispred rednog broja vozila. Prvi broj oznake serije označuje vrstu pogona lokomotive. Na primjer: - parne lokomotive imaju prve brojeve 0, 1 i 2; - električne lokomotive imaju prve brojeve 3, 4 i 5; - dizel-lokomotive imaju prve brojeve 6, 7 i 8; - ostale vrste pogona imaju prvi broj 9. - Redni se broj u seriji također sastoji od tri broja koji se piše iza crtice poslije oznake serije. Primjer: oznaka jedne električne lokomotive Broj 342 označava seriju lokomotive. Prvi broj upućuje na električnu lokomotivu. Iza tog broja na pisan je redni broj lokomotive u seriji (113). - Tehnički podaci označeni su na bočnim stranama upravljača. Ove se oznake odnose na podatke o rasporedu osovine i osovinskom pritisku.

32 Za prijevoz putnika i robe (stvari, tereta) željeznica koristi željeznička kola (vagone), odnosno vozila na tračnicama. Prema osnovnoj namjeni, kola se dijele na: - poštanska, putnička, službena, teretna i specijalna (vagon-restoran, kola za spavanje). Putnički kolski park čine putnička kola, dizel-motorni vlakovi, elektro-motorni vlakovi, šinobusi, salonska kola i samohodni motorni saloni. Kola za prijevoz putnika označena su velikim slovima A, AB i B. To su kola 1. i 2. razreda (njihova je razlika neznatna). Kola s oznakom RIC jesu kola koja se uključuju u vlakove međunarodnog prometa. Teretna kola na željeznici razlikuju se po tehničkim i eksploatacijskim svojstvima: tipu, kočnicama, kvačilima, broju osovina, nosivosti (u tonama), tari (u tonama), bruto-masi po m 2 , koeficijentu tare. Vrste i tipovi teretnoh kola kao i njihove druge osobine označene su serijom, podserijom i ostalim oznakama. Serija označava vrstu kola (npr. otvorena, zatvorena) i tip kola u svakoj vrsti (npr. obična zatvorena, specijalna zatvorena). Podserija označava bliža tehnička i eksploatacijska svojstva svake vrste i tipa kola. Prema vrsti kočnice, teretna se kola dijele na: - kola bez kočnice, koka s ručnom i kola sa zračnom kočnicom.

33 Prema broju osovina teretna kola mogu biti dvoosovinska, četveroosovinska i višeosovinska.
Nosivost kola označava se u tonama, a zavisi od dimenzije, odnosno apremine kola. Iskorištenje kola po nosivosti zavisi od količine tereta, zapremine kola i specifične težine tereta. Tara kola jest vlastita masa kola. Bruto-masa kola sastoji se od tare kola i mase stvari ukrcanih u kola. Opterećenje kola zavisi od dopuštenog osovinskog pritiska pruge, koji se na našim prugama kreće od 16 – 20 Mp (1 Mp – 100 kp) po 1 osovini, od: 15590,64𝑁≅15700𝑁 do 19613𝑁≅19600𝑁 sila od 1N je sila koja masi od 1 kg daje ubrzanje od 1 m/ 𝑠 2 Koeficijent tare (λ) jest odnos tare i nosivosti kola: λ= 𝑞 𝑃𝑘 gdje je: q – tara kola u tonama Pk – nosivost kola u tonama

34 SPECIFIČNOSTI TRANSPORTNIH SUSTAVA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU
Osnovni sustavi željezničkih prijevoza kontejnera (vrste otpreme) : - Blok vlakovi /Maršrutni vlakovi , Grupe vagona (vagonske skupine) , Pojedinačni prijevozi Blok vlakovi – kompozicija vlaka sastavljena isključivo od kontejnerskih vagona – ima točno definiran vozni red. Količinski uvjet za pokretanje bloka vlaka je 24 UTI-1 (imaginarna tovarna jedinica dužine 40’ , težine veće od 16,5 tona). Postoje različite kombinacije za ispunjenje ovog uvjeta , ali najjednostavnije je : treba imati najmanje 24 x 40’ kontejnera s težinom većom od 16,5 tona. Obično je dužina bloka vlaka 500 m. Pojedinačni prijevozi – kontejner se preuzima u bilo koje vrijeme , otprema se u mješovitoj kompoziciji vagona, vozni red nije unaprijed definiran . Grupa vagona – formira se grupa vagona nakrcana kontejnerima , otprema se u mješovitoj kompoziciji vagona , vozni red nije unaprijed definiran

35 SPECIFIČNOSTI TRANSPORTNIH SUSTAVA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU
VRSTE ŽELJEZNIČKIH TARIFA ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA Razlikuje se : osnovna željeznička tarifa , kombinirana željezničko cestovna tarifa ( u žargonu “lomljeni prijevoz”) a) Osnovna željeznička tarifa – podrazumijeva prijevoz kontejnera od lučkog terminala do željezničkog kopnenog terminala. Uvjeti prijevoza su :FOR-FOR (Free on rail- Free on rail) – tarifa sadrži prijevoz kontejnera na vagonu a troškovi ukrcaja i iskrcaja sa vagona se dodatno naplaćuju od strane lučkog ili kopnenog terminala ; ili FOR (Free on rail) – FOG (Free on ground) – u tarifi su uključeni i troškovi ukrcaja i iskrcaja sa vagona

36 SPECIFIČNOSTI TRANSPORTNIH SUSTAVA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU
b) Kombinirana željezničko-cestovna tarifa U ovom slučaju željeznički operator preuzima obvezu prevesti kontejner do krajnjeg odredišta- primatelja (DOOR) - izvan željezničkog kolosijeka (FOR) ili željezničkog terminala FOG . Ovakav tip tarife može glasiti DOOR CITY LIMITS – označava isporuku kontejnera unutar naznačenog grada. Pored toga u primjeni je i drugi tip tarife – nudi se isporuka kontejnera na adresu primatelja u određenom krugu unutar xx kilometara od kopnenog željezničkog terminala. Kod prijevoza kontejnera kamionom i isporuke na adresu primatelja važi pravilo dozvoljenog vremena za punjenje i pražnjenje- uobičajeno je 2 sata. Ako se ovome pridoda vrijeme za obavljanje carinskih formalnosti od dozvoljenih 2 sata- ukupno vrijeme koje prijevoznik dozvoljava za punjenje/pražnjenje + carinske formalnosti je 4 sata. Nakon toga naplaćuje se AUTO DAN – DANGUBA ZA ZADRŽAVANJE VOZILA.

37 Tipovi željezničkih vagona za prijevoz tereta
Niskopodni vagoni za prijevoz teretnih vozila Zatvoreni vagoni za prijevoz masovnih tereta koji ne smiju doći u dodir s vodom (nitrati, žitarice , vapno,…) Teretni vagoni projektirani za prijevoz robe na paletama (63 palete dimenzija 800 x1200mm ili 42 palete 1000x 1200 mm Otvoreni vagoni bez stranica za prijevoz tereta u većim količinama (strojevi, drvena građa, čelične konstrukcije,…) Kontejnerski vagoni (Plato vagoni) za prijevoz kontejnera i izmjenjivih kamionskih sanduka . Vagon nema poda pa se kontejneri postavljaju na konstrukciju Open top vagoni za prijevoz materijala u rasutom stanju (šljunak,…) Vagoni cisterne za prijevoz tekućina i plinova, Specijalni namjenski vagoni za skladišta U SAD-u se za prijevoz kontejnera koriste vagoni na koje se slažu dva reda kontejnera (DST - Double Stack Train)

38 KOPNENI MOSTOVI – Interkontinentalni željeznički prijevozi
Landbridge - nastao je za vrijeme prvog zatvaranja Sueskog kanala – dotad uobičajeno putovanje od Azije do Europe zamijenjeno je pomorskim prijevozom od Azije do zapadne obale SAD-a i Landbridgeom od zapadne obale do istočne obale SAD-a i ponovno brodom od SAD-a do Europe Mini Landbridge – kopneni prijevoz između luke iskrcaja i druge luke koja je po B/L zadnja luka iskrcaja ali u koju je teret došao kopnenim putem iz luke iskrcaja ( Primjer : Luka iskrcaja OAKLAND , konačna luka HOUSTON) Micro Landbridge – teret dolazi na konačno kopneno odredište kopnenim putem iz luke iskrcaja (Primjer : luka iskrcaja NEW YORK , konačno odredište MEMPHIS) Primjeri kopnenih mostova – Chile – Argentina ; Trans- Siberia ; Peking – Moskva ; Singapore – Bangkok ; Vancouver – Toronto ; Los Angeles – New York , Seatlle –Chicago , …

39 Robno-transportni centri
Opći pojmovi : Robni tokovi – geografski tokovi određenih vrsta roba (tereta) koji se kreću određenim prometnim pravcima , prometnim koridorima / prometnim rutama. Prometna mreža – opći zbirni pojam za sve mreže prometnica raznih oblika prometa. Sastoji se od prometnica i prometnih čvorišta. U fizionomskom smislu misli se na rasprostiranje prometnica u prostoru između raznih naselja. Gustoća mreže – važnije obilježje – obično se iskazuje kao duljina određenih prometnica u km na 100 km2 površine prostora. Prometni koridor – prometni pravac s odgovarajućom prometnom infrastrukturom (robno distribucijski centri, robni terminali , prometnice) kojim cirkulira objekt prijevoza (roba/teret ili putnici).

40 Robno-transportni centri
Prometna čvorišta – mjesta u kojima se sijeku tri ili više prometnica – prometnih pravaca iz različitih smjerova. Terminal – mjesto na kraju transportnog lanca za prijelaz i prihvat putnika ili rukovanje teretom ili njegovom dostavom. Roba – za razliku od tereta koji se pojavljuje isključivo kao predmet prijevoza i prekrcaja , roba može biti predmet prijevoza i prekrcaja , ali se u principu odnosi na pojam trgovačke robe tj. robe namijenjene tržištu. Teret – pojavljuje se kao predmet prijevoza i prekrcaja – predstavlja ukupnost stvari ukrcanih na prijevozno sredstvo radi prijevoza.

41 Robno-transportni centri
Robno – transportni centri - posebni kompleksi specijaliziranih i univerzalnih transportnih terminala , zatvorenih i otvorenih specijaliziranih i univerzalnih skladišta koji su locirani u blizini velikih industrijskih središta , velikih prometnih čvorišta , velikih morskih luka, velikih ranžirnih kolodvora. Izgrađeni su na frekventnim prometnim koridorima uz međunarodne cestovne i željezničke prometnice.

42 Robno-transportni centri (RTC)
RTC-i - povezuju transportnom i prometnom infrastrukturom industrijska središta, prometna čvorišta, morske luke, ranžirne kolodvore , robno-distribucijske centre i logističke centre u svojem gravitacijskom zaleđu. Robno-distribucijski centar – sastavni dio logističkog opskrbnog lanca Robno-trgovinski centri – funkcionalna kombinacija robnih kuća , supermarketa, diskontnih kuća i specijaliziranih prodavaonica. Logistički centri – mjesta za razvoj i primjenu tehnologija intermodalnog i multimodalnog transporta. Gravitacijsko područje – prostor s kojeg se pokreću robno-transportni tokovi koji u jednoj fazi svog kretanja prolaze kroz terminal

43 Robno-transportni centri (RTC)
Logistički centar – pojam koji se koristi za sve centre/terminale koji kao osnovnu djelatnost imaju skup logističkih aktivnosti. Robno-transportni centar – najviša razina integracije logističkih aktivnosti, logističkih sustava i korisnika i nositelja logističkih usluga. Povezuje najmanje dva transporta i omogućuje sve oblike transformacije tokova makro-distribucije i tokova mikro-distribucije.

44 Robno-transportni centri
Robno-transportni centri egzistiraju već duži niz godina – njihova funkcija , struktura i ciljevi razvoja s vremenom su dobivali različite oblike i nazive – u terminološkom i tehnološkom smislu. Mjesta transformacije robnih tokova imaju različite nazive : centar, terminal , zona, platforma, stanica, čvor, luka , točka, itd.- to su mjesta koncentracije logističkih i pratećih aktivnosti – funkcija je presijecanje robnih tokova uz povezivanje raznih vrsta i oblika transporta.

45 Robno-transportni centri
Zajedničke aktivnosti vezane uz robno-transportne centre/terminale : - Prihvat i otprema robnih i transportnih tokova Prekrcaj transportnih sredstava Skladištenje i čuvanje robe Formiranje teretnih jedinica Formiranje jedinica otpreme Izrada prateće dokumentacije Prateće usluge za transportna sredstva , robu i osoblje.

46 Robno-transportni centri
Suštinske razlike modela RTC-a/Logističkih centara : Osnivači i vlasnici Organizacijske forme Pripadnost određenom vidu prometa Pripadnost određenoj vrsti roba Primjeni teretnih jedinica i pripadnoj tehnologiji Strukturi i opsegu logističkih funkcija Lokaciji u odnosu na urbane sredine i industrijske komplekse Stupnju kooperacije nositelja i korisnika usluga , …

47 Robno-transportni centri
Najčešće vrste robnih terminala : HUB terminal – glavni terminal – mjesto najveće koncentracije tokova i najšire ponude logističkih usluga- to je prometno središte koje sve radijalno raspoređene manje terminale , centre.

48 Robno-transportni centri
GATEWAY terminal – posebni oblik “HUB” sustava – predstavlja vezu između različitih vidova transporta (morski-cestovni-željeznički,..)

49 Vrste terminala Kamionski terminal – mjesto zaustavljanja i zadržavanja cestovnih transportnih vozila i vozača sa svim servisnim i pratećim objektima. Intermodalni terminal – terminal u kojem se obavlja prekrcaj intermodalnih transportnih jedinica s jednog na drugi vid transporta (bimodalni , multimodalni , …) Robni terminal – namijenjen je za točno određenu vrstu robe – prehrambeni proizvodi, roba široke potrošnje, lako pokvarljiva roba, rasuti tereti, žive životinje,… Logistički park – prostor kojeg čine različiti korisnici i davatelji usluga iz područja logistike, transporta i ostalih pratećih sustava. U jednom parku može se naći više distributivnih centara , terminala, skladišta , trgovačkih centara, …

50 Vrste terminala Logistička platforma (zona) – integrira logističke i prateće sustave i aktivnosti na definiranom uređenom prostoru. Primjer su industrijske zone – kompleksi (Bakar, …) Teretni terminal – prekrcajni terminal lociran uz neki vid transporta- povezuje transportne tokove makro i mikro distribucije roba. Feeder terminal – sabirno-distributivni terminal za opsluživanje (linijski ili kružno) manjih terminala/centara lociranih u okruženju ( Feeder – engl. – hranitelj) Cross-docking terminal – transferna točka između dolaznih i odlaznih tokova prometa roba. Pozadinski terminal- sustav logističkih aktivnosti u zaleđu pomorskih luka

51 Vrste terminala Cross-docking terminal

52 Faktori razgraničenja modela logističkih centara

53 Robno-transportni centri
Robno-transportni centri u europskim zemljama imaju sljedeće nazive : - Engleska : Freight Vilages (FV) Francuska : Plate Forme Logistique/Plate Forme multimodales Njemačka : Guterverkehrszentrum (GVZ) Italija : Interporto Španjolska : Centro integrado de mercancias Danska : Transport Centre

54 Robno-transportni centri
Osnovne karakteristike koncepta robno-transportnih centara : Prostorno naseljavanje poduzeća iz različitih djelatnosti: transportno orijentiranih kompanija, logističkih operatera, i proizvodnih i trgovačkih poduzeća s jakom logistikom Povezanost s najmanje dva vida prometa i postojanje intermodalnog terminala Funkciju managementa obavlja lokalni operator koji inicira kooperativne aktivnosti s ciljem stvaranja sinergijskih učinaka Najčešće se razvijaju na bazi javno-privatnog partnerstva iniciranog od strane nacionalne ili lokalne vlasti. RTC-i se često razvijaju od strane resornog ministarstva, Europlaform-i , te domaćih i stranih investitora

55 Robno-transportni centri
RTC-i pružaju korisnicima napredna rješenja i infrastrukturu za informacijske tehnologije (IT) Veličina lokacije na kojoj se razvijaju RTC-i uglavnom se kreće od 100 do 150 ha , zavisno od aktivnosti veličina može varirati od 4 do 500 ha. Trenutno nekoliko RTC-a na prostoru Europe funkcionira u koncepciji mreže.

56 Robno-transportni centri
Osnovni kriteriji za osnivanje RTC-a : Multimodalnost – povezanost s različitim vidovima prometa Otvorenost – slobodan pristup za sva javna i privatna poduzeća koja žele koristiti objekte RTC-a. Osnovni koncept RTC-a je “win-win” situacija (svi dobivaju) – različiti operateri i sudionici mogu dopunjavati jedni druge . Multifunkcionalnost – sve transportne i logističke funkcije reprezentiraju se kroz prijevoznike , špeditere, agente, brokere, carinske brokere, uprave (lučka, carinska, …) Rukovanje teretom – vrlo širok spektar objekata i opreme za manipulaciju teretom (kontejnerski terminal, skladišta s temperaturnim režimom, …)

57 Robno-transportni centri
Osnovni kriteriji za osnivanje RTC-a : Elektronička razmjena informacija (IT)- pristup telematskim sustavima vezanim uz transport, administraciju, upravu i lanac opskrbe. Intersekcionalnost/međupovezanost – bliska suradnja i integriranje različitih poslovnih sektora u cilju realizacije transportnih i logističkih aktivnosti Ušteda troškova – nema dupliranja sustava Dodatne usluge – stanice za opskrbu gorivom i vodom , sustavi za održavanje, carinska kontrola, istraživačke aktivnosti, kontrola kvalitete i kvantitete roba, …

58 Ciljevi razvoja robno-transportnih centara
Najčešće se klasificiraju prema : Području društveno-gospodarskog interesa- ekonomski , društveni (socijalni ), prometno-logistički , ekološki, energetski, ciljevi prostornog planiranja , … Interesnim grupama/nositeljima odlučivanja- sve javne i privatne institucije uključene u planiranje, razvoj, eksploataciju robno-transportnog centra (nacionalne/regionalne/gradske uprave, gospodarske komore, transportna poduzeća, špediterska poduzeća, …) Makro, meta i mikro aspektu promatranja sustava RTC-a – makro aspekt- ciljevi razvoja RTC-a kao dijela mreže nacionalnog karaktera; meta aspekt- razvoj RTC-a u gravitacijskoj zoni, mikro – ciljevi razvoja korisnika/kompanije

59 Faktori izbora lokacije RTC-a
Karakteristike zahtjeva logističkih tokova – struktura i karakteristike potencijalnih korisnika i tokova koje ono generiraju, zahtjevi pojedinih transportnih tehnologija i primjena logističke strategije Karakteristike RTC-a - pripadnost logističkoj mreži, struktura centra, vlasništvo, tehničko-tehnološke perfomance centra, Karakteristike lokacije i okruženja – konfiguracija terena, gravitacijska zona RTC-a, hidro- meteorološki uvjeti, … Lokacija RTC-a uvelike zavisi i od broja korisnika .

60 Gravitacijska zona terminala
Razlikuje se : Uža i šira gravitacijska zona terminala Zona jake – slabe i podijeljene preferencije robnih tokova Potencijalna – planirana- očekivana – stvarna tržišta robnih tokova koji gravitiraju robnom logističkom centru – terminalu Stalna i promjenjiva tržišta – zone privlačenja robnih tokova Male – srednje – velike zone gravitacije logističkog centra – terminala

61 Geostrateški položaj RH i gravitacijske zone

62 Hvala na pažnji.