Geografska astronomija

Παρουσίαση με θέμα: "Geografska astronomija"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Geografska astronomija

2 Zemljina vrtnja Izmjena dana i noći, godišnjih doba, izlazak i zalazak Mjeseca Strane svijeta: istok, E, zapad, W, sjever, N, jug, S Zemlja se vrti kao desni vijak

3 Zemljina geografska mreža
Zemlju prikazujemo kao kuglu Položaj na Zemlji utvrđujemo pomoću mreže paralela i meridijana Meridijani ili podnevnici – polukružnice koje spajaju polove Paralele ili usporednice – usporedne kružnice, najveća je ekvator ili polutnik (pola puta između polova)

4

5 Geografska širina – sjeverna od ekvatora uzduž meridijana prema SP; južna od ekvatora uzduž meridijana prema JP. Geografska dužina – istočna uzduž ekvatora ili druge paralele; zapadna uzduž ekvatora ili druge paralele. Početni meridijan - Greenwich u Londonu

6 Pitanja Zašto vidimo zvijezde? Kako se vrti Zemlja?
Noću nam se čini kako se zvijezde okreću. Je li doista tako? Objasni.

7 Prividno dnevno gibanje nebeskih tijela
Zamislimo kako stojimo na nekom položaju na Zemlji – ravnina na kojoj stojimo vodoravna je, ali je os vrtnje nagnuta prema njoj (nagnute su i staze zvijezda)

8 NEBESKI EKVATOR nebeska kružnica koja odgovara Zemljinu ekvatoru NEBESKA SFERA zamišljena sfera proizvoljnog radijusa po kojoj se tijela prividno gibaju; opažač u njenom središtu DNEVNE KRUŽNICE dnevne staze nebeskih tijela koje se izdižu ukoso nad horizontom SJEVERNI NEB. POL točka na neb.sferi koja pokazuje smjer Zemljine vrtnje

9 Vidokrug ili horizont – sve što vidimo oko sebe.
Astronomski horizont – kružnica na neb.sferi kojoj smo mi u središtu; na njemu se nalaze mjesta gdje nebeska tijela izlaze i zalaze. Dnevni luk – dio dnevnih kružnica po kojima se gibaju zvijezde (cijela kružnica iznad horizonta-vidimo zvijezdu, cijela kružnica ispod horizonta – ne vidimo zvijezdu).

10 Cirkumpolarne zvijezde - cijela dnevna kružnica iznad horizonta, vidimo ih.
Anticirkumpolarne zvijezde - cijela dnevna kružnica ispod horizonta, nikada ne vidimo s našeg položaja na Zemlji. Gornja kulminacija - najviši položaj zvijezde u odnosu na horizont. Donja kulminacija – najniži položaj zvijezde u odnosu na horizont.

11

12 HORIZONTSKI KOORDINATNI SUSTAV
Mreža koordinata za određivanje položaja na nebeskoj sferi. AZIMUT, A, je kut koji pokazuje koliko je objekt odmaknut od juga prema zapadu. Izražava se stupnjevima. VISINA, h, je kut od horizonta do objekta. Visina je kutni odmak, ne dužina. Važne točke: južna (S), zapadna (W), sjeverna (N), istočna (E), zenit, nadir. ZENIT – najviša točka horizonta ° NADIR- najniža točka horizonta °

13 EKVATORSKI KOORDINATNI SUSTAV
Polazi od ravnine nebeskog ekvatora i jednog početnog meridijana. DEKLINACIJA, δ(delta), kutna udaljenost dnevne kružnice od ekvatora. Na nebu ima ulogu geografske širine na Zemlji. - prema sj.nebeskom polu pozitivna - prema južnom neb.polu negativna Za početnu SATNU KRUŽNICU odabrana ona koja prolazi proljetnom točkom (Sunce prvi dan proljeća u zviježđu Ovna). Satne kružnice su nebeski meridijani.

14 EKVATORSKI KOORDINATNI SUSTAV
REKTASCENZIJA, α (alfa), ima ulogu geografske dužine. Računa se od proljetne točke SAMO prema istoku. Računa se u satima, minutama i sekundama. Punom krugu od 360° odgovara vrijeme od 24 sata. Zvijezde na nebeskoj sferi imaju svoje mjesto zapisano deklinacijama i rektascenzijama. SATNI KUT, t, koordinata koja se koristi umjesto rektascenzije. Od nebeskog se meridijana mjeri satni kut od juga prema zapadu.

15 Linkovi Geografska širina i dužina Nebeska sfera (rektascenzija i deklinacija)

16 Linkovi Nebeska sfera (satni mjesni kut)
Visina nebeskog tijela Azimut nebeskog tijela