BAKTERIJSKI UZROČNICI MASTITISA KRAVA

Παρουσίαση με θέμα: "BAKTERIJSKI UZROČNICI MASTITISA KRAVA"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 BAKTERIJSKI UZROČNICI MASTITISA KRAVA
Prof. dr. sc. Branka Šeol ZAVOD ZA MIKROBIOLOGIJU I ZARAZNE BOLESTI S KLINIKOM VETERINARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Tel./faks: Mob: 091/ OSIJEK, 18. ožujka 2010.

2 Mastitis je upala mliječne žlijezde uzrokovana brojnim mikroorganizmima najčešće bakterijama rjeđe kvascima i plijesnima prema kliničkom očitovanju razlikujemo akutni subakutni subklinički kronični mastitis

3 ČIMBENICI KOJI POGODUJU Mikrobi- današnje predavanje
NASTANKU MASTITISA Mikrobi- današnje predavanje genetske osobine krave oprema za mužnju postupci mužnje okoliš

4 MEĐUODNOS BAKTERIJA – DOMAĆIN - OKOLIŠ KOJI REZULTIRAJU MASTITISOM
čimbenik - mikrob čimbenik - domaćin čimbenik - okoliš sposobnost preživljavanja u neposrednom okolišu životinje (E. coli, Pseudomonas aeruginosa, Fusobacterium necrophorum) genetska predispozicija za mastitis: oblik sise, tonus sfinktera, anatomija sisnog kanalića, sposobnost slabljenja suspenzornog ligamenta prisutnost velikog broja potencijalno patogenih mikroba u neposrednom okolišu što upućuje na loše zoohigijenske uvjete sposobnost naseljavanja mliječnog kanalića (S. aureus, S. agalactiae) dob: starije krave - nakon četvrte laktacije sklonije mastitisu opći pristup životinji(njama); koli-mastitis u pravilu se javlja u farmskom-masovnom držanju sposobnost čvrstog prijanjanja na epitel m. žlijezde (S. aureus, S. agalactiae) stupanj laktacije: osjetljivije nakon telenja te slijedeća dva mjeseca oštećeni ili neprikladni strojevi za mužnju stupanj invazivnosti – pr. streptokoki uzrokuje neznatne patološke promjene a stafilokoki potiču degenerativne promjene oštećenja sisa: nepravilna strojna mužnja pogoduje oštećenju sisa ili su ulazna vrata bakterijama proljevanje suvišnog-nevaljalog mlijeka u okoliš upućuje na neprikladnu mužnju i higijenu sposobnost izbjegavanja fagocitoze i protubakterijskih lijekova te antimikrobna rezistencija imunološki čimbenici: titar IgA, IgG1, laktoferina i fagocita u mliječnoj žlijezdi oštećenje kože koje nastaje zbog sisanja (ovce)

5 uzročnik prirodno stanište oblik mastitisa
MASTITIS U KRAVA: najčešći etiološki uzročnici svrstani po važnosti, prirodnom staništu i obliku mastitisa uzročnik prirodno stanište oblik mastitisa Staphylococcus aureus oštećeno vime, koža, sluznice subklinički-često veliki broj krava subklinički inficirano, kronični, akutni i perakutni (gangrenozni) Streptococcus agalactiae intramamarno, mliječni kanal akutni ili kronični, rekurentni oblik Streptococcus disgalactiae usna šupljina, vaginalna sluznica akutni Streptococcus uberis koža, tonzile, vaginalna sluznica, izmet akutni-suhostaj E. coli, Klebsiella pneumoniae izmet, prašina, stelja - bolest intenzivnog-stajskog uzgoja “koli”-mastitis, perakutni (sepsa), neposredno po telenju u krava s malim brojem SS Arcanobacterium pyogenes (prije Actinomyces pyogenes) koža, sluznice perakutni, gnoji mastitis, suhostaj ili prvotelkinje prije telenja Arcanobacterium pyogenes i neki anaerobi (ne dijagnosticiraju se rutinski) fiziološka mikroflora (muhe pasivni prijenos ) ljetni mastitis u zasušenih krava i junica

6 uzročnik prirodno stanište oblik mastitisa
MASTITIS U KRAVA: rijeđe zastupljeni uzročnici svrstani po važosti, prirodnom staništu i obliku mastitisa uzročnik prirodno stanište oblik mastitisa Streptococcus pyogenes čovjek akutni mastitis Streptococcus pneumoniae perakutni, groznica Streptococcus equi subsp. zooepidemicus sluznice subakutni ili kronični Enterococcus faecalis koža, izmet Pseudomonas aeruginosa zemlja, voda, izmet perakutni (sepsa), kronicitet, perzistirajući Nocardia asteroides zemlja sporadički se javlja prvo kao akutni mastitis, a zatim postaje kroničan (granulomatozne promjene u vimenu) Serratia marcescens zemlja, izmet

7 uzročnik prirodno stanište oblik mastitisa
MASTITIS U KRAVA: rijeđe zastupljeni uzročnici svrstani po važosti, prirodnom staništu i obliku mastitisa uzročnik prirodno stanište oblik mastitisa Pasteurella multocida; Mannheimia haemolytica sluznice nosa, usta akutni ili perakutni mastitis Mycobacterium bovis metastaze iz primarnog žarišta induracija i hipertrofija vimena Fusobacterium necrophorum fiziološka anaerobna mikroflora crijeva, okoliš akutni mastitis Bacillus cereus hranjenjem “otpatcima” iz pivovare, intramamarno perakutni ili akutni Leptospira interrogans serovar hardjo genotip Hardjo-Bovis ili pomona voda, vlažno tlo, mokraća ili subklinički inficirane životinje agalakcija Candida albicans (kvasac) koža, sluznice, okoliš akutni Aspergillus fumigatus (plijesan) Najčešće bude mehanički unesen u mliječni kanal akutni (apscesi) ili kronični

8 Staphylococcus spp. Gram-pozitivni aerobni koki
Porodica Micrococcaceae (rodovi Micrococcus, Staphylococcus i Rothia (Stomatococcus) su katalaza-pozitivni Stafilokoki su najčešći izolati u veterinarskoj medicini a pripadaju porodici Micrococcaceae Najveće značenje imaju koagulaza-pozitivni stafilokoki (S. aureus, S. pseudintermedius, S. hyicus) ali i koagulaza-negativni staf. sve češće sudjeluju u etiologiji mastitisa

9 Staphylococcus aureus
Stafilokoki mogu biti prolazni kontaminanti, kratkotrajni ”stanovnici” ili trajni kolonizatori kože sisavaca Stafilokoki uzrokuju: - infekcije rana u svih životinja - mastitis - kožne infekcije - infekcije zglobova (pilići!)

10 EPIDEMIOLOGIJA STAFILOKOKNOG MASTITISA NA FARMAMA MLIJEČNIH KRAVA
intramamarni izvori zaraze Prvi i najvažniji rezervoar bakterije S. aureus je zaraženo VIME NAJVAŽNIJI NAČIN PRIJENOSA SA ZARAŽENOG NA NEZARAŽENO VIME SU RAZLIČITI PREDMETI - STROJEVI ZA MUŽNJU, KRPE KOJIM SE BRIŠE VIME ili RUKE MUZAČA AKO ZADNJA KRAVA U NIZU MUŽNJE IMA MASTITIS TADA ĆE PRVA SLIJEDEĆA KRAVA BITI IZRAVNO IZLOŽENA INFEKCIJI

11 EPIDEMIOLOGIJA STAFILOKOKNOG MASTITISA NA FARMAMA MLIJEČNIH KRAVA
ekstramamarni izvori zaraze S. aureus se nalazi na tijelu (koža, sluznice) većine sisavaca!!! izdvojen je s kože sisa i vimena, nosa, grudnog koša, sakruma, kaudanih nabora i trbuha, sluznice usana, očiju, vagine, rektuma krava S. aureus koji se nalazi na koži sisa često se NE izlučuje mlijekom – istraživači se ne mogu složiti jesu li stafilokoki na koži sisa krava izvor zaraze za ostale krave ali treba smatrati da JESU

12 Preživljavanje u okolišu
OKOLIŠ se NE smatra važnim izvorom zaraze bakterijom S. aureus iako se ovu bakteriju praktički može izdvojiti odasvud ZRAK - aerogeno širenje, bakterija S. aureus dokazana je u zraku u bolnicama, peradnjacima i izmuzištima STELJA – bakterija S. aureus nije izdvojena iz stelje ili samo vrlo rijetko s podloge na kojima obitavaju krave, te se ne smatra izvorom zaraze za krave 10 – 40% LJUDI “nosi” bakteriju S. aureus na sluznici ždrijela i nosa, a RUKE MUZAČA smatraju se glavnim izvorom ove bakterije

13 MUHE Znanstvenici su pokusima dokazali da su muhe (Musca domestica) vektori odnosno da su izravno odgovorne za širenje bakterije S. aureus. Obadi također prenose bakteriju S. aureus a šugarci koji oštećuju kožu vimena doprinose lakšem prodoru ove bakterije u vime Bakterija S. aureus izdvojena je s opreme, instrumenata, objekata, vode, hrane i ostalih vrsta životinja

14 Staphylococcus aureus BOLEST I PATOGENEZA
Infekcije nastaju uglavnom kada su sluznice i/ili koža oštećene na bilo koji način a infekciju potpomaže strano tijelo ili odumrlo tkivo Bakterija Staphylococcus aureus tvori brojne čimbenike virulencije koji joj omogućuju prodor i zadržavanje u životinji

15 čimbenik virulencije učinak
Kapsula Peptidoglikan Teihonska kiselina Protein A Toksini Eksfolijacijski toksin Enterotoksini Toksin koji uzrokuje toksični šok Koagulaza Hijaluronidaza Lipaza Nukleaza Inhibira fagocitozu Privlači leukocite i inaktivira komplementni sustav Vezuje fibronektin Vezuju imunoglobuline Sprečavaju fagocitozu, citotoksičnost Djeluje proteolitički u stratum granulosum epidermisa Superantigenost (aktivacija T-limfocita-povećana citotoksičnost), uzrokuje povraćanje i proljev Superantigenost, oštećenje endotel Pretvara fibrinogen u fibrin-zgrušavanje plazme Rastvara vezivno tkivo - olakšava širenje uzročnika Razgrađuje masnoće Razgrađuje DNA

16 Stafilokokni mastitis
Bakterija Staphylococcus aureus najčešći je uzročnik kroničnog i subakutnog mastitisa krava iako tijek infekcije može biti i akutan a mastitis gangrenozan S. aureus se najčešće prenosi opremom za mužnju i kroz oštećenja kože vimena (oprema, ugrizi muha, šugaraca) odnosno mliječnog kanala Vrlo važan trenutak za nastanak mastitisa jest vezivanje bakterije S. aureus za epitel duktusa i alveola a zatim se uzročnik širi sisnim kanalom

17 Nažalost ova faza ovisi o do sada nerazjašnjenim čimbenicima koji se odnose na:
- umnažanje stafilokoka, - imunost prema alfa toksinu kojeg tvori bakterija S. aureus, - brzini urođene imunosne reakcije, odnosno dotoka polimorfonuklearnih neutrofilnih leukocita (neutrofili) na mjesto infekcije, - učestalosti mužnje (evakuacija uzročnika) i - sposobnosti soja da tvori hemolizine i koagulazu. Neutrofili koji se nalaze u perifernoj krvi vrlo djelotvorno ubijaju stanice vrste S. aureus in vitro, ali u vimenu-(in vivo) djelovanje im je znatno slabije što je najvjerojatnije posljedica inhibitornog djelovanja mliječne masti i kazeina

18 SAŽETAK PRIMARNI IZVOR ZARAZE BAKTERIJOM S. AUREUS JE INFICIRANA MLIJEČNA ŽLIJEZDA INFICIRANA MLIJEČNA ŽLIJEZDA NIJE JEDINI IZVOR/REZERVOAR BAKTERIJE S. AUREUS JUNICE MOGU ZADRŽAVATI BAKTERIJU S. AUREUS (intramamarna infekcija) a KRAVE OBOLJEVAJU U SUHOSTAJU MJERE ZA NADZIRANJE I KONTROLU KONTAGIOZNOG MASTITISA TREBA PROVODITI I ONDA KADA JE BROJ ZARAŽENIH KRAVA MALEN ILI IH UOPĆE NEMA

19 Streptococcus spp.

20 Streptokoki su gram-pozitivne, fakultativno anaerobne, katalaza-negativne, nesporogene i nepokretne bakterije kugličasta oblika poredanih u nizovima Prema polisaharidnom antigenu stanične stijenke streptokoki su podijeljeni u skupine koje se označavaju velikim slovima abecede: A, B, C, D, E, G, L i V, no S. uberis, S. parauberis i S. pneumoniae ne pripadaju niti jednoj skupini tipična morfologija streptokoka poredani u nizu beta- hemolitični streptokok

21 1. Streptococcus agalactiae (skupina B prema Lanefieldovoj)
uobičajen uzročnik kontagioznog mastitisa krava, kroničnog, subkliničkog ili akutnog tijeka, a zahvaćene su najčešće više od jedne četvrti subklinički oblik očituje se povećanim brojem somatskih stanica bez vidljivih promjena u izgledu mlijeka čimbenici virulencije bakterije S. agalactiae proučavani su na ljudima i BALB/c miševima sa svrhom da se ustanovi populacija leukocita i tvorba citokina u mliječnoj žlijezdi inficiranoj ovim streptokokom

22 Već nakon 24 sata bakterija S
Već nakon 24 sata bakterija S. agalactiae se umnožila u mliječnoj žlijezdi a njezin broj ustostručio, a već nakon šest sati bakterija je dokazana i u ostalim organima Istovremeno broj neutrofila se znatno povećao kao i tvorba upalnih citokina: interleukin (IL)-1β, IL-6 kao i “tumor necrosis factor alfa” (TNF-α) što je jasan znak UPALE Upalni citokini pojačano su se izlučivali 72 sata nakon infekcije, a u područnim limfnim čvorovima porastao je broj makrofaga ali i T limfocita 10 dana nakon infekcije ustanovljen je porast titra protutijela za bakteriju S. agalactiae Sve navedeno upućuje na to da infekcija vimena provocira mehanizme urođene imunosti (UPALA – kao prvi mehanizam obrane od infekcije) kao i humoralnu imunost, odnosno tvorbu specifičnih protutijela

23 LIJEČENJE Bakterija S. agalactiae obitava SAMO u vimenu krava a većina (88-95%) zaraženih krava moguće je izlječiti primjenom penicilinskih antibiotika; krave koje ne reagiraju na poduzeto liječenje potrebno je odvojiti od zdravih i izlučiti jer su trajan izvor infekcije za ostale zdrave krave PREVENTIVA Dezinfekcija sisa nakon mužnje Terapija u suhostaju svih krava i svih četvrti Pri svakoj pojavi mastitisa ODMAH poduzeti liječenje Redovito kontrolirati i održavati opremu za mužnju Zasušivati kronično zaražene krave

24 Streptococcus dysgalactiae
Bakterija Streptococcus dysgalactiae uzročnik je tzv. okolišnog mastitisa a izdvaja se iz krava u laktaciji i suhostaju i u uzornim uzgojima u kojima se trajno provodi nadzor Iako često prisutna kao uzročnik mastitisa ova bakterija i dalje je nepoznanica glede čimbenika virulencije Poznato je da bakterija S. dysgalactiae može, posredstvom svojih površinskih bjelančevina, reagirati s više plazminih i izvanstaničnih bjelančevina domaćina, primjerice immunoglobulinom G, albuminom, fibronektinom, fibrinogenom, kolagenom, vitronectinom, plazminogenom, i α2-makroglobulinom S. dysgalactiae također tvori enzime hijaluronidazu i fibrinolizin koji joj pomažu u razgradnji tkiva i širenju po inficiranom tkivu vimena

25 U pokusnim uvjetima S. dysgalactiae prijanja i prodire u epitelne stanice m. žlijezde a sve je uvjetovano složenim mehanizmima koji se odvijaju između epitelnih stanica i mikroba Bakterija preživljava U EPITELNIM STANICAMA MLIJEČNE ŽLIJEZDE DUGO VREMENA NE MIJENJAJUĆI SE NITI UNIŠTAVAJUĆI EPITELNE STANICE (nema klinički vidljivih znakova mastitisa!!!) Potrebna su nova istraživanja koja će rasvjetliti međuodnos bakterije i stanica domaćina u početnoj fazi infekcije i tako poboljšati poznavanje patogeneze intramamarne infekcije što bi u konačnici pomoglo razvitku postupaka da se smanje štete uzrokovane infekcijom vimena ovom bakterijom

26 MIKOPLAZMALNI MASTITIS U KRAVA UZROKOVAN VRSTOM Mycoplasma bovis
Dijagnostika mikoplazama obavlja se u bakteriološkom laboratoriju Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti, Heinzelova 55 VETERINARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Tel./faks: Mob: 091/

27 Mastitis u krava muzara u uvjetima intenzivne stočarske proizvodnje općenito predstavlja gospodarski značajnu bolest, a u novije se doba među uzročnicima upale vimena sve češće spominju infekcije mikoplazmama. Poznato je više od 100 vrsta mikoplazama Čak 11 različitih vrsta mikoplazama sudjeluje u etiologiji mastitisa u mliječnih krava Najveće značenje ima vrsta Mycoplasma bovis (M. bovis) koja je do sada je izdvojena iz mlijeka krava u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji.

28 ETIOLOGIJA M. bovis jedna je od najpatogenijih mikoplazama za govedo.
Po učestalosti nalaza i značenju koje ima u etiologiji zaraznih bolesti u goveda nalazi se na prvom mjestu među dvadesetak vrsta tih mikroba izdvojenih iz goveda, posebice u europskim zemljama i SAD-u. M. bovis prvi je puta izdvojena iz vimena krava oboljelih od mastitisa godine u SAD-u

29 PROŠIRENOST Vrsta M. bovis NIJE ubikvitarna, ali je često prisutna u goveda u područjima u kojima se infekcija javlja enzootski. S epizootiološkog stajališta važna je činjenica da M. bovis često uzrokuje latentne infekcije vimena što ima važnu ulogu u širenju infekcije tim uzročnikom, a time mikoplazmoznog mastitisa.

30 Tko koga zaražava? pneumonija artirits mastitis pobačaj

31 U pokusnim je uvjetima dokazano da su sojevi M
U pokusnim je uvjetima dokazano da su sojevi M. bovis izdvojeni s nosne sluznice zdrave ili bolesne teladi patogeni za vime krava u kojih mogu uzrokovati mastitis što upućuje na zaključak da je klinički zdrava, ali mikopazmama inficirana telad važan izvor zaraze za krave To upućuje na zaključak da je klinički zdrava, ali mikopazmama inficirana telad važan izvor zaraze za krave M. bovis u pokusnim uvjetima može uzrokovati pobačaj u krava, a nakon intravezikularne aplikacije u bikova uzrokuje vezikulitis, epididimitis i orhitis

32 PREŽIVLJAVANJE U OKOLIŠU
Uvriježeno je ali i pogrešno mišljenje da M. bovis ne može dugo preživjeti izvan domaćina u okolišu zbog nedostatka vlage. Znanstvenici su istražili preživljavanje mikoplazama izdvojenih iz životinja pri različitim temperaturama i u različitim hranjivim podlogama i izvan njih. vrsta M. bovis pri temperaturi od +40C preživljava dana, pri +300C 185 dana, pri +370C dana, pri sobnoj temperaturi dana.

33 M. bovis na običnom filtar papiru pri temeraturi od +40C zadrži infektivnost čak 126 dana.
M. bovis, suprotno dosadašnjem mišljenju, može dovoljno dugo preživjeti u okolišu da bi se njome inficirala zdrava goveda.

34 KLINIČKI NALAZ M. bovis uzrokuje: akutne do subakutne upalne procese u različitim organima: vimenu krava, Mastitis uzrokovan tom vrstom vrlo je kontagiozan (zarazan, priljepčiv) zglobovima teladi i mlađih goveda te u dišnom ili spolnom sustavu u mladih i odraslih goveda

35

36 MASTITIS U zaraženim stadima od mastitisa oboli više od 20% muznih krava bez obzira na stadij laktacije a oboljevaju i krave u suhostaju. INKUBACIJA ovisi o dozi uzročnika, a iznosi dva do šest dana. Kada se bolest ukorijeni u stadu inkubacijski period može se protegnuti i na nekoliko tjedana, a klinički zdrave krave često izlučuju uzročnika mlijekom.

37 Jedan od najvažnijih znakova mastitisa uzrokovanog vrstom M. bovis je:
izrazita promjena konzistencije mlijeka, nagli pad mliječnosti na svega nekoliko mililitara sekreta u tijeku tri do pet dana nakon početka bolesti, brzo širenje infekcije s inficiranih na neinficirane četvrti neuspjeh u liječenju antibioticima krajnji ishod - agalakcija.

38 MLIJEKO KRAVA IZ KOJEG JE IZDVOJENA MYCOPLASMA BOVIS
Mlijeko zdrave krave Lijevo i sredina: mlijeko Krava zaraženih vrstom Mycoplasma bovis

39 Spomenuti klinički znakovi mastitisa puno su izraženiji pri prvom pojavku bolesti u nekom uzgoju kao i u krava koje su se neposredno otelile. Osim što se smanji količina mlijeka, značajno se mijenja konzistencija sekreta vimena, koji je vodenast do gnojni. Za mikoplazalni mastitis tipičan je nalaz obilnog taloga u epruveti koji čine krpice fibrina i vodenasti sadržaj iznad njega.

40 LIJEČENJE Iako se u liječenju infekcija uzrokovanih mikoplazmama koriste mnogi antibiotici i kemoterapeutici, kao što su primjerice oni iz skupine fluorokinolona (enrofloksacin i danofloksacin), teraciklinski pripravci, spektinomicin, gentamicin i spiramicin, važno je znati da potpunog izliječenja nema. Jednom zaražena krava većinom ostaje doživotno inficirana. Iz ove spoznaje proizlazi činjenica da naglasak u suzbijanju mastitisa uzrokovanog mikoplazmama treba staviti na profilaksu.

41 PROGRAM NADZORA I SUZBIJANJA MIKOPLAZMALNOG MASTITISA U MLIJEČNIH KRAVA

42 U KOJIM SE TIPOVIMA UZGOJA POJAVLJUJE MIKOPLAZMA?
U uzgojima mliječnih krava u kojima se NE provodi nadzor, infekcija se proširi na približno 70% krava a redovito je povezana s nedostatnom higijenom vimena u najširem smislu riječi (OPREMA ZA MUŽNJU, ruke, nesterilni aplikatori, stelja...) U uzgojima mliječnih krava u kojima se provodi nadzor infekcija će zahvatiti oko 10% krava OPTIMALAN BROJ ŽIVOTINJA BIO BI 150

43 MOŽEMO LI MIKOPLAZMALNI MASTITIS DOKAZATI UOBIČAJENIM BAKTERIOLOŠKIM POSTUPCIMA?
NE, NIKADA, stoga što su za uzgoj mikoplazama potrebne posebne hranjive podloge i što za njihov uzgoj (za razliku od ostalih bakterijskih uzročnika mastitisa) treba 4 do 7 a ponekad i 10 dana-sporo rastu Nakon što ih uzgojimo potrebno je odrediti kojoj vrsti pripadaju (nisu sve mikoplazme patogene): ELISA, PCR

44 VAŽNO je znati da je mikoplazme moguće izdvojiti iz skupnog uzorka (bazeni) čak iako je samo JEDNA KRAVA IZVOR ZARAZE ALI ako se mikoplazme izlučuju samo povremeno (stado koje je kronično zaraženo) moguće je da rezultat pretrage bude negativan-što nije dokaz da je stado zdravo!!

45 ŠTO UČINITI KADA SE USTANOVI MIKOPLAZMALNI MASTITIS?

46

47

48 PREVENTIVNE MJERE KOJE TREBA PODUZETI DA BI SE SPRIJEČILO ŠIRENJE MIKOPLAZMALNOG MASTITISA
ZAPOČETI NADZOR PODRAZUMIJEVA SLIJEDEĆE KORAKE: USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZA PRIKUPLJANJE UZORAKA MLIJEKA ZA MIKROBIOLOŠKU PRETRAGU MLIJEKA OBUHVATITI TREBA: SVA NOVA STADA SVE KRAVE KOJE SU SE VRATILE-IZLOŽBE I SLIČNO SVE NOVE JUNICE I KRAVE SVE KLINIČKI VIDLJIVE MASTITISE JEDNOM MJESEČNO, A PO POTREBI I ČEŠĆE, UZIMATI UZORKE IZ BAZENA (“BULK TANK”)

49 Poštivanjem predloženog modela postupanja omogućit ćemo otkrivanje zaraženih životinja prije nego li se bolest proširi na veći broj životinja VAŽNO JE USVOJITI SLIJEDEĆU MISAO: SVAKU NOVU ŽIVOTINJU TREBA SMATRATI ZARAŽENOM DOK SE NE DOKAŽE SUPROTNO

50 SAŽETAK NOVONABAVLJENE ŽIVOTINJE KARANTENA - 2X NEGATIVNE-SLOBODNE OD MIKOPLAZAMA 1-2X MJESEČNO PREGLED SKUPNIH UZORAKA + KONTROLA BROJA SS PREGLED-IZDVAJANJE MIKOPL. U LAB- MLIJEKA SVIH KRAVA S MASTITISM “POZITIVNE” ŽIVOTINJE IZLUČITI I ODVOJITI OD ZDRAVIH STROGA HIGIJENA PRIBORA ZA MUŽNJU I SVEGA ŠTO DOLAZI U DOTICAJ S VIMENOM

51 HVALA NA STRPLJENJU