POGLAVLJE IZBOR U UVJETIMA NESIGURNOSTI.

Παρουσίαση με θέμα: "POGLAVLJE IZBOR U UVJETIMA NESIGURNOSTI."— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 POGLAVLJE IZBOR U UVJETIMA NESIGURNOSTI

2 Pregled poglavlja 5 5.1 Opisivanje rizika 5.2 Sklonosti prema riziku 5.3 Smanjivanje rizika 5.4 Potražnja za rizičnom imovinom 5.5 Behavioralne ekonomije

3 Izbor u uvjetima nesigurnosti
Ponekad moramo odlučiti koliko ćemo riskirati. To ćemo učiniti kroz ove korake: kako bismo mogli uporediti rizičnost alternativnih mogućnosti, moramo kvantificirati rizik; Ispitat ćemo sklonosti ljudi prema riziku; vidjet ćemo kako ljudi mogu smanjiti ili eliminisati rizik u nekim situacijama, ljudi moraju izabrati količinu rizika koju su voljni snositi.

4 5.1 OPISIVANJE RIZIKA Vjerovatnost Očekivana vrijednost
● vjerovatnost – ukazuje koje su šanse da se određeni događaj desi Subjektivna vjerovatnost je percepcija da će se neki događaj desiti. Očekivana vrijednost ● očekivana vrijednost – ponderisani prosjek vrijednosti isplata svih mogućih ishoda ● isplata – vrijednost povezana s mogućim ishodom. Očekivanom vrijednošću mjeri se osnovna tendencija, odnosno isplata koju bismo očekivali u prosjeku. Očekivana vrijednost = Pr(uspjeh)($40/dionici) + Pr(neuspjeh)($20/dionici) = (1/4)($40/dionici) + (3/4)($20/dionici) = $25/dionici (gdje je Pr - vjerovatnost) Ako postoje dva moguća ishoda s isplatama X1 i X2, a vjerovatnost svakog ishoda je data sa Pr1 i Pr2, očekivana vrijednost je: E(X) = Pr1X1 + Pr2X2 Za n mogućih ishoda, očekivana vrijednost je: E(X) = Pr1X1 + Pr2X2

5 5.1 OPISIVANJE RIZIKA Varijabilnost
● varijabilnost – pokazuje do koje se mjere mogući ishodi nekog događaja razlikuju Tablica Prihod od poslova u prodaji ISHOD 1 ISHOD 2 Vjerovatnost Dohodak Vjerovatnost Dohodak Očekivani dohodak Posao 1: provizija Posao 2: fiksna plata .5 .99 2000 1510 1000 510 .01 1500 ● devijacija (odstupanje) – razlika između očekivane i stvarne isplate Tablica Odstupanja od očekivanog dohotka ($) ISHOD 1 ODSTUPANJE ISHOD 2 ODSTUPANJE Posao 1 Posao 2 2000 1510 500 10 1000 510 -500 -990

6 STANDARDNA DEVIJACIJA
5.1 OPISIVANJE RIZIKA Varijabilnost ISHOD 1 Kvadrat odstupanja ISHOD 2 kvadrata odstupanja Prosjek STANDARDNA DEVIJACIJA Posao 1 Posao 2 2000 1510 250,000 100 1000 510 980,100 9900 500 99.5 Tablica Izračunavanje varaijanse ($) Graf 5.1 Vjerovatnost ishoda dvaju poslova Vjerovatnost Distribucija isplata koji mogu proizići iz Posla 1 ima veći raspon i veću standardnu devijaciju od distribucije isplata koje mogu proizići iz Posla 2. Obje su distribucije ravne, jer su svi ishodi jednako vjerovatni Posao 2 Posao 1 Dohodak

7 Standardna devijacija
5.1 OPISIVANJE RIZIKA Varijabilnost Graf 5.2 Nejednake vjerovatnosti ishoda Vjerovatnost Distribucija isplata koje mogu proizići iz Posla 1 ima veći raspon i veću standardnu devijaciju od distribucije isplata koje mogu proizići iz Posla 2. Obje su distribucije stepenaste, jer su ekstremniji ishodi manje vjerovatni od onih bliže sredini distribucije. Posao 2 Posao 1 Odlučivanje Dohodak Tablica Dohoci od poslova u prodaji-promijenjeno ($) ISHOD 1 Kvadrat odstupanja ISHOD 2 Standardna devijacija Očekivani dohodak Posao 1 Posao 2 2000 1510 250,000 100 1000 510 980,100 500 99.5 1600 1500

8 5.1 OPISIVANJE RIZIKA PRIMJER 5.1 Sprečavanje kriminala
Novčane kazne su možda najprikladniji oblik kazni od zatvaranja kad se radi o prekršajima poput prebrze vožnje, nepropisanog parkiranja, utaji poreza ili zagađenju zraka. Uz ostale okolnosti nepromijenjene, što su propisane novčane kazne više, to će više podsticaja potencijalni zločinac imati da odustane od zločina. U praksi je hvatanje počinioca zločina vrlo skupo. Stoga se na administrativnim troškovima štedi uvođenjem visokih kazni (čija naplata stoji jednako kao i kod malih kazni), uz takvu raspodjelu resursa da je samo manji dio počinitelja uhvaćen.

9 SKLONOSTI PREMA RIZIKU
5.2 SKLONOSTI PREMA RIZIKU Graf 5.3 Nesklonost riziku, sklonost riziku, indiferencija prema riziku Korisnost U slučaju (a), potrošačeva granična korisnost se smanjuje kako dohodak raste. Potrošač je nesklon riskirati, jer bi više volio siguran dohodak od dolara (uz razinu korisnosti 16) od kockanja uz vjerovatnost 0,5 za dohodak od dolara i vjerovatnost 0,5 za dolara (i očekivanu razinu korisnosti 14). 30 Dohodak

10 SKLONOSTI PREMA RIZIKU
5.2 SKLONOSTI PREMA RIZIKU Graf 5.3 Nesklonost riziku, sklonost riziku, indiferencija prema riziku U slučaju (b), potrošač je sklon riziku: više mu se sviđa isto kockanje (uz očekivanu razinu korisnosti od 10,5) nego siguran dohodak (uz očekivanu razinu korisnosti od 8). Konačno, potrošač pod (c) je indiferentan prema riziku, te ravnodušan između sigurnih i nesigurnih događaja ako oni nose jednaku razinu očekivanog dohotka. Korisnost Korisnost Dohodak Dohodak ● očekivana korisnost – zbroj korisnosti svih mogućih ishoda, ponderisan vjerovatnošću događanja svakog ishoda

11 SKLONOSTI PREMA RIZIKU
5.2 SKLONOSTI PREMA RIZIKU Različite sklonosti prema riziku ● nesklonost riziku – davanje prednosti sigurnom dohotku pred nesigurnim dohotkom, uz jednaku očekivanu vrijednost ● indiferentnost prema riziku – ravnodušnost između sigurnog i neizvjesnog dohotka, uz jednaku očekivanu vrijednost ● sklonost riziku – davanje prednosti nesigurnom dohotku pred sigurnim dohotkom, uz jednaku očekivanu vrijednost

12 SKLONOSTI PREMA RIZIKU
5.2 SKLONOSTI PREMA RIZIKU Različite sklonosti prema riziku Premija na rizik ● premija na rizik – maksimalni iznos novca koji je osoba nesklona riziku spremna platiti da bi izbjegla preuzimanje rizika Graf 5.4 Premija na rizik Korisnost Premijom na rizik CF mjeri se visina dohotka kojeg bi se pojedinac odrekao kako bi izbjegao rizik. Premija na rizik iznosi dolara, jer siguran dohodak od dolara (tačka C) pruža potrošaču jednaku očekivanu korisnost (14), kao i nesiguran dohodak očekivane visine od dolara (vjerovatnost od 0,5 da će se nalaziti u tački A i vjerovatnost od 0,5 da će se nalaziti u tački E). Premija na rizik Dohodak

13 SKLONOSTI PREMA RIZIKU
5.2 SKLONOSTI PREMA RIZIKU Različite sklonosti prema riziku Nesklonost prema riziku i dohodak Koliko je pojedinac nesklon riziku, ovisi o prirodi rizika i o dohotku tog pojedinca. Uz ostale stvari nepromijenjene, osobe koje su nesklone riziku teže manjoj varijabilnosti ishoda. Što je prisutno više varijabilnosti, to je više potrošač spreman platiti kako bi izbjegao rizičnu situaciju.

14 SKLONOSTI PREMA RIZIKU
5.2 SKLONOSTI PREMA RIZIKU Različite sklonosti prema riziku Nesklonost prema riziku i krivulje indiferencije Graf 5.5 Nesklonost prema riziku i krivulje indiferencije Očekivani dohodak Očekivani dohodak Dio (a) se odnosi na osobu koja je vrlo nesklona riziku: da bi ovaj pojedinac sačuvao približno jednako blagostanje kad dođe do porasta standardne devijacije dohotka, potreban je veliki porast očekivanog dohotka. Dio (b) se odnosi na osobu koja je blago nesklona riziku: da bi ovaj pojedinac sačuvao približno jednako blagostanje kad dođe do porasta standardne devijacije dohotka, potreban je tek mali porast očekivanog dohotka. Standardna devijacija dohotka Standardna devijacija dohotka a) b)

15 SKLONOSTI PREMA RIZIKU
5.2 SKLONOSTI PREMA RIZIKU PRIMJER 5.2 Izvršni direktori i izbor rizika Jesu li direktori skloniji riziku od ostalih? U jednom istraživanju, od 464 direktora je zatraženo da ispune upitnik koji je opisivao rizične situacije s kojima se pojedinac susreće kao potpredsjednik izmišljene firme. Ispitanicima su ponuđene 4 rizične situacije, za svaku je postojala određena vjerovatnost povoljnog i nepovoljnog ishoda. Ta 4 događaja su bila: sudska tužba zbog povrede patenta, prijetnja kupca o mogućem prelasku konkurentu, sukob sa sindikatom, zajedničko ulaganje (joint venture) s konkurencijom. Rezultati istraživanja su pokazali da među direktorima postoje znatne razlike u sklonosti prema riziku. Važnije je što se pokazalo da su direktori (uključujući i one sklone riziku) poduzimali korake kako bi smanjili ili eliminirali rizik, obično odgađanjem odluka ili prikupljanjem dodatnih informacija.

16 Toplo vrijeme Hladno vrijeme
5.3 SMANJIVANJE RIZIKA Diverzifikacija ● diverzifikacija – Smanjenje rizika raspoređivanjem resursa na mnoštvo aktivnosti čiji ishodi nisu blisko povezani. Tablica Dohodak od prodaje uređaja ($) Toplo vrijeme Hladno vrijeme Prodaja klima uređaja Prodaja grijalica 30, ,000 12, ,000 ● negativna korelacija – Dvije varijable teže kretanju u suprotnim smjerovima Tržište dionica ● investicijski fondovi – Institucije koje prikupljaju sredstva različitih investitora i kupuju veliki broj različitih dionica. ● pozitivna korelacija – Dvije varijable teže kretanju u istom smjeru

17 5.3 SMANJIVANJE RIZIKA Osiguranje Zakon velikih brojeva
Tablica Odluka o osiguranju ($) Osiguranje Provala (Vjerovatnost =0,1) Nema provale (Vjerovatnost =0,9) Očekivano bogatstvo Standardna devijacija Ne Da 40,000 49,000 50,000 3000 Zakon velikih brojeva Mogućnost da se izbjegne rizik proda li se mnogo osiguravajućih usluga utemeljena je na zakonu velikih brojeva, koji nam govori da se prosječan ishod mnogo sličnih događaja može predvidjeti iako su pojedinačni događaji slučajni i uglavnom nepredvidljivi. Aktuarska nepristranost ● aktuarska nepristranost – Situacija u kojoj je premija osiguranja jednaka očekivanoj isplati.

18 5.3 SMANJIVANJE RIZIKA PRIMJER 5.3
Vrijednost osiguranja vlasništva prilikom kupovine kuće Pretpostavimo da jedna obitelj po prvi put kupuje kuću. Oni znaju da, prilikom kupoprodaje, moraju dobiti potvrdu o vlasništvu. Bez jasne potvrde, uvijek ostaje mogućnost da prodavatelj kuće zapravo nije i njen pravi vlasnik. U ovakvim situacijama, očito je da je u interesu kupca da bude siguran u postojanje vlasništva. Kupac to postiže uplatom “osiguranja vlasništva”. Budući da je osiguravajuće društvo specijalist za takva osiguranja vlasništva, te može relativno lako prikupiti potrebne podatke, trošak osiguranja vlasništva je često manji od vrijednosti očekivanog gubitka. Hipotekarne kuće su takođe zabrinute zbog takvih rizika, pa obično traže od kupaca da posjeduju osiguranja vlasništva prije nego im odobre hipoteku.

19 Prodaja 50 odijela Prodaja 100 odijela Očekivani profit
5.3 SMANJIVANJE RIZIKA Vrijednost informacija ● vrijednost potpune informacije – Razlika između očekivane vrijednosti izbora kad su potpune informacije na raspolaganju i očekivane vrijednosti uz nepotpune informacije. Tablica Profit od prodaje odijela ($) Prodaja 50 odijela Prodaja 100 odijela Očekivani profit Kupovina 50 odijela Kupovina 100 odijela

20 5.3 SMANJIVANJE RIZIKA PRIMJER 5.4
Vrijednost informacija u mliječnoj industriji Potrošnja mlijeka po glavi stanovnika je tokom godina opadala, što je nagnulo proizvođače da potraže nove strategije za pospješivanje potrošnje mlijeka. Jedna moguća strategija je povećanje izdataka za oglašavanje i nastavljanje oglašavanja ravnomjerno tokom godine.. Druga moguća strategija je ulaganje u istraživanje tržišta kako bi se pribavilo više informacija o sezonskoj potražnji za mlijekom; proizvođači mlijeka bi tad mogli preusmjeriti izdatke tako da oglašavanje bude najintenzivnije kad je potražnja za mlijekom najjača. Istraživanja potražnje za mlijekom pokazuju da potražnja nije u svako doba godine jednaka; potražnja je najviša u proljeće, a najniža tokom ljeta. U ovom je slučaju trošak pribavljanja dodatnih informacija relativno nizak, a korist od informacija znatna. Ovakav izračun za područje grada New Yorka pokazuje da bi vrijednost informacija, odnosno vrijednost dodatne godišnje prodaje mlijeka bila oko 4 miliona dolara.

21 5.3 SMANJIVANJE RIZIKA PRIMJER 5.5 Doktori, pacijenti i vrijednost
informacija Pretpostavimo da ste ozbiljno bolesni i da vam je potreban veći hirurški zahvat. Pod pretpostavkom da želite dobiti najbolju moguću skrb, kako biste se osigurali oko odabira pravog kirurga i bolnica ? Zaista, donošenje te odluke zahtjeva detaljnije informacije. Ovu vrstu informacija je zaista teško prikupiti za većinu bolesnika. Često je bolje prikupiti što više informacija, mada to nije uvijek slučaj u praksi. Posjedovanje više informacija često poboljšava blagostanje jer omogućava ljudima da smanje rizike i preduzmu akcije koje bi mogle smanjiti utjecaj lošeg ishoda. Međutim, informacije mogu izazvati ljude da promijene svoje ponašanje u negativnom smjeru

22 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM
*5.4 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM Imovina ● imovina – Sve ono što svom vlasniku pruža tok novca ili usluga Porast vrijednosti imovine predstavlja kapitalni dobitak, a smanjenje kapitalni gubitak. Rizična i nerizična imovina ● rizična imovina – Imovina koja svom vlasniku pruža nesiguran tok novca ili usluga ● nerizična imovina - Imovina koja svom vlasniku pruža siguran tok novca ili usluga

23 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM
*5.4 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM Povrat na imovinu ● povrat – ukupni novčani tok koji imovina donosi, izražen kao dio cijene te imovine ● realni povrat – nominalni povrat na imovinu umanjen za stopu inflacije Očekivani u odnosu na stvarni povrat ● očekivani povrat – povrat koji imovina treba zaraditi u prosjeku ● stvarni povrat – povrat koji imovina pruža Tablica Ulaganja - rizici i povrati (1926–2006*) Prosječna stopa Prosječna realna stopa Rizik (standardna Obične dionice (S&P 500) povrata (%) povrata (%) devijacija, %) Dugoročne korporacijske obveznice Trezorski zapisi SAD-a

24 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM
*5.4 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM “Trade-off” između rizika i povrata Portfelj ulaganja gdje je: b – dio ušteđevine koji će biti uložen u dionice, (1-b) – dio ušteđevine koji će biti potrošen na trezorske zapise Rp – očekivani povrat na ukupni portfelj Rm – očekivani povrat na dionice Rf – povrat na trezorske zapise standardna devijacija rizične imovine standardna devijacija rizičnog ulaganja na tržištu dionica gdje je: p m Problem izbora ulagača (5.3) ● cijena rizika – dodatni rizik koji ulagač mora podnijeti želi li povećati očekivani povrat

25 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM
*5.4 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM Problem izbora ulagača Rizik i krivulje indiferencije Graf 5.6 Izbor između rizika i povrata Očekivani povrat Rp Ulagač dijeli svoje fondove na dvije vrste imovine – trezorske zapise (bez rizika) i dionice. Budžetska crta opisuje zamjenu između očekivanih povrata i rizičnosti, koja se mjeri standardnom devijacijom. Nagib budžetske crte dat je sa (Rm− Rf )/σm, a nazivamo ga joši cijenom rizika. Nacrtane su 3 krivulje indiferencije koje pokazuju različite kombinacije rizika i povrata uz koje je ulagač jednako zadovoljan. Krivulje imaju rastući nagib jer će ulagač nesklon riziku zahtijevati više očekivane povrate bude li morao snositi povećani rizik. Portfeljsko ulaganje koje pruža maksimalnu korisnost nalazi se u tački gdje krivulja indiferencije U2 dotiče budžetsku crtu. Budžetska crta Standardna devijacija povrata σp

26 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM
*5.4 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM Problem izbora ulagača Rizik i krivulje indiferencije Graf 5.7 Očekivani povrat Rp Izbori dva različita ulagača Ulagač A je vrlo nesklon riziku. Budući da će se njegov portfelj sastojati uglavnom od nerizične imovine, njegov očekivani povrat RA će biti tek nešto veći nego kod nerizičnih ulaganja. Međutim, i njegov će rizik σA biti nizak. Ulagač B je manje nesklon riziku te će uložiti veći dio svojih sredstava u dionice. Očekivani povrat na njegov portfelj RB će biti viši, ali i rizičniji. Budžetska crta Standardna devijacija povrata σp

27 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM
*5.4 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM Problem izbora ulagača Rizik i krivulje indiferencije Graf 5.8 Kupovina dionica na kredit (zajam) Ulagač A je nesklon riziku, njegov portfelj se sastoji od kombinacije dionica i nerizičnih trezorskih zapisa. Međutim, ulagač B je znatno manje nesklon riziku. Njegova krivulja indiferencije dotiče budžetsku crtu u tački gdje očekivani povrat i standardna devijacija njegovog portfelja premašuju očekivani povrat cijelog tržišta dionica. To znači da bi ulagač B želio u dionice uložiti više od 100% svoje postojeće imovine. On to i čini kupovinom dionica na kredit, odnosno finansira ulaganje posuđivanjem novca od brokerske kuće. Budžetska crta

28 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM
*5.4 POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM PRIMJER 5.6 Ulaganje na tržištu dionica Zašto je više ljudi, posebno mladih, počelo ulagati u dionice? Jedan je razlog mogućnost ulaganja u dionice preko Interneta. Drugi razlog mogu biti značajni porasti vrijednosti dionica do kojih je došlo krajem ’90-tih. Graf 5.9 Prinos na dividendu i odnos cijena/zarada za S&P 500 Prinos na dividendu Prinos na dividendu (godišnja dividenda podijeljena cijenom dionice) dramatično je pao kroz razdoblje od do kraja 1999., dok je odnos cijena/zarada (cijena dionice podijeljena sa godišnjom zaradom po dionici) za preduzeća s popisa S&P 500 u prosjeku porastao. Prinos na dividendu (%) Odnos cijena/zarada Odnos cijena/zarada

29 BEHAVIORALNE EKONOMIJE
5.5 BEHAVIORALNE EKONOMIJE Sjetite se da se osnovna teorija potražnje potrošača temelji na tri pretpostavke: -potrošači imaju jasne preferencije za nekim proizvodima od drugih; -obzirom na preferencije, ograničene prihode i cijene različitih proizvoda, potrošači se odlučuju na kombinovanu kupovinu dobara koje maksimiziraju njihovo zadovoljstvo ili korisnost. Ove pretpostavke, međutim, nisu uvijek realne. Možda naše razumijevanje potrošačke potražnje (kao i odluke preduzeća) će biti poboljšano, ako je uključeno više realnijih i detaljnijih pretpostavki o ljudskom ponašanju. To je cilj novog procvata područja ekonomije ponašanja.

30 BEHAVIORALNE EKONOMIJE
5.5 BEHAVIORALNE EKONOMIJE Neki od primjera ponašanja potrošača: Nastupila je velika mećava, te pojedinac odluči svratiti u dućan kupiti lopatu za snijeg. Očekuje da će platiti 20 $ za lopatu. Međutim, može uočiti da je trgovine iznenada podigala cijenu na 40 $. Iako bi se moglo očekivati povećanje cijena zbog oluje, pojedinac misli da je udvostručenje cijena nepošteno i da trgovina pokušava izvući veću korist od njega. Iz inata, on ne kupuje lopatu. Umoran od sjedenja kod kuće dok pada snijeg, pojedinac se odlučuje otići u grad. Na putu, zaustavlja se da svrati u restoran na ručak. Iako mu je konobar donio račun, na kojem tačno piše koliko treba da plati, on ostavlja napojnicu od 15 $ zbog lijepog i profesionalnog odnosa osoblja restorana prema njemu. .

31 BEHAVIORALNE EKONOMIJE
5.5 BEHAVIORALNE EKONOMIJE Više složenije preferencije ● referentna tačka – tačka od koje pojedinac donosi odluku o potrošnji ● efekat zaduženja – tendencija pojedinca da vrednuju više neku stvar kad je posjeduju nego kad je ne posjeduju ● gubitak averzije – tendencija pojedinaca da radije izbjegavaju gubitke preko sticanja dobiti Pravila palca i pristranosti u odlučivanju ● sidrenje – tendencija da se oslanja na ranije predloženu informaciju, prilikom donošenja odluka.

32 BEHAVIORALNE EKONOMIJE
5.5 BEHAVIORALNE EKONOMIJE Vjerovatnosti i nesigurnosti Važan dio donošenja odluka u uslovima neizvjesnosti je program proračuna očekivanih vrijednosti, koji zahtijeva dvije komponente informacija: komunalnih vrijednost za svaki ishod (od komunalnih funkcija) i vjerojatnost svakog ishoda. Ljudi su ponekad skloni pristranosti prema zakonu malih brojeva: oni imaju tendenciju da pretjeruju u determinisanju vjerojatnosti da će se određeni događaji desiti kada je pojedinac suočen s relativno malo informacija iz nedavne analize. Formiranje subjektivne vjerojatnosti nije uvijek lagan zadatak, a ljudi su općenito skloni predrasudama u tom procesu. Sumiranje Osnovne teorije koje smo naučili do sada nam pomažu da shvatimo i ocijenimo značajke potrošačke potražnje i predviđanje utjecaja na potražnju kroz promjene cijene ili dohotka. Razvoj područja bihevioralne ekonomije pokušava objasniti i razraditi one situacije koje nisu dobro objašnjene u osnovnim modelima ponašanja potrošača.

33 BEHAVIORALNE EKONOMIJE
5.5 BEHAVIORALNE EKONOMIJE PRIMJER 5.7 Taksi vozači u New Yorku Većina taksi vozača za iznajmljivanje usluga taksiranja primaju fiksne dnevne naknade iz tvrtke. Kao i kod mnogih drugih usluga, poslovanje je vrlo promjenjivo iz dana u dan. Kako će taksi vozači odgovoriti na te varijacije, od kojih su mnoge u velikoj mjeri nepredvidive? Nedavna studija analizira stvarni pokazatelj dobiti od taksi usluga u New Yorku u proljeće Dnevna naknada za iznajmljivanje taksi usluge je tada bio 76 dolara, te benzina 15 dolara po danu. Začudo, istraživači su otkrili da većina taksi vozača više sati vozi neradnim danima, a manje sati radnim danima. Drugim riječima, postoji negativan odnos između učinkovite satnice i broja radnih sati svaki dan.

34 BEHAVIORALNE EKONOMIJE
5.5 BEHAVIORALNE EKONOMIJE PRIMJER 5.7 Taksi vozači u New Yorku (nastavak) Analizom različitih studija, u New Yorku, sa stanovišta iznajmljivanja usluga taksiranja došlo se do zaključka da tradicionalni ekonomski model pruža važne uvide u ponašanje vozača. Studija zaključuje da dnevni prihod taksi vozača nema veliki učinak na njegovo odluku o tome koliko će raditi taj dan. Umjesto toga, odluka da se zaustavi zasniva se više na temelju kumulativnog broja sati odrađenih za taj dan, a ne na postizanju ciljanog prihoda. Što može račun za ta dva naizgled kontradiktornim rezultatima? Dvije studije koriste različite tehnike u analizi i interpretaciji zapisa za taksi putovanje.