-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
Pritisak vazduha Vazduh je smeša gasova koja sadrži 80% azota, 18% kiseonika i 2% ugljen dioksida, drugih gasova i vodene pare. vazdušni (atmosferski)
Advertisements

7 SILA TRENJA.
Matematika na školskom igralištu
MELITA MESARIĆ UČITELJICA MATEMATIKE Osnovna škola Svibovec
MATEMATIKA NA ŠKOLSKOM IGRALIŠTU
ZEMLJINA GIBANJA.
Vježbe iz Astronomije i astrofizike
Toplotno sirenje cvrstih tela i tecnosti
POLINOMI :-) III℠, X Силвија Мијатовић.
Unutarnja energija i toplina
Tijela i tvari Otto Miler Matulin, 7.a.
Kontrola devijacije astronomskim opažanjima
Merni uređaji na principu ravnoteže
PRIJENOS TOPLINE Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1.
Merni uređaji na principu ravnoteže
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
TROUGΔO.
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Viskoznost.
KIRCHHOFFOVA PRAVILA Ivan Brešić, PFT.
Elektronika 6. Proboj PN spoja.
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
FORMULE SUMIRANJE.
Strujanje i zakon održanja energije
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Mjerenje Topline (Zadaci)
Potencije.
Krug i kružnica.
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik
Vježbe 1.
4. Direktno i inverzno polarisani PN spoja
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
Kvarkovske zvijezde.
MJERENJA U ASTRONOMIJI
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Spisi prije Biblije Kozmogonijski mitovi Bliskog Istoka
SUNČEV SUSTAV.
Booleova (logička) algebra
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Mjerenje visine nebeskih tijela
Astronomska navigacija 3.N.
Z V I J E Z D E – 2. dio.
Mjesec i pomrčine.
3DGeomTeh Nikoleta Sudeta Razvojni projekt Sveučilišta u Zagrebu SJENE.
TRIGONOMETRIJA PRAVOKUTNOG TROKUTA
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Dan broja pi Ena Kuliš 1.e.
Geografska astronomija : ZADACI
Paralelna, okomita i kosa nebeska sfera
8 Opisujemo val.
Astronomska navigacija 3.N.
8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
SLOŽENE SJENE U AKSONOMETRIJI I PERSPEKTIVI
Pozicija u razmaku vremena Running fix
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
Z V I J E Z D E (2. dio).
KINEMATIKA KRUTOG TIJELA
Dijagrami projekcija polja brzina (ili pomaka)
Balanced scorecard slide 1
8 ODBIJANJE I LOM VALOVA Šibenik, 2015./2016..
S V J E T L O S T ideje i primjeri
Crtice iz povijesti fizike
Sila trenja Međudjelovanje i sila.
MJERENJE TEMPERATURE Šibenik, 2015./2016.
PONOVIMO Što su svjetlosni izvori? Kako ih dijelimo?
OŠ ”Jelenje – Dražice” Valentina Mohorić, 8.b
Μεταγράφημα παρουσίασης:

-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku Svjetlost -je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku -izvori mogu biti prirodni i umjetni -glavni izvor svjetlosti našem planetu je Sunce

Prirodni izvori svjetlosti Najveći izvor svjetlosti su zvijezde Najbliža zvijezda nam je Sunce Sunčevoj svjetlosti treba 8 minuta da dode do nas Prirodni izvor su i krijesnice

Umjetni izvori svjetlosti Osnovna podjela umjetnih izvora svjetla je prema načinu nastanka svjetla u svakome od njih To su: klasična žarulja, halogena žarulja, fluo cjevi ili fluorescentne žarulje

Sjena Svjetlost ne može zaobići neprozirna tijela pa nastaje sjena Sjena je prostor iza osvijetljenog predmeta u koji ne dopire svjetlost

Pomrčine Mjeseca i Sunca Gibanjem Zemlje oko Sunca, Mjeseca oko Zemlje i s njom oko Sunca, ta tri svemirska tijela mogu doći u takav položaj da jedno od tih tijela zasjeni drugo

Brzina svjetlosti Brzina svjetlosti u vakuumu iznosi približno 300 000 km/s Dok svjetlost sa Sunca stigne na Zemlju, prođe 8,5 minuta Bolidu formule pri brzini od 340 km/h trebalo bi 50 godina, a avionu brzine 1000 km/h bi trebalo 17 godine

Odbijanje svjetlosti- zrcalo Upadni kut je jednak odbijenom kut Zakon odbijanja svjetlosti: α = β

Boje Ljubičasta boja (najveća frekvencija, najkraća valna duljina), plava boja, zelena boja, žuta i narančasta boja, crvena boja (najniža frekvencija, najdulja valna duljina) Bijela svjetlost sastavljena je od kontinuiranog niza svih boja vidljivog spektra U praksi pod bojom nekog tijela možemo smatrati boju koje tijelo reflektira kada je osvjetljeno bijelom svjetlošću, tj. tijelo će biti obojeno nekom bojom ako mu površina apsorbira bijelu svjetlost samo na određenom valnom području.