GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
KRUŽNICA I KRUG VJEŽBA ZA ISPIT ZNANJA.
Advertisements

Pritisak vazduha Vazduh je smeša gasova koja sadrži 80% azota, 18% kiseonika i 2% ugljen dioksida, drugih gasova i vodene pare. vazdušni (atmosferski)
7 SILA TRENJA.
Prividna gibanja Sunca i Zemljina gibanja
Geografska astronomija
MELITA MESARIĆ UČITELJICA MATEMATIKE Osnovna škola Svibovec
Ogledni čas iz matematike
MATEMATIKA NA ŠKOLSKOM IGRALIŠTU
PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija
INDINŽ Z – Vježba 2 Odabir vrste i redoslijeda operacija
Newtonovi zakoni gibanja
MJESEC 2. dio.
OSNOVNI ELEMENTI PRORAČUNA ENERGETSKOG POTENCIJALA SUNCA
ZEMLJINA GIBANJA.
UVOD.
TERESTRIČKA NAVIGACIJA
1. Tijela i tvari 2. Međudjelovanje tijela
I krug Kružnica.
Kontrola devijacije astronomskim opažanjima
Kako određujemo gustoću
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
dr Eleonora Desnica, dipl. ing. maš.
TROUGΔO.
ZVIJEŽĐA.
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Elektronika 6. Proboj PN spoja.
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
OBALNO INŽENJERSTVO Sveučilište u Mostaru Građevinski fakultet
Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj
Strujanje i zakon održanja energije
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Električni otpor Električna struja.
Cirkumpolarna zviježđa Zviježđda zimskog neba Zimski šesterokut
Potencije.
Izradila: Ana-Felicia Barbarić
Analiza deponovane energije kosmičkih miona u NaI(Tl) detektoru
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik
SREDIŠNJI I OBODNI KUT.
Kvarkovske zvijezde.
Međudjelovanje tijela
MJERENJA U ASTRONOMIJI
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Obasjaj nas (Ps 67) 1.
U Kristovoj pouci o rasipnom sinu (Lk 15,11-32)
Astronomska navigacija 4.N.
SUNČEV SUSTAV.
Meteorologija i oceanografija 3.N
Aleksandar Buinac OŠ Viktorovac, Sisak
Mjerenje visine nebeskih tijela
Astronomska navigacija 3.N.
Mjesec i pomrčine.
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Dan broja pi Ena Kuliš 1.e.
Geografska astronomija : ZADACI
Paralelna, okomita i kosa nebeska sfera
Astronomska navigacija 3.N.
8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
Međudjelovanje tijela
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
Astrognozija.
Dubinska sreća od smrti spašene Iv 8,1-12
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
KINEMATIKA KRUTOG TIJELA
Kako izmjeriti opseg kruga?
DAN BROJA π.
-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku
MJERENJE TEMPERATURE Šibenik, 2015./2016.
OŠ ”Jelenje – Dražice” Valentina Mohorić, 8.b
Μεταγράφημα παρουσίασης:

GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja

Zvijezde prividno kruže oko sjevernog nebeskog pola

Rotating Sky Explorer

Privid je da Zemlja miruje , a da se nebo i objekti na njemu okreće oko nas od istoka prema zapadu . Položaj svemirskih tijela se prividno mijenja tijekom dana ( zbog Zemljine rotacije ) i tijekom godine ( zbog Zemljine revolucije ). - Opažamo li svemirska tijela veoma je važno na kojem smo geografskom položaju .

Što vidimo kada se osvrnemo oko sebe? Okomica na vodoravnu podlogu, vertikala, ukazuje na zenit – najvišu točku na nebu. Glavne strane svijeta – istok, jug, zapad i sjever – jedna su od druge pomaknute za pravi kut.

Nebeska sfera Dnevne staze nebeskih tijela imaju oblik kružnica ( dnevne kružnice ) koje se izdižu ukoso nad horizont Nebeski ekvator je jedna od dnevnih kružnica ( najveća ) . Točka “sjeverni nebeski pol” jedina ne sudjeluje u dnevnom kruženju Astronomski horizont – kružnica na nebeskoj sferi kojoj smo mi u središtu

Visina sjevernog nebeskog pola = geografska širina mjesta opažanja

Nebeska sfera Dnevni luk – dio dnevne kružnice koji se vidi Anticirkumpolarne zvijezde – zvijezde kojima je dnevna kružnica cijela ispod horizonta pa ih nikada ne vidimo Cirkumpolarne zvijezde – zvijezde čije su dnevne kružnice cijele iznad horizonta pa ih vidimo kroz cijelu godinu Ljeti je Sunčev dnevni luk veći nego zimi, pa nas Sunce duže grije i osvjetljava

Sjevernjača je zvijezda najbliža sjevernom nebeskom polu Sjevernjača je zvijezda najbliža sjevernom nebeskom polu . Visina Sjevernjače nad horizontom ukazuje na geografsku širinu motritelja .

Motions of the Sun Simulator

Dnevno gibanje neba ovisi o položaju promatrača na Zemljinom globusu tj. o geografskoj širini njegova mjesta .

Prividna rotacija nebeske sfere gledana sa različitih mjesta na Zemlji (na geogr. širini =45º, na ekvatoru =0º i na polu =90º)

Položaj na Zemlji ustanovljujemo pomoću mreže paralela i meridijana Koliko kilometara (x) odgovara 10 meridijana ? x km/10 = R π (km)/ 1800

Nebeski koordinatni sustavi

Kako dolazi do izmjene dana i noći?

Kako dolazi do izmjene dana i noći?

Prividno dnevno gibanje nebeskih tijela

Nebeska sfera

-Nebeska kružnica koja odgovara Zemljinom ekvatoru zove se nebeski ekvator . -Sunce se ne giba uvijek istom dnevnom kružnicom . -Gornja kulminacija – točka s najvišim položajem u odnosu na horizont . -Donja kulminacija – točka s najnižim položajem u odnosu na horizont .

ZEMLJINA REVOLUCIJA

ZEMLJINA REVOLUCIJA Zemljina os je nagnuta prema ravnini staze . Kut se zove inklinacija i iznosi 23,50 . Zemlja oko Sunca obilazi po elipsi . Najveća im je udaljenost 1,521·1011 m , a najmanja iznosi 1,471·1011 m . 1 astronomska jedinica – srednja udaljenost Zemlje od Sunca . Iznosi 1,496·1011 m .

Seasons and Ecliptic Simulator

Na prvi dan proljeća ( 21.III.)

Prividno dnevno Sunčevo gibanje tijekom godine

Točke (mjesta na horizontu) izlaska i zalaska Sunca se mijenjaju tijekom godine Kako bi to izgledalo da to opažamo s južne Zemljine polutke ?

Depresija horizonta (θ) cos θ = R / R + h Zbog Zemljine zaobljenosti i atmosferske refrakcije promatrač iznad nadmorske razine zapaža depresiju svog horizonta. Al Birune (973.-1038.) – takvom metodom određivao polumjer Zemlje.

Getaldićeva ideja određivanja polumjera Zemlje Iz skice : (s/2)2 = ( R + h)2 – R2 s2/4 = R2 + 2 ·R ·h + h2 - R2 h<<R , h2 je zanemarivo malo s2/4 = 2 ·R ·h R = s2 /8· h   Promatrač daleko na horizontu , na jednu i drugu stranu jednako daleko , uočava vrhove jako visokih objekata( 1, 2) visine h.