Heksagonalna sistema holoedrija: ∆6 3L2 3L'2 C π 3P 3P'

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA
Advertisements

ΠΡΩΤΟΒΑΘΜΙΑ ΕΚΠΑΙΔΕΥΣΗ «ΔΙΔΑΚΤΙΚΗ ΜΕΘΟΔΟΛΟΓΙΑ ΣΤΟ ΠΟΔΟΣΦΑΙΡΟ»
Σαββίνα - Μανώλης Έτος Μάθημα Πληροφορικής Τάξη Δ΄
1.  Τα κύματα δημιουργούνται όταν ένα σύστημα διαταράσσεται από την κατάσταση ισορροπίας και η ενέργεια ταξιδεύει από μια περιοχή του συστήματος σε.
ΑΠΟΤΕΛΕΣΜΑΤΑ ΕΡΩΤΗΜΑΤΟΛΟΓΙΟΥ
ΔΙΑΘΕΣΗ – ΑΞΙΟΠΟΙΗΣΗ ΤΩΝ ΤΕΛΙΚΩΝ ΕΠΕΞΕΡΓΑΣΜΕΝΩΝ ΕΚΡΟΩΝ ΤΩΝ ΥΓΡΩΝ ΑΠΟΒΛΗΤΩΝ ΧΟΙΡΟΣΤΑΣΙΩΝ & ΒΟΥΣΤΑΣΙΩΝ ΓΑΛΑΚΤΟΠΑΡΑΓΩΓΉΣ (συνέχεια)
Pritisak vazduha Vazduh je smeša gasova koja sadrži 80% azota, 18% kiseonika i 2% ugljen dioksida, drugih gasova i vodene pare. vazdušni (atmosferski)
15ο ΓΥΜΝΑΣΙΟ ΛΑΡΙΣΑΣ & Λ.Τ. Πολιτιστικό Πρόγραμμα: Ιστορικά μνημεία της πόλης μας. Η αναβίωση της αρχαίας αγοράς των κλασικών χρόνων και η μετεξέλιξή της.
Η ‘ΟΜΟΡΦΗ ΠΑΦΟΣ ΚΑΤΕΡΙΝΑ ΠΑΝΑΓΙΩΤΟΥ Δ΄1 ΝΕΦΕΛΗ ΒΑΣΙΛΕΙΟΥ Δ΄1.
Ο ΔΙΑΛΟΓΟΣ ΤΟΥ ΙΗΣΟΥ ΜΕ ΤΗ ΣΑΜΑΡΕΙΤΙΣΣΑ
Koντά στο τζάκι.
Ηλεκτροτεχνία Εργαστήριο Ι
STEROIDI.
« به نام خدا» 1-جايگاه ايران در توزيع جهاني درآمد
Ogledni čas iz matematike
PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija
Konštrukcia trojuholníka
ΣΕΙΣΜΟΣ ΚΑΙ ΣΧΟΛΕΙΟ Για να αποφευχθούν ανθρώπινες απώλειες πρέπει προσεισμικά: Na εμπεδώσουμε την αντισεισμική συμπεριφορά Να γίνουν βίωμα κάποιοι βασικοί.
Inercijalni Navigacioni Sistem u premeru
Vježbe iz Astronomije i astrofizike
BROJ π Izradio: Tomislav Svalina, 7. razred, šk. god /2016.
Digitalna logika i minimizacija logičkih funkcija
Čvrstih tela i tečnosti
SNAGA U TROFAZNOM SUSTAVU I RJEŠAVANJE ZADATAKA
Generator naizmenične struje
VISKOZNOST Tangencijalne sile koje deluju između slojeva tečnosti pri kretanju zovu se viskozne sile ili sile unutrašnjeg trenja.
Eritrocitopoeza.
POLINOMI :-) III℠, X Силвија Мијатовић.
Faktor talasnosti.
ΕΝΕΡΓΕΙΑ 7s_______ 7p_________ 7d____________ 7f_______________
SEKVENCIJALNE STRUKTURE
Kako određujemo gustoću
Merni uređaji na principu ravnoteže
Redna veza otpornika, kalema i kondenzatora
Merni uređaji na principu ravnoteže
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
Konštrukcia trojuholníka pomocou výšky
TROUGΔO.
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Šta je zajedničko????.
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
FORMULE SUMIRANJE.
Strujanje i zakon održanja energije
Izolovanje čiste kulture MO
Polifazna kola Polifazna kola – skup električnih kola napajanih iz jednog izvora i vezanih pomoću više od dva čvora, kod kojih je svako kolo pod dejstvom.
RIZIK PORTFOLIA SHRPEOV MODEL
Filosilikati (Si2O5)-2 - grupa liskuna grupa talka grupa hlorita
UVOD Pripremio: Varga Ištvan HEMIJSKO-PREHRAMBENA SREDNJA ŠKOLA ČOKA
I zatim u zagradi, opravdavajući se, dodaje:
Biblijska povijest u Knjizi Sirahovoj
SREDIŠNJI I OBODNI KUT.
5. Karakteristika PN spoja
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
Қайнау. Меншікті булану жылуы
TRIGONOMETRIJA PRAVOKUTNOG TROKUTA
Deset zapovijedi – δεκα λογοι (Izl 34,28 Pnz 10,4)
POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA
ANALIZA GREŠAKAU MJERENJU UPOREDNA ANALIZA REZULTATA Ana Đačić 62/07
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Natjecanje u pamćenju decimala broja π
Pozicija u razmaku vremena Running fix
Tomislav Krišto POSLOVNA STATISTIKA Tomislav Krišto
τι σημαίνει να είσαι παντρεμένος
Онтологи ба сайэнс “Сайэнсийн тэори” Проф. С. Молор-Эрдэнэ Лэкц 4
8 ODBIJANJE I LOM VALOVA Šibenik, 2015./2016..
Tehnička kultura 8, M.Cvijetinović i S. Ljubović
PONOVIMO Što su svjetlosni izvori? Kako ih dijelimo?
Constructing a Triangle
Μεταγράφημα παρουσίασης:

Heksagonalna sistema holoedrija: ∆6 3L2 3L'2 C π 3P 3P' a=b≠c, x=y=u=L2ili L2’ z=∆6 α=β=90o γ=120o - heksagonalna prizma 6 * {pq-p∞} {hk-h0} – deftero * {p∞-p∞} {h0-h0} – proto - baza 2 {∞∞∞r} {000l} - heksagonalna bipiramida 12 * {pq-pr} {hk-hl} – deftero * {p∞-pr} {h0-hl} – proto - diheksagonalna prizma 12 {pq-s∞} {hk-i0} diheksagonalna bipiramida 24 {pq-sr} {hk-il}

Heksagonalna sistema holoedrija: ∆6 3L2 3L'2 C π 3P 3P' heksagonalna proto prizma sa bazom heksagonalna deftero prizma sa bazom diheksagonalna prizma sa bazom heksagonalna proto bipiramida heksagonalna deftero bipiramida diheksagonalna bipiramida

Romboedarska sistema holoedrija: ∆3 3L2 C 3P a=b≠c, x=y=u=L2 z=∆3 α=β=90o γ=120o 1 - primitivni romboedar 6 {p∞-sr} {h0-il} 2 - skalenoedar 12 {pq-sr} {hk-il}

Romboedarska sistema plagiedrijska hemiedrija: ∆3 3L2 - trigonalni trapezoedar 6 {pq-sr} {hk-il} trigonalna bipiramida {pp-sr} {hh-il}

Rombična sistema holoedrija: L2 L'2 L''2 C P P'P'' makro pinakoid 2 {p∞∞} {h00} - brahi pinakoid 2 {∞q∞} {0k0} - baza 2 {∞∞r} {00l} - makro doma 4 {p∞r} {h0l} - brahi doma 4 {∞qr} {0kl} rombična prizma 4 * {pq∞} {hk0} h>k-makro * h<k-brahi rombična bipiramida 8 * {pqr} {hkl} h>k-makro a≠b≠c, x≠y≠z=L2 α=β=γ=90o

makro doma sa brahi pinakoidom rombična makro prizma sa bazom Rombična sistema holoedrija: L2 L'2 L''2 C P P'P'' brahi bipiramida makro doma sa brahi pinakoidom rombična makro prizma sa bazom

Monoklinična sistema holoedrija: L2 C P a≠b≠c, y=L2 α=γ=90o β≠90o orto pinakoid 2 {p∞∞} {h00} - klino pinakoid 2 {∞q∞} {0k0} - baza 2 {∞∞r} {00l} - hemi orto doma 2 {p∞r} {h0l} - klino doma 4 {∞qr} {0kl} monoklinična prizma 4 * {pq∞} {hk0} h>k-orto * h<k-klino - hemi bipiramida 4 {pqr} {hkl}

Monoklinična sistema holoedrija: L2 C P monoklinična orto prizma sa prednjom orto domom, klino pinakoidom i bazom monoklinična klino prizma sa orto pinakoidom i bazom monoklinična orto prizma sa klino pinakoidom i bazom

Triklinična sistema Bližnjenje a≠b≠c, α≠γ≠β≠90o holoedrija: C Vrste bližnjenja: dodirno poluprodorno prodorno ciklično polisintetičko Elementi bližnjenja: ravan bližnjenja - RB ravan srastanja - RS osa bližnjenja - OB

dodirno hemiotropsko bližnjenje dva oktaedra kod minerala iz grupe spinela zakon bližnjenja: RB≡RS || (111), OB ┴ RB,RS≡L3 individua 1 individua 1 RB RB L3 L3 OB≡L3 OB≡L3 individua 2 individua 2

dodirno bližnjenje u romboedarskoj sistemi je hemiotropsko bližnjenje dva skalenoedra kod minerala kalcita zakon bližnjenja: RB≡RS || (000l), OB ┴ RB,RS≡L3 Z≡L3 OB≡L3 individua 1 Y≡L2 RB U≡L2 X≡L2 individua 2

dodirno bližnjenje u monokliničnoj sistemi je bližnjenje koje se naziva lastin rep i javlja se kod minerala gipsa zakon bližnjenja glasi: RB≡RS || (h00), OB ┴ RB,RS RB individua 1 individua 2 RB Y≡L2

prodorno bližnjenje kod minerala staurolita prodorni blizanci pod uglom od 90o prodorni blizanci pod uglom od 120o RB≡RS || (h0l), OB ┴ RB,RS (90o) RB≡RS || (hkl), OB ┴ RB,RS (120o) individua 2 individua 2 individua 1 RB≡(hkl) RB≡(h0l) individua 1

ciklično bližnjenje može se objasniti na primeru minerala aragonita ciklično se mogu blizniti 2, 3 ili 6 individua Zakon bližnjenja bez obzira na broj individua glasi: RB≡RS || (hk0), OB ┴ RB,RS RB