Geografska astronomija : ZADACI

(4. )U jednom zvjezdanom danu zvijezda opiše puni kut oko opažača (4.)U jednom zvjezdanom danu zvijezda opiše puni kut oko opažača. a) Koliko minuta zvjezdanog vremena zvijezda prelazi luk 10 ? b) Koliko sati zvjezdanog vremena prelazi luk od 150 ? a) 3600 - 24 h 10 - t1 _______________   t1 = ( 24 h ·10 ) / 3600 t1 = ( 24·60 min·10)/3600 t1 = 4 min b) 3600 - 24 h 150 - t2 _______________ t2 = (24 h ·150)/ 3600 t2 = 1 h  

(5.) Umjesto visine nebeskog tijela katkada se koristi zenitna daljina. Uvjeri se da su ta dva kuta komplementarni. Koju zenitnu daljinu ima nebesko tijelo kojemu je visina 680 27´ ?   h + z = 900 z= 900 – h z = 900 - 680 27´ z= 210 33´  

(6.) Na kojoj se strani svijeta nalazi zvijezda čija je visina h = 300 , a azimut A = 3000 . Od točke juga (S) na horizontu ide se u pravcu zapada za kut A = 3000. Zvijezda je u smjeru jugoistoka.

(7.) Odredi azimut zvijezde koja upravo kulminira između zenita i sjeverne točke horizonta.   Iz slike : A = 1800.

(11.) Odredi visinu točke na nebeskom ekvatoru u gornjoj kulminaciji, ako je geografska širina promatrača 430 .   h + φ = 900 h = 900 – φ h = 900 – 430 h = 470

(12.) Je li Deneb cirkumpolarna zvijezda za motritelja na Popovu tornju Zvjezdarnice u Zagrebu ? Deklinacija Deneba je 450, a geografska širina Zvjezdarnice 450 49´.   x=δ – ( 900 – φ ) x = 450 – 900 + 450 49´ x = 49´ x = hd > 0   Deneb je cirkumpolarna zvijezda

(13.) Odredi geografsku širinu mjesta u kojem zvijezda deklinacije 380 ima gornju kulminaciju u zenitu.   δ = φ ( kutovi s okomitim kracima !) φ = 380

(14.) Odredi geografsku širinu mjesta u kojem je zvijezda Kastor ( δ = 320 ) kulminira 50 sjeverno od zenita. Skiciraj ! δ = z + φ φ = δ – z φ = 320 - 50 φ = 270  

(15.) U gornjoj kulminaciji zvijezda ima visinu 600 sjeverno od zenita, a u donjoj 200. Odredi geografsku širinu mjesta i deklinaciju zvijezde.   φ = ( hd + hg ) / 2 φ = ( 200 + 600) / 2 φ = 400 δ = φ + (900 – hg) δ = 400 + ( 900 – 600 ) δ = 400 + 300 δ = 700

(16.) Odredi zenitnu udaljenost Sunca u njegovoj gornjoj kulminaciji u nekom mjestu na sjevernoj obratnici, kada je Sunčeva deklinacija – 100. Sjeverna obratnica : φ = 23,50 δ = - 100 z = ?   z = φ + |δ| z = 23,50 + 100 z = 33,50

(18. ) Ako je dana 12. lipnja u Zagrebu ( 160 i. g. d (18.) Ako je dana 12. lipnja u Zagrebu ( 160 i.g.d.) mjesno podne u 11 h 56 min po SEV, u koliko je sati mjesno podne u Makarskoj ( 170 i.g.d.) ? U koliko sati će u ova dva mjesta podneva biti po ukaznom vremenu ? Jednom stupnju odgovara 4 min. t2 = t1 – 4 min t2 = 11 h 52 min   Ukazno vrijeme = SEV + 1 h (ljeti) Sat pokazuje jedan sat više. λ1 = 160 E λ2 = 170 E t1 = 11 h 56 min (SEV) t2 = ? t = ?

(19. ) Nalaziš se u Dubrovniku ( 180 i. g. d (19.) Nalaziš se u Dubrovniku ( 180 i.g.d.) početkom studenog ( jednadžba vremena je j = + 16 min). Za koliko stupnjeva možeš pogriješiti u smjeru juga, ako ga određuješ pogledom na Sunce u podne po SEV tj. po satu ? TSEV = 12 h – 4 min ·( 18 – 15) - j TSEV = 12 h - 12 min – 16 min TSEV = 11 h 32 min   Pogrješka : 28 min = 7·(4 min) = 7 ·10 = 70

(20.) Mjesec je od ravnine ekliptike udaljava za 50 sjeverno ili južno. Odredi mu zenitnu daljinu prvog dana zime kada prolazi meridijanom upravo u ponoć na geografskoj širini 450. Zamisli da je Mjesec upravo tog dana odmaknut sjeverno od ekliptike 50. Nacrtaj skicu ! Uputa: U ovom slučaju u ponoć Sunce je nasuprot Mjesecu, a njegova je deklinacija prvog dana zime - 23,50 .   φ = z + α +|δ| z = φ – α -|δ| z = 450 - 50 - 23,50 Z = 450 – 28,50 z = 16,50   (Mjesec ne može niti biti bliže zenitu !)