Meteorologija i oceanografija 3.N

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
ΠΡΩΤΟΒΑΘΜΙΑ ΕΚΠΑΙΔΕΥΣΗ «ΔΙΔΑΚΤΙΚΗ ΜΕΘΟΔΟΛΟΓΙΑ ΣΤΟ ΠΟΔΟΣΦΑΙΡΟ»
Advertisements

Σαββίνα - Μανώλης Έτος Μάθημα Πληροφορικής Τάξη Δ΄
KRUŽNICA I KRUG VJEŽBA ZA ISPIT ZNANJA.
6.2. ΑΝΑΣΑΡΚΟΕΙΔΕΣ ΤΩΝ ΚΥΝΑΡΙΩΝ
Οι φυσικές καταστάσεις.
ELEKTRIČNA VODLJIVOST LEŽIŠNIH STIJENA
PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija
Skladištenje toplotne energije
ΣΕΙΣΜΟΣ ΚΑΙ ΣΧΟΛΕΙΟ Για να αποφευχθούν ανθρώπινες απώλειες πρέπει προσεισμικά: Na εμπεδώσουμε την αντισεισμική συμπεριφορά Να γίνουν βίωμα κάποιοι βασικοί.
ΚΕΦΑΛΑΙΟ 2 ΙΟΝΤΙΚΟΣ ΚΑΙ ΟΜΟΙΟΠΟΛΙΚΟΣ ΔΕΣΜΟΣ
Newtonovi zakoni gibanja
Ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila
OBLIKOVANJE KONSTRUKCIJA
Mjerenje tlaka Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju
Čvrstih tela i tečnosti
MEMBRANSKI PROCESI Prof.dr.sc. Damir Ježek.
Unutarnja energija i toplina
Aminokiseline, peptidi, proteini
Kontrola devijacije astronomskim opažanjima
Kako određujemo gustoću
HALOGENOVODONIČNE KISELINE
PRIJENOS TOPLINE Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić FIZIKA 1.
HIDRAULIKA PODZEMNIH VODA U STIJENAMA PUKOTINSKE POROZNOSTI
TROUGΔO.
Atmosfera, sastav i fizička svojstva
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Rezultati vežbe VII Test sa patuljastim mutantima graška
Elektronika 6. Proboj PN spoja.
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
Predavanje br. 8 Simetralne ravni
PONAVLJANJE.
Svjetski dan voda, 22. ožujka.
Osnovna škola Konjščina
OBALNO INŽENJERSTVO Sveučilište u Mostaru Građevinski fakultet
Strujanje i zakon održanja energije
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Mjerenje Topline (Zadaci)
Električni otpor Električna struja.
Zašto neka tijela plutaju na vodi, a neka potonu?
Polifazna kola Polifazna kola – skup električnih kola napajanih iz jednog izvora i vezanih pomoću više od dva čvora, kod kojih je svako kolo pod dejstvom.
BRODSKA ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA
Transformacija vodnog vala
ARHIMEDOVA PRIČA O KRUNI
Kvarkovske zvijezde.
Međudjelovanje tijela
UČINSKA PIN DIODA.
VANJSKO VREDNOVANJE.
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Astronomska navigacija 4.N.
Primjena geologije u hidroenergetici
Tehnološki proces izrade višetonskih negativa
Astronomska navigacija 3.N.
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Geografska astronomija : ZADACI
POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA
ANALIZA GREŠAKAU MJERENJU UPOREDNA ANALIZA REZULTATA Ana Đačić 62/07
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
N. Zorić1*, A. Šantić1, V. Ličina1, D. Gracin1
6. AKSIJALNO OPTEREĆENJE PRIZMATIČKIH ŠTAPOVA
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
Meteorologija i oceanografija 3.N
Η επιγραφή στο πίσω θυρόφυλλο αναγράφει: Η επιγραφή στο μεγάλο κομμάτι αναγράφει τα εξής : (με κόκκινο τα αποκαταστημένα τμήματα της επιγραφής) 
τι σημαίνει να είσαι παντρεμένος
ΑΣΦΑΛΗΣ ΧΡΗΣΗ ΔΙΑΔΙΚΤΥΟΥ
Kratki elementi opterećeni centričnom tlačnom silom
Η ΕΞΕΛΙΞΗ ΤΟΥ ΗΛΕΚΤΡΙΚΟΥ ΛΑΜΠΤΗΡΑ
8 ODBIJANJE I LOM VALOVA Šibenik, 2015./2016..
Tehnička kultura 8, M.Cvijetinović i S. Ljubović
MJERENJE TEMPERATURE Šibenik, 2015./2016.
Μεταγράφημα παρουσίασης:

Meteorologija i oceanografija 3.N Sastav morske vode Meteorologija i oceanografija 3.N

Sastav morske vode Sastav morske vode Salinitet Morska voda se sastoji od vode soli plinova elemenata u tragovima otopljenih u moru organskih tvari U 1 litri (1000g) mora je u prosjeku 965 grama vode 36 grama raznih soli zaslanjenost morske vode u promilima ‰ u gramima po kilogramu (g/kg)

Salinitet najniži salinitet: Arktik i Antarktik (ljeti kada se led otapa) ekvator (kiše, slab vjetar i isparavanje) najviši salinitet: φ između 10° i 30° (područje Pasata, nema padalina, toplo, vjetar, godišnje ispari količina vode od 1,3m) Izohaline linije koje na karti mora i oceana spajaju točke jednakih vrijednosti saliniteta

Salinitet prosječan salinitet 37,5‰ na ušćima rijeka manji salinitet salinitet zatvornih mora različit manja slanost (rijeke) – Baltik (i 3‰), Hudsonov zaljev, Sjeverno ledeno more, Crno more veća slanost(jako isparavanje, nema rijeka ni padalina) – Mediteran, Crveno more, Perzijski zaljev (i 41‰) u polarnim područjima zaleđivanjem se povećava salinitet zimi (led je uglavnom sastavljen od slatke vode, dok sol tone i zajedno s hladnom gušćom vodom tone prema dnu). to uzrokuje stvaranje dubinske struje koja se polagano kreće prema ekvatoru ljeti, odleđivanjem se površinski salinitet smanjuje.

Izdvajanje soli u polarnim morima na slici i na pozadini se vidi „curenje” otopine soli iz novostvorenog antarktičkog leda (Discovery Channel)

Haloklina sloj u moru u kojem se salinitet naglo mijenja s dubinom. povezana s opadanjem saliniteta na dubinama od 100 do 500 m. i u blizini obale, napose u estuarijima i ušćima velikih rijeka (Amazona, Nil, Mississippi)

Stalnost odnosa među solima u moru i određivanje saliniteta stalnost kemijskog sastava morske vode NaCl – glavni sastojak 77 ‰ klorid Cl- – 55,2 ‰ natrij Na+ – 30,4 ‰ promjena saliniteta mijenja svojstva mora najpreciznije određivanje saliniteta kemijski titriranje temeljem elektroprovodljivosti u laboratoriju induktivnom sondom