Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
Napisala Borka Jadrijević
Advertisements

3. Neoklasične firme na savršeno konkurentnim tržištima
Pritisak vazduha Vazduh je smeša gasova koja sadrži 80% azota, 18% kiseonika i 2% ugljen dioksida, drugih gasova i vodene pare. vazdušni (atmosferski)
7 SILA TRENJA.
Laboratorijske vježbe iz Osnova Elektrotehnike 1 -Jednosmjerne struje-
POTRAŽNJA I PONAŠANJE POTROŠAČA
OSNOVE EKONOMIJE VJEŽBE 5.
Inflacija, gospodarska aktivnost i nominalni rast novca
Inflacija, privredna aktivnost i nominalni rast novca
Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova krivulja
Otvorenost na tržištu dobara i usluga i na financijskim tržištima
Ass. Alma Zildžić MAKROEKONOMIJA Poglavlje 9 „INFLACIJA, PRIVREDNA AKTIVNOST I NOMINALNI RAST NOVCA“ Ass. Alma Zildžić
Ogledni čas iz matematike
ANALIZA KONKURENTNIH TRŽIŠTA
MAKROEKONOMIJA NA DUGI ROK OBJAšNJENJE DUGOROčNOG PRIVREDNOG RASTA
Štednja, akumulacija kapitala i BDP
PROIZVODNJA.
Čvrstih tela i tečnosti
Fiskalni deficit i javni dug
INFLACIJA I DEFICIT JAVNE POTROŠNJE
Toplotno sirenje cvrstih tela i tecnosti
Porez na dobit preduzeća
Tehnološki napredak i rast
POLINOMI :-) III℠, X Силвија Мијатовић.
PROPORCIONALNI-P REGULATOR
Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod
Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod
MONETARNA I FISKALNA POLITIKA
Unutarnja energija i toplina
MEĐUNARODNA EKONOMIJA
Merni uređaji na principu ravnoteže
PRIMJENA PONUDE I POTRAŽNJE
Merni uređaji na principu ravnoteže
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
Analiza fiskalne politike u Mundell-Flemingovom modelu
TROUGΔO.
JEDNOSTAVNA LINEARNA REGRESIJA
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
Tejlorovo pravilo tesno vezuje politiku kamatne stope za njen ravnotežni nivo - neutralna ili prirodna kamatna stopa. To je kamatna stopa koju će centralna.
Elektronika 6. Proboj PN spoja.
Režimi deviznih tečajeva
FORMULE SUMIRANJE.
MAKROEKONOMIJA Poglavlje 6 „TRŽIŠTE RADA”
Strujanje i zakon održanja energije
PRIJELAZ TOPLINE Šibenik, 2015./2016..
Analiza uticaja zazora između elemenata na funkcionalni zazor (Z)
Zašto neka tijela plutaju na vodi, a neka potonu?
Output, kamatna stopa i devizni tečaj
Vježbe 1.
Polarizacija Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija
OPOREZIVANJE I IZDATAK DRŽAVE
OTVORENO GOSPODARSTVO.
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Brodska elektrotehnika i elektronika // auditorne vježbe
ANALIZA VREMENSKIH NIZOVA
Mongeova projekcija - teorijski zadaci
Što je metalurgija, a što crna metalurgija?
Prisjetimo se... Koje fizikalne veličine opisuju svako gibanje?
Paralelna, okomita i kosa nebeska sfera
8 Opisujemo val.
8 GIBANJE I BRZINA Za tijelo kažemo da se giba ako mijenja svoj položaj u odnosu na neko drugo tijelo za koje smo odredili da miruje.
Shema Oba tranzistora su obogaćenog tipa. Shema Oba tranzistora su obogaćenog tipa.
8 OPTIČKE LEĆE Šibenik, 2015./2016..
Ivana Tvrdenić OŠ 22. lipnja SISAK.
Izražavanje koncentracija otopine, konstanta ravnoteže, Le Chatelierov princip Vježbe br. 4.
STATISTIKA 3. CIKLUS Individualni indeksi Skupni indeksi
Balanced scorecard slide 1
8 ODBIJANJE I LOM VALOVA Šibenik, 2015./2016..
Sila trenja Međudjelovanje i sila.
-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku
Μεταγράφημα παρουσίασης:

Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu Blanchard: Poglavlje 19. Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu Outline predavanja: 1. IS relacija (tržište dobara) u otvorenom gospodarstvu 2. Ravnotežni output i vanjskotrgovinska ravnoteža 3. Porast potražnje, domaće i inozemne 4. Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output a) Učinci deprecijacije b) Kombinacija tečajne i fiskalne politike 5. Uvođenje dinamike: J-curve 6. Štednja, investicije i vanjskotrgovinska bilanca 7. Multiplikator otvorene ekonomije Može li vanjska ekspanzija stimulirati domaći ekonomski rast? Mora li makroekonomska politika biti usklađena među različitim zemljama? pretpostavka poglavlja: cijene su dane  ekonomija kratkog roka Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

IS relacija u otvorenom gospodarstvu Potražnja za domaćim dobrima Z = C + I + G – εIM + X C, I, G = domaća potražnja za domaćim dobrima − IM = domaća potražnja za inozemnim dobrima  vrijednost uvoza u terminima domaćih dobara = εIM + X = inozemna potražnja za domaćim dobrima Odrednice potražnje za domaćim dobrima I. odrednice domaće potražnje C+I+G = C(Y-T)+I(Y,r)+G ( + ) (+,-) otvorenost gospodarstva ne mijenja odrednice domaće potražnje  realni tečaj utječe na strukturu potrošnje i investicija, ali ne i na njihovu razinu Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

IS relacija u otvorenom gospodarstvu II. odrednice uvoza IM = IM(Y,ε) (+,-) porast domaće potražnje → veća potražnja za svim dobrima, uključujući inozemna porast realnog deviznog tečaja → viša cijena inozemnih dobara u odnosu na domaća → pad uvoza III. odrednice izvoza X = X(Y*,ε) (+,+) Y* = inozemni output porast inozemnog outputa → porast inozemne potražnje → porast izvoza porast realnog deviznog tečaja → raste cijena inozemnih dobara u odnosu na domaća → porast izvoza Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Potražnja za domaćim dobrima i neto izvoz varijable koje držimo konstantnima: kamatna stopa, porezi, državna potrošnja, inozemni output i realni devizni tečaj DD = domaća potražnja (C+I+G) kao funkcija outputa oduzimamo uvoz (εIM)  udaljenost između DD i AA AA = domaća potražnja za domaćim dobrima kad dohodak raste domaća potražnja za domaćim dobrima povećava se manje nego ukupna domaća potražnja (dio dodatne potražnje otpada na uvozna dobra)  AA pravac položeniji od DD DD Output AA Uvoz (εIM) Output, Potražnja Domaća potražnja za domaćim dobrima (C + I + G - εIM) za dobrima (i domaćim i uvoznim za otvoreno gospodarstvo) (C + I + G) Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Potražnja za domaćim dobrima i neto izvoz Izvoz (X) ZZ Output DD AA A B C NX BC Y Y < YTB vanjskotrgovački suficit Y > YTB deficit Neto izvoz, NX Output, Potražnja Potražnja za domaćim dobrima (C+I+G– εIM+ X) YTB dodajemo izvoz (X) na AA  udaljenost između ZZ i AA ZZ = potražnja za domaćim dobrima izvoz ne ovisi o domaćem outputu  udaljenost između ZZ i AA je konstantna pa su zato ta dva pravca paralelna izvoz – uvoz = neto izvoz  pravac NX YTB (TB = trade balance = vanjskotrgovinska bilanca)  razina outputa pri kojoj je uvoz jednak izvozu pa je neto izvoz jednak nuli razine outputa iznad YTB → vanjskotrgovinski deficit razine outputa ispod YTB → vanjskotrgovinski suficit Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Ravnotežni output i vanjskotrgovinska ravnoteža ZZ Output 45O A NX Y Neto izvoz, NX Potražnja, Z YTB C B deficit ravnoteža tržišta dobara u otvorenoj ekonomiji  Y = Z Y=C(Y-T)+I(Y,r)+G-εIM(Y,ε)+X(Y*,ε) ravnotežni output (Y=Z) ne mora biti jednak outputu pri kojem postoji vanjskotrgovinska ravnoteža (X = εIM) Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Porast potražnje, domaće i inozemne Porast domaće potražnje za svaku razinu outputa ↑Z za ΔG  ↑Y NX pravac se ne pomiče  ↑Y  ↑IM  trgovinski deficit (BC) što je gospodarstvo otvorenije, to je manji pozitivan učinak povećanja domaće potražnje na output (manji multiplikator) i veći negativan učinak na vanjskotrgovinski saldo ZZ’ Output 45O A NX Y Neto izvoz, NX Potražnja, Z YTB C B vanjskotrgovački deficit A’ Y’ ZZ ΔG>0 Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Porast potražnje, domaće i inozemne Porast inozemne potražnje ↑Y*  ↑Z*  ↑X domaće zemlje za danu razinu outputa ↑NX za ΔX porast inozemne potražnje vodi do porasta domaćeg outputa i do poboljšanja vanjskotrgovinske bilance Output ZZ’ 45O A NX Y Neto izvoz, NX Potražnja, Z YTB A’ Y’ ZZ ΔX>0 DD ΔNX Domaća potražnja NX’ Potražnja za domaćim dobrima Output Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Porast potražnje, domaće i inozemne Koordinacija među zemljama zemlje ne vole vanjskotrgovinske deficite  akumulira se njihov dug i otplatne rate postaju sve veće iz navedenog razloga zemlje preferiraju porast inozemne potražnje, a ne domaće scenarij: grupa zemalja koje su trgovinski partneri i imaju uravnoteženu trgovinu nalazi se u recesiji  moguće da svaka od njih čeka odluku neke druge zemlje iz skupine o povećanju domaće potražnje  produženje recesije rješenje: simultano povećanje domaće potražnje kako se globalna trgovina povećava, povećava se želja za koordinacijom (G7 sastanci) ograničena makro-kordinacija u stvarnosti: nemaju sve zemlje iste ekonomske uvjete proračunska i trgovinska bilanca se razlikuju zemlje često obećaju i ne ispune obećanje Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Marshall-Lernerov uvjet neto izvoz: NX  X - εIM NX = X(Y*, ε) - ε IM(Y, ε) realna deprecijacija utječe na vanjskotrgovinsku bilancu kroz 3 kanala: 1. X se povećava  realna deprecijacija čini domaća dobra relativno manje skupima u inozemstvu 2. IM se smanjuje  realna deprecijacija čini domaća dobra relativno jeftinijima u odnosu na strana 3. εIM raste  zbog rasta relativne cijene stranih dobara (ε), ista količina uvoza εIM košta više u terminima domaćih dobara da bi se uslijed deprecijacije poboljšala vanjskotrgovinska bilanca, izvoz mora porasti dovoljno (1. kanal) i uvoz se mora smanjiti dovoljno (2. kanal) da bi se kompenzirao porast cijena uvoza (3. kanal) Marshall-Lernerov uvjet  realna deprecijacija vodi do porasta neto izvoza (vrijedi u stvarnosti) Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Učinci deprecijacije realna deprecijacija vodi do rasta domaćeg outputa i do poboljšanja vanjskotrgovinske bilance Kako se razlikuje efekt deprecijacije od efekta povećanja stranog outputa (inozemne potražnje)? U slučaju deprecijacije pogoršava se položaj potrošača jer moraju plaćati više za uvozna dobra  može doći do znatnog pada životnog standarda DD ΔNX ZZ’ A’ ZZ Potražnja, Z ΔX>0 A 45O Output Y Y’ ΔX>0 ΔNX Neto izvoz, NX Output YTB NX’ NX Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Kombinacije tečajne i fiskalne politike 2 cilja  smanjenje vanjskotrgovinskog deficita bez promjene outputa = 2 instrumenta ekonomske politike  deprecijacija i fiskalna kontrakcija Vlada mora postići deprecijaciju dovoljnu da se eliminira deficit pri početnoj razini outputa  ↑NX problem: istodobno dolazi do ↑ZZ  kako bi se izbjegao ↑Y, Vlada mora smanjiti ↓G ZZ’ 45O A NX Y Neto izvoz, NX Potražnja, Z A’ Y’ ZZ ΔNX>0 NX’ ΔG<0 C B Output Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Tabela Kombinacija tečajne i fiskalne politike Kombinacija politike tečaja i fiskalne politike Početni uvjeti Trgovinski suficit Trgovinski deficit Nizak output ε? G ε G? Visok output ε G? ε? G Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Uvođenje dinamike: J-curve deprecijacija može dovesti do pogoršanja VTB  u prvih nekoliko mjeseci učinak se više reflektira na cijene, a manje na količine  ε raste, X i IM se ne prilagođavaju, pa NX pada  navedeni proces prilagodbe zove se J-curve (J-krivulja) deficit prije deprecijacije = OA deprecijacija  ↑deficit = OB  od točke C smanjuje se početni deficit VTB vremenski odmak prilagodbe (od A do C na grafu) u OECD zemljama iznosi od 6 mjeseci do jedne godine Deprecijacija Neto Izvoz, NX Vrijeme C A B _ + Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Štednja, investicije i vanjskotrgovinska bilanca prema identitetu kružnog toka: (S-I) + (T –G) + (ε IM – X) = 0 koristimo: NX  X - εIM NX = S + (T - G) – I u ravnoteži konstantna štednja, uz rast investicija rezultira pogoršanjem VTB rast proračunskog deficita, ceteris paribus, vodi pogoršanju VTB  problem dvostrukih deficita jednadžba NX=S+(T-G)–I ne pokazuje hoće li proračunski deficit dovesti do trgovinskog deficita ili do porasta privatne štednje ili do smanjenja investicija  potrebno izračunati ravnotežnu razinu outputa (Y = C + I + G - ε IM + X ) i gledati što se događa sa svakom od njegovih komponenti trgovinska bilanca nacionalna štednja investicije = - Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Multiplikator otvorene ekonomije pretpostavite da su potrošnja i investicije u zemlji dani slijedećim jednadžbama: C= c0+c1(Y-T) I= d0+d1Y-d2r ako pretpostavimo da je ε=1 i da su izvoz i uvoz dani sa: IM= im1Y X= x1Y* ravnotežni uvjet tržišta dobara: Y= C+I+G-IM+X   autonomna potrošnja  multiplikator Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Multiplikator otvorene ekonomije multiplikator otvorene ekonomije  dio povećane potražnja odlazi i na uvozna dobra (-im1) multiplikator >1, ali svejedno manji nego u zatvorenoj ekonomiji promjene fiskalne politike efekt na output: efekt na VTB  ΔNX= -im1ΔY: Makro-vježbe (O.Vukoja) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu