UPOZNAJEMO ZVIJEŽĐA.

Slides:



Advertisements
Παρόμοιες παρουσιάσεις
UPOZNAJEMO ZVIJEŽĐA Jesensko i zimsko nebo
Advertisements

KRUŽNICA I KRUG VJEŽBA ZA ISPIT ZNANJA.
Αειφανείς, αμφιφανείς, αφανείς και μη παραδεκτοί σήμερα αστερισμοί
Prividna gibanja Sunca i Zemljina gibanja
STEROIDI.
Geografska astronomija
PTP – Vježba za 2. kolokvij Odabir vrste i redoslijeda operacija
INDINŽ Z – Vježba 2 Odabir vrste i redoslijeda operacija
By Toshimi Taki, July 2, ’06 +60° 12h00m 11h30m 11h00m +55° +50° +45°
Vježbe iz Astronomije i astrofizike
BROJ π Izradio: Tomislav Svalina, 7. razred, šk. god /2016.
Čvrstih tela i tečnosti
UVOD.
SNAGA U TROFAZNOM SUSTAVU I RJEŠAVANJE ZADATAKA
By Toshimi Taki, July 16, ’ ° 0° +10° -10° +5°
u astronomskoj navigaciji
Kontrola devijacije astronomskim opažanjima
Kako određujemo gustoću
By Toshimi Taki, July 15, ’ ° 0° +10° -10° +5°
Vijetove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce
TROUGΔO.
ZVIJEŽĐA.
Z V I J E Z D E – 1. dio.
JEDNAČINA PRAVE Begzada Kišić.
Obrada slika dokumenta
Rezultati vežbe VII Test sa patuljastim mutantima graška
jedan zanimljiv zadatak
II. MEĐUDJELOVANJE TIJELA
PONAVLJANJE.
1N 4h 1h 0h 3h 2h -20° -10° 0° +10° +20o +30° +40° 23h 22h 21h 20h
Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj
Strujanje i zakon održanja energije
UTICAJ ELEKTRIČNOG OSVJETLJENJA NA KVALITET ELEKTRIČNE ENERGIJE
Cirkumpolarna zviježđa Zviježđda zimskog neba Zimski šesterokut
Izradila: Ana-Felicia Barbarić
6N 0h 21h 20h 23h 22h -20° -10° 0° +10° +20o +30° +40° 19h 18h 17h 16h
Analiza deponovane energije kosmičkih miona u NaI(Tl) detektoru
Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik
SREDIŠNJI I OBODNI KUT.
Kvarkovske zvijezde.
Međudjelovanje tijela
MJERENJA U ASTRONOMIJI
Drvena puhaća glazbala
10. PLAN POMAKA I METODA SUPERPOZICIJE
Meteorologija i oceanografija 3.N
Zvjezdane bajke Višnja Tadić, prof..
Aleksandar Buinac OŠ Viktorovac, Sisak
Tehnološki proces izrade višetonskih negativa
UPOZNAJEMO ZVIJEŽĐA Proljetno i ljetno nebo
Dan broja pi Ena Kuliš 1.e.
Geografska astronomija : ZADACI
Paralelna, okomita i kosa nebeska sfera
POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA
DISPERZIJA ( raspršenje, rasap )
Unutarnja energija Matej Vugrinec 7.d.
Međudjelovanje tijela
Pozicija u razmaku vremena Running fix
Knjiga Ljetopisa דברי הימים dibre hajjamîm
Tomislav Krišto POSLOVNA STATISTIKA Tomislav Krišto
GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja
4N 16h 13h 12h 15h 14h -20° -10° 0° +10° +20o +30° +40° 11h 10h 9h 8h
5N 20h 17h 16h 19h 18h -20° -10° 0° +10° +20o +30° +40° 15h 14h 13h
DOCRTAVANJE.
Kratki elementi opterećeni centričnom tlačnom silom
יהודית predstavnici slabih u Pnz: siromah, sirota, udovica
Kako izmjeriti opseg kruga?
DAN BROJA π.
-je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku
Tehnička kultura 8, M.Cvijetinović i S. Ljubović
PONOVIMO Što su svjetlosni izvori? Kako ih dijelimo?
Μεταγράφημα παρουσίασης:

UPOZNAJEMO ZVIJEŽĐA

Antički astronomi su uveli za opisivanja sjaja zvijezda brojeve koje se koji su nazvali „zvjezdana veličina“ ili magnituda (m ) . Hiparh ( 2. st. pr. Krista) - razvrstao zvijezde po zvjezdanim veličinama od 1. do 6. veličine . Tako uvedeno zvijezde 1. veličine su najsjajnije zvijezde , a zvijezde 6. veličine su najslabijeg sjaja . Poslije se javila potreba za korištenjem i drugačijih magnituda … , -2 , -1 , 0 i 7 , 8 , 9 ,…. pa i decimalni iznosi .

CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA Vidimo ih cijelu vedru noć . Kroz noć nisu jednako položena jer prividno obilaze oko sjevernog nebeskog pola . U Hrvatskoj ( od 42,50 do 46,50 geografske širine ) cirkumpolarna zviježđa su : Mali medvjed , Veliki medvjed , Kasiopeja , Cefej , Zmaj , Žirafa i djelomice Ris .

Veliki medvjed ( Ursa Major ) Zvijezde u Velikom medvjedu : Dubhe , Merak , Phegda , Megrez , Alioth , Mizar , Benetnaš ( Alkaid) , … Uz Mizar je Alkor . Alkor Mizar Alioth Alkaid ili Benetnaš Megrez Phegda Merak Mushida Sarir

Mali medvjed ( Ursa Minor ) U Malom medvjedu sjajnije zvijezde su : Sjevernjača i Kochaba . Sjevernjača ( Polara) – div u odnosu na Sunce , udaljena 680 g.s. , dvojna zvijezda Kochaba – crveni div . Yildun Kohab Ferkad

Kasiopeja ( Cassiopeia ) Kasiopeja ( Cassopeia) zviježđe oblika slova W . Na suprotnoj strani je od Velikog medvjeda u odnosu na Sjevernjaču . Usred je Kumovske slame . Sjajnije zvijezde su : Šedir , Kaf i Cih . Cih – promjenljiva zvijezda η Cas – dvostruka zvijezda Segin Rukbah Cih ili Navi Marfark Achird Kaff

Cefej ( Cepheus ) Cefej ( Cepheus ) – susjedno zviježđe Kasiopeji .Najsjajnija zvijezda je Alderamin (2 < m <3 ). δ Cep - promjenljiva zvijezda s periodom 5,37 dana . Magnituda : 4,1<m <5,2 . Služi kao mjerač udaljenosti . Errai Alfirk Alvahet Al Agemim Al Radif Alkurah

Zmaj (Draco) Zmaj ( Draco) – vijugavo zviježđe koje se uočava u mrkloj noći . Thuban - m = 4 ; na potezu Benetnaš ( UMa) i Kochaba ( Umi ) . Sjeverni nebeski pol će za 21000 godina biti na tom mjestu ( precesija Zemlje ! ) . Najsjajnija zvijezda : Altanin ili Eltanin , m = 2 Aldhibain Altais Rastaban Altanin (Etamin)

Slabo vidljiva zviježđa Žirafa ( Camelopardalis) Ris ( Lynx)

JESENSKO NEBO Početkom studenog navečer osim cirkumpolarnih zviježđa vidimo još Andromedu , Pegaza , Trokut , Ovna , Ribe , Kita , Vodenjaka i Južnu ribu .

ANDROMEDA Širah ( α And ) u Andromedi je na pravcu od Sjevernjače kroz Kaf ( u Kasiopeji) dvostruko dalje nego Kaf . Zvijezde Mirach i Alamak su uz Širak gotovo na istom pravcu . Od Miracha prema Kasiopeji su dvije zvjezdice pa onda M31 ( Andomedina galaksija ) . Alkamak –sustav od 4 zvijezde .   Andromeda- kćer etiopskog kralja Cefeja i kraljice Kasiopeje Almak Mirah

PEGAZ ( Pegasus) jugozapadno od Andromede Šeat , Markab i Algenib sa Širahom (α And ) grade četverokut Enif – zapadnije od četverokuta Šeat je nepravilno promjenljiva zvijezda Pegaz – krilati konj   Matar Šeat Sadalbari Jih Algenib Homam Enif Baham

KIT ( Cetus) -slabije prepoznatljivo zviježđe na nebeskom ekvatoru južno od Andromede -najsjajnije zvijezde : Menkar , Mira i Denab Kaitos – gotovo su na pravcu -Mira- dugoperiodična promjenljiva zvijezda ( period oko 1 god.) . Stvarno mijenja promjer i temperaturu . -Tau Ceti –jedna od najbližih zvijezda koju vidimo ( 11,8 g.s.). Slična je Suncu . Ima li planetski sustav ? Kaffaljidhm Baten Kaitos Shamali Deneb Algenubi Difda ( Deneb Kaitos)

OVAN (Aries) sjajnije zvijezde : Hamal ( m =2) i Šeratan ( m=3) . u zviježđu se nekada nalazila proljetna točka pa je proljetna točka zadržala simbol ovnujskih rogova . Bharani Sheratan Mesartim Botein

TROKUT ( Triangulum) jugoistočno od Andromede sadrži slabašne zvijezde u zviježđu je M 33 – spiralna galaksija Deltonum

RIBE ( Pisces) između Pegaza i Kita najsjajnije zvijezde : Alriša , Van Maanova zvijezda Alriš – dvostruka zvijezda Van Maanova zvijezda – jedna od bližih (13,8 g.s.) , bijeli patuljak Kullat Nunu Alriša Proljetna točka

VODENJAK ( Aquarius) -razuđeno zviježđe južno od Pegaza -sjajnije zvijezde : Sadalmelek i Sadalsud ( m=3) , sjajni veledivovi Sadalmelik Proljetna točka Sadalsud Skat

JUŽNA RIBA ( Pisces Austrinus) blizu horizonta Femalhaut-najjužnija zvijezda koju možemo ugledati , m = 1 . Aboras

GUŠTERICA ( Lacerta) neugledno zviježđe u prostoru između Cefeja , Kasiopeje , Andromede , Pegaza i Labuda BL Lacertae – zvjezdica koja je galaksija veoma aktivna

ZIMSKO NEBO Zviježđa nad južnim obzorjem : Orion , Bik , Veliki i Mali pas . Nad glavom se nađu : Blizanci , Kočijaš i Perzej Ostala zviježđa : Eridan , Zec , Jednorog i Rak . Vidljiva zodijačka zviježđa : Bik , Blizanci i Rak U Blizancima se nalazi ljetna točka .

PERZEJ ( Perseus) -susjedno zviježđe Andromedi i Trokutu Misam -susjedno zviježđe Andromedi i Trokutu -najsjajnije zvijezde : Mirfak i Algol -Algol- promjenljiva zvijezda ( T = 2 d 21 h ), pomrčinska dvojna zvijezda -bogati dvostruki skup zvijezda h i χ ( u teleskopu gužva zvjezdica ) Miram Algol Gorgonea Tertia Menkib Atik

KOČIJAŠ (Auriga) -zviježđe zimi iznad glave -ima oblik peterokuta Prijipati -zviježđe zimi iznad glave -ima oblik peterokuta ( jedan vrh pripada Biku !) -najsjajnija zvijezda : Kapela ( m= 0) -ε Aur - složeni pomrčinski sustav u kojem je jedan sjajni velediv ( jako udaljen od nas ) Menkalinan Almaaz Hoedus II Hoedus I (Azaleh) Bogardus Hassaleh

BIK (Taurus) Aldeberan – sjajna crvena zvijezda Vlašići (Plejade) privlačna skupina zvjezdica ( Bore , Boreta , Mile , Mileta , Rade , Radeta i Mali Prigimiz ) Hijade- zvjezdani skup , blizu Aldeberana Maglica M1 – ostatak supernove , pulsar u središtu Elnath Tien Kuan Ain Hyadum I Alkione

ORION -ima zvijezde bijelog sjaja , visoke temperature -Rigel ( m = 0 ) -Betalgeuse ( α Ori ) – lagano promjenljiva sjaja , 750 puta veći od Sunca -Kosci ( Mintaka , Alnilam , Alnitak ) , Mintaku – dvostruki sustav -Alnitak i Rigel u teleskopu s većim povećanjem se vide kao dvostruki sustavi -Velika Orionova maglica( M 42 ) – ispod Kosaca -maglica Konjska glava je u blizini Alnitaka Heka (Meissa) Belatriks Alnilam Mintaka Alnitak Hatsja Saiph

VELIKI PAS ( Canis Major ) i MALI PAS ( Canis Minor ) Sirius (αCMa)– najsjajnija zvijezda cijelog noćnog neba ( m=-1,46); dvojna zvijezda( druga je bijeli patuljak). Ostale zvijezde: εCMa=Adharh (m=1,50) , δCMa=Wezen ( m=1,83),… Procion (αCMi)-dvojna zvijezda ( druga je bijeli patuljak)-m=0,38 , βCMi=Gomejs ( m=2,8). Muliphein Murzim Wezen Adhara Aludra Furud Gomejs

BLIZANCI ( Gemini ) -najsjajnije zvijezde : Kastor ( α Gem) i Poluks (β Gem ) -Kastor – šesteroki sustav Mebsuta Tajat Prior Wasat Tajat Poesterios Mekbuda Alhena Alzir

Zimski šesterokut : Kapela , Aldeberan , Rigel , Sirius , Procyonum i Kastor  

RAK ( Cancer ) istočno od linije Poluks – Procyonum Jaslice ( Praesepe) – skup zvijezda- M44 Asellus Borealis Asellus Australis Tegmen Akubens Altarf

PROLJETNO NEBO Proljetna zviježđa su : Lav , Djevica , Volar i Sjeverna kruna . Tu su smješteni i : Mali lav , Sekstant , Hidra , Vrč , Gavran, Kosa Berenkina i Lovački psi . Lav i Djevica su na ekliptici .

LAV ( Leo) -oblik životinjskog tijela -Najsjajnije zvijezde :   Algenubi ( Rasalas) -oblik životinjskog tijela -Najsjajnije zvijezde : -Regulus ( Kraljević) , m =1 -Denebola -Algieba je u teleskopu blizak par zvijezda   Algieba Zosma Denebola Regul

VOLAR ( Bootes ) -u nastavku zakrivljenosti ruda Velikih kola -Najsjajnija zvijezda je Arktur , m = 0 . -Dvojne zvijezde su : δ Boőtis i Izar . Nekkar Seginus Alkalorups Izar Mufrid

DJEVICA ( Virgo ) južnije između Volara i Lava najsvjetlija zvijezda Spica ( Klas) , m =1 Spica , Arktur i Denebola tvore trokut γ Virginis – dvojna zvijezda ( m = 3,5) sadrži mnogobrojne galaksije ( skup galaksija Virgo) jedno od najsjajnijih zviježđa Zodijaka u Djevici se nalazi jesenska točka (.)   Vindemiatrix Minelava Zavijah Heze -->. Porrima Zaniah

Proljetni trokut : Spica , Arktur i Denebola

SJEVERNA KRUNA ( Corona Borealis ) ima oblik čaše najsjajnija zvijezda Gemma ( Dragulj)

VODENA ZMIJA ( Hydra) najduže od svih zviježđa „glava“ se izdiže nad nebeski ekvator malo južnije od Raka  

LJETNO NEBO Na ljetnom nebu se ističu zviježđa : Vaga , Škorpion , Herkul , Lira , Orao , Labud i Dupin .. Manje izrazita zviježđa su : Strijelac , Jarac , Zmijonosac i Zmija .. Mala zviježđa su : Štit , Strelica i Lisica . Najsjajnije zvijezde ljetnog neba su : Vega , Denab , Altair i Antares . Prve tri čine trokut ) pravokutan ? , jednakokraki ?) U smjeru Strijelca su gušći dijelovi Kumovske slame .  

HERKUL (Hercules) zvježđe istočno od Sjeverne krune nazire se u obliku čovjeka Ras Algethi – promjenljiva zvijezda ( 3< m < 4 ) magličasti objekt M 13 – kuglasti skup ; najdalji pripadnik naše Galaksije kojeg se vidi golim okom Cujam Misam Ruticilius Sarin Rasalgethi

LIRA ( Lyra) sadrži četiri zvjezdice koje grade romboid Vega – najsjajnija zvijezda , m = 0 (izvan romboida) , nakon 12000 godina sjeverni nebeski pol će biti na 5 stupnjeva od Vege β Lyrae – pomrčinska dvojna zvijezda Prstenasta maglica M57 ε Lyrae – dva razmaknuta para zvijezda Aladfar Šeliak Sulofat

LABUD ( Cygnus ) ili Sjeverni križ -visoko nad horizontom -najsjajnija zvijezda je Denab –velediv Albireo – dvojna zvijezda (narančasta i bijela zvjezdica) -61 Cygni – dvojna zvijezda ; prva zvijezda kojoj je izračunata udaljenost Sadir Gienah Albireo

ORAO ( Aquilae )   najsjajnija zvijezda je Altair – jedna od bližih nam zvijezda ( 16 g.s. ) η Aquilae – promjenljiva zvijezda ( 3,5 < m < 4,3 ) Deneb el okab Borealis Deneb el okab Australis Tarazed Alšain Bezek Al Thalimain Prior

DUPIN ( Delphinus ) -na sjeveroistoku Orla -ima zanimljivu malu skupinu zvjezdica Venator Rotanev Deneb Dulfim

VAGA ( Libra ) ima dvije malo sjajnije zvijezde : Zuben el Šamali i Zuben el Genubi Zuebn el Šamali Zuben Elkaribi Zuben el Genubi Zuben Elakrab Brachium

ŠKORPION ( Scorpius ) vijugavo zviježđe prema horizontu najsjajnija zvijezda Antares – velediv , promjer 320 puta veći od Sunca ; dvojna zvijezda  

STRIJELAC ( Sagittarius ) Najsjajnija zvijezda u zviježđu je ε Sgr =Kaus Australis –m=1,9. Sjajnije zvijezde: σ Sgr = Nunki , m= 2,05 ζ Sgr = Askelia , m= 2,60 , …. U smjeru tog zviježđa nalazi se središte naše galaktike. Ovaj dio Mliječnog puta posebno je bogat Messierovim i NGC objektima. Dalekozorom se mogu vidjeti : M 8, M 20 , M21 , M 22 , M 23 , M24 , M 25 , M28 i M 55. Sunce prolazi Strijelcem od 18. 12. do 19. 1., u periodu koji uključuje zimski solsticij. Albaldah Nunki Kaus Borealis Kaus Medius Askelia Alnasl (Nash) Kaus Australis

ZMIJONOSAC (Ophiuchus ) Sjajnije zvijezde: α Oph = Rasalague , m= 2,08 β Oph = Kebalrai , m =2,75 δ Oph = Jed , m= 2,72 ε Oph = Jed Posterior , m=3,22 η Oph = Sabik , m= 2,47 ζ Oph = Han , m= 2,54 Pomrčinski dvojne zvijezde : Rasalague , λ Oph ,… M 9 , M 10 , M 12 , M 14 , M 107 Rasalhague Kebalrai Jed Prior Jed Posterior Han Sabik

ZMIJA ( Serpens ) -Ima dva dijela odvojena zviježđem Zmijonosac. - Najsjajnija zvijezda α Ser ( Unukalhai) , m = 2,63 - M5 , M 16 Chow Unukalhai Alya

JARAC ( Capricomus ) , Morska koza Najtamnije zviježđe poslije zviježđa Raka Najsjajnija zvijezda je pomrčinska promjenjiva zvijezda δ Cap = Deneb Algiedi , 2,73 < m < 2,93 , četverostruki sustav. Ostale sjajnije zvijezde su : α Cap = Algiedi – dvostruki sustav (m1 = 4,24 , m2 = 3,56) β Cap = Dabih , m=3,08 , višestruki sustav. M 30 , ( m = 8) NGC 6907 - pračkasta spiralna galaksija Dabih Deneb Algiedi