VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO RAČUNANJE EKOLOŠKI FAKTOR AGRONOMSKI FAKULTET ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe 2008/2009 VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO RAČUNANJE EKOLOŠKI FAKTOR

VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE 1. Direktne štete: Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih proizvoda. 2. indirektne štete Popratni učinci pojave biljnih nametnika. a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju troškove proizvodnje i smanjuju dobit. npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha cijena pšenice: 1,00 kn/kg trošak mjere: 250 kn/kg vrijednost štete: 250 kn/ha b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod žetve)

c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva, presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika) d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli. e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana osjetljivost na mraz). f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb. g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom. Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima, veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine, gubicima hranjivih supstanci.

KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces. EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja. POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni uspjeh suzbijanja. ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću proizvoda ili postotkom štete. OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema skalama.

TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA): O- BEZ OŠTEĆENJA 1- SLABO OŠTEĆENJE 2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50 3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75 4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75 KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA) 0- BEZ OŠTEĆENJA 1- VRLO SLABO (ISPOD 3) 2- SLABO (3-10) 3- PRIMJETNO (10-20) 4- SREDNJE (20-40) 5- JAKO (PREKO 40)

Očitavanje šteta; formula Towsend Neuberger: % of zaraze = Σ(f x n) x 100 a x N Gdje je f = broj biljaka u grupi n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5) a = broj grupa (5 ili 6) N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku

UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100-X3)….(100XN)/100N) X 100. ŠTETA je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos). B=A x 100 / (100 - % oštećenja) % oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture. UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100-X3)….(100XN)/100N) X 100. PRIMJER: KRUMPIR; - fitoftora= 15% - zlatica= 20% - virusi= 15% %štete=??

Raznovrsnost spojeva učinkovitih na štetočinje između kojih postoje velike razlike u : Djelotvornosti; Otrovnosti za ljude; Utjecaju na prirodne neprijatelje; Stupnju onečišćenja okoliša;

JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST (ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA; OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR; AGROEKOLOŠKI INDIKATOR; EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT QUOTIENT); SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA, NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I 8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA; EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE

FAKTOR RENTABILNOSTI Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i troškova mjere (može se izraziti i omjerom) Smatralo se da je faktor rentabilnosti suzbijanja fitoftore 1,9, korova u žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena kukuruza insekticidima 75; Smatra se da za većinu mjera zaštite faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način iznosi 4,0

EKOLOŠKA ŠTETA Sve negativne popratne pojave pri korištenju sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist koju postižem primjenom neke mjere zaštite bilja; Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu ekološku štetu; Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj. 80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima; Ekološki faktor 1,3-1,8 u jednogodišnjim 1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke štete

EKOLOŠKA ŠTETA Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu moguće procijeniti samo za svaki konkretni slučaj!!! Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke štete: Procjena opasnosti za organizme; Procjena korisnosti mjere; Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i na biljkama; Utjecaj na biološku raznolikost; Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine); Uvjeti primjene; I dr.

FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)= VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)= TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka Primjena granulata širom trošak mjere= 1250 kn/ha EF= 1,8 očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha FR= 1700 = 1700 = 0,75 (ne isplati se) 1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 } 1250 +1000 b)Primjena granulata u traku trošak mjere= 450 kn/ha EF= 1,5 očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha FR= 1600 = 1600 = 2,37 (isplati se) 450,00 + {(450x 1,5)- 450 } 450 +225

Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka c) Tretiranje sjemena kukuruza trošak mjere= 300 kn/ha EF= 1,3 očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha FR= 1500 = 1500 = 4,17 (jako se isplati ) 300,00 + {(300x 1,3)- 300 } 300 + 60 PRAG ODLUKE Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke štete; PRAG ODLUKE = EF x troškovi mjere OG x prirodu t x cijena u kn x FU OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100; FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100

Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog moljca Primjena kemijskog insekticida trošak mjere= 300 kn/ha EF= 1,8 OG= 0,06 Prinos = 8t/ha cijena = 500 kn/t FU= 0,8 Prag odluke= 1,8 x300 = 2,81 gusjenice/biljci 0,06 x 8 x 500 x 0,8 b)Primjena biološkog insekticida trošak mjere= 400 kn/ha EF= 1,0 FU= 0,7 Prag odluke= 1 x 400 = 2,38 gusjenice/biljci 0,06 x 8 x 500 x 0,7

Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog moljca c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza trošak mjere= 200 kn/ha EF= 1,2 OG= 0,06 Prinos = 8t/ha cijena = 460 kn/t FU= 1,0 Prag odluke= 1,2 x200 = 1,00 gusjenice/biljci 0,06 x 8 x 460 x 1,0

SREDNJA LETALNA DOZA (LD50) - ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE POTREBNA DA UBIJE 50 % POKUSNIH ŽIVOTINJA

1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA TROVANJE? ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU PESTICIDI PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD 10,0 MG/KG KUKURUZA; LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG TJELESNE TEŽINE; KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE

PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg LD 50= 100 mg/kg, LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI 100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ) LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA 1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg X= 20 kg KUKURUZA 20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1 KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID

2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA TROVANJE? ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD 10,0 g/kg; LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg TJELESNE TEŽINE; KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE

PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg LD 50= 200 mg/kg, 200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA) LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI) OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA 1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA X = (1 kg: 10 g ) x 1g X= 0,1 kg MAMACA 100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S RODENTICIDOM

3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA TROVANJE? ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA U KOLIČINI OD 10,0 g/kg; LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg TJELESNE TEŽINE; KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??

PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg LD 50= 500 mg/kg, 500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK) LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU) OSTATAK JE 10 g/kg SALATE 1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA X = (1 kg: 10 g ) x 35 g X= 3,5 kg SALATE 3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE SALATA KRIVA ZA TROVANJE

ADI =0,2mg/kg/dan Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg = 3 ppm Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne smije premašiti 100. Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+.. a=0,03, Ta=0,1; b=0,002, Tb=0,05; c=0,05, Tc=0,2.