Tehnološki napredak i rast Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast Tehnološki napredak i rast Blanchard: Poglavlje 12. Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i rast Outline predavanja: Model rasta R. Solow-a (s tehnološkim napretkom) 1. tehnološki napredak i stopa rasta a) tehnološki napredak i funkcija proizvodnje b) dinamika i odnos između outputa i kapitala c) učinci stope štednje 2. odrednice tehnološkog napretka 3. činjenice rasta a) akumulacija kapitala vs. tehnološki napredak 4. epilog: tajne rasta 5. konstruiranje mjere tehnološkog napretka – Solowljev rezidual uloga tehnološkog napretka u rastu Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i stopa rasta Tehnološki napredak i funkcija proizvodnje dimenzije tehnološkog napretka: veća količina outputa za dane količine kapitala i rada bolji proizvodi novi proizvodi veća raznolikost proizvoda zajedničko: više i bolje usluge potrošačima stanje tehnologije (A)  varijabla koja pokazuje koliko outputa može biti proizvedeno za dane količine rada i kapitala proširena funkcija proizvodnje Y = F(K, N, A) (+,+,+) uz dani K i N, poboljšanje A (tehnološki napredak) dovodi do porasta outputa Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i stopa rasta za lakši uvid u učinak tehnološkog napretka na odnos između Y, K i N Y = F(K, AN) tehnološki napredak smanjuje broj radnika potreban za postizanje određene veličine outputa (ako udvostručimo A, možemo dobiti isti output uz dvostruko manji broj radnika) tehnološki napredak povećava AN = razina efektivnog rada u gospodarstvu (ako udvostručimo A, učinak je kao da gospodarstvo ima dvaput više radnika) output se proizvodi iz dva inputa – kapitala i efektivnog rada pretpostavke: 1.) konstantni prinosi na razmjer  xY = F(xK, xAN) 2.) opadajući prinosi na efektivni rad i kapital model rasta u terminima outputa i kapitala po efektivnom radniku konstantni prinosi na razmjer omogućuju da proizvodna funkcija postane: (za x= 1/AN) Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i stopa rasta za f(K/AN) = F(K/AN, 1) output po efektivnom radniku je funkcija kapitala po efektivnom radniku s tim da vrijedi zakon opadajućih prinosa na faktore Graf Output i kapital po efektivnom radniku Y/AN = f(K/AN) Output po efektivnom radniku, Y/AN Kapital po efektivnom radniku, K/AN Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i stopa rasta Dinamika i odnos između outputa i kapitala koristimo isti pristup kao i kod modela rasta bez tehnološkog napretka, s razlikom da je fokus sad na outputu, kapitalu i investicijama po efektivnom radniku (a ne po radniku) Kolika mora biti razina investicija po efektivnom radniku da bi kapital po efektivnom radniku bio konstantan? uz omogućen tehnološki napredak povećava se broj efektivnih radnika  da bi se održala konstantna razina K/AN, porast zaliha kapitala mora biti proporcionalan porastu broja efektivnih radnika (više nije dovoljan uvjet investicije=amortizacija) pretpostavka  konstantan udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu broj zaposlenih raste po stopi rasta stanovništva = gN (gN >0) stopa tehnološkog napretka = gA (gA >0) stopa rasta efektivnog rada (AN) = gA+gN Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i stopa rasta razina investicija potrebna za održanje dane razine kapitala po efektivnom radniku tako je dana s: primjer: = 10%, gN = 1%, gA = 2% investicije moraju biti jednake 10% = , kako bi se održavala dana razina kapitala u gospodarstvu dodatna količina investicija je potrebna kako bi se odražala stopa rasta kapitala jednaka stopi rasta efektivnog rada = stopa rasta stanovništva + stopa tehnološkog napretka potrebna količina investicija za održavanje konstantne razine kapitala po efektivnom radniku tada je jednaka: 10%K + (1%+2%)K = 13%K potrebne investicije po efektivnom radniku za održavanje konstantne razine kapitala po efektivnom radniku – steady-state: Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i stopa rasta Graf Dinamika kapitala i outputa po efektivnom radniku nagib pravca potrebnih investicija je: Output po efektivnom radniku, Y/AN Proizvodnja f(K/AN) Investicije sf(K/AN) Potrebne investicije (δ+gA+gN)K/AN A C B D (Y/AN)* (K/AN)* (K/AN)0 Kapital po efektivnom radniku, K/AN Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i stopa rasta Objašnjenje grafa za kapital po efektivnom radniku jednak (K/AN)0 output po efektivnom radniku = udaljenost AB investicije po efektivnom radniku = udaljenost AC = s x AB količina investicija potrebnih za održavanje te (AC) razine kapitala po efektivnom radniku = udaljenost AD  investicije su veće od potrebnih investicija za održanje postojeće K/AN  gospodarstvo se pomiče udesno, K/AN se povećava sve do razine (K/AN)* u dugom roku su kapital po efektivnom radniku i output po efektivnom radniku konstantni i iznose (K/AN)* i (Y/AN)*  steady-state gospodarstva napomena: nisu konstantni output (Y) i kapital (K), već Y/AN i K/AN  za steady-state Y i K rastu po stopi rasta efektivnog rada = gA+gN za steady-state stopa rasta outputa (i kapitala) jednaka je zbroju stope rasta stanovništva i stope tehnološkog napretka stopa rasta outputa neovisna je o stopi štednje kao mjera standarda života  stopa rasta outputa po radniku (ne efektivnom radniku) stopa rasta outputa po radniku (i kapitala) jednaka je stopi tehnološkog napretka Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i stopa rasta kad je gospodarstvo u steady-state-u onda je na ravnotežnoj stazi rasta u steady-state-u output i 2 inputa – kapital i efektivni rad uravnoteženo rastu (po istoj stopi) Tabela Karakteristike ravnotežnog rasta (steady-state, dugi rok) Stopa rasta: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Kapital po efektivnom radniku Output po efektivnom radniku Kapital po radniku Output po radniku Rad Kapital Output gA gN gA+gN Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i stopa rasta Učinci stope štednje promjene stope štednje ne utječu na steady-state stopu rasta, ali utječu na steady-state razinu outputa po efektivnom radniku Graf Učinci porasta stopa štednje (K/AN)1 (K/AN)0 f(K/AN) s0f(K/AN) (δ+gA+gN)K/AN (Y/AN)1 (Y/N)0 s1f(K/AN) K/AN Y/AN s1> s0 Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i stopa rasta Graf Učinci porasta stope štednje identičan grafikon za kapital nagib = gA+gN Y log skala uz stopu štednje s1> s0 B uz stopu štednje s0 A B A Vrijeme t Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Odrednice tehnološkog napretka iza tehnološkog napretka stoji R&D (istraživanje i razvoj)  cilj: veći profit u razvijenim zemljama izdaci za R&D: 2-3% BDP-a fundamentalna razlika između ulaganja u R&D i u fizički kapital  rezultat ulaganja u R&D su ideje stoga razina R&D ovisi o: 1. plodnost istraživanja koliko će ulaganje poduzeća u R&D rezultirati novim idejama i novim proizvodima, te koliko će se prihodi poduzeća povećati zbog rezultata R&D-a ako su istraživanja plodna, poduzeća će više ulagati u njih determinante plodnosti istraživanja: povezanost fundamentalnih i primijenjenih istraživanja obrazovanje i poduzetnička kultura vremenski pomak primjene R&D 2. primjenjivost istraživanja ako poduzeća ne mogu iskoristiti rezultate svog istraživanja u vidu većih profita, onda će biti manje ulaganje u R&D, a time i u tehnološki napredak determinante primjenjivosti: priroda istraživačkog procesa (biti prvi ponekad od male koristi) stupanj zakonske zaštite od konkurencije  patenti: ekskluzivna prava proizvodnje Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i rast Činjenice rasta promatranje rasta u razvijenim ekonomijama od 1950 u svijetlu teorija rasta: održivi rast 1950-ih 1970-ih usporavanje rasta od sredine 1970-ih konvergencija  zemlje koje su zaostajale rastu brže Akumulacija kapitala vs. tehnološki napredak Tabela Prosječne st.rasta outputa p.c. i teh. napretka u 5 bogatih zemalja, 1950-1987 (A. Maddison) Rast outputa per capita Stopa rasta tehnološkog napretka (%) (%) 1950-73 1973-87 promjena 1950-73 1973-87 promjena Francuska 4.0 1.8 -2.2 4.9 2.3 -2.6 Njemačka 4.9 2.1 -2.8 5.6 1.9 -3.7 Japan 8.0 3.1 -4.9 6.4 1.7 -4.7 U.K. 2.5 1.8 -0.7 2.3 1.7 -0.6 U.S.A 2.2 1.6 -0.6 2.6 0.6 -2.0 Prosjek 4.3 2.1 -2.2 4.4 1.6 -2.8 Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i rast Činjenice rasta razdoblje visokih stopa rasta outputa p.c. između 1950. i 1973. bilo je posljedica brzog tehnološkog napretka, a ne visoke akumulacije kapitala output p.c. je otprilike rastao po stopi tehnološkog napretka, što označava rast po ravnotežnoj stazi brži rast u godinama nakon WWII možebitan rezultat razaranja zaliha kapitala ali ne i razlog održivom rastu do 1973. smanjenje stope rasta od 1973. jednako je tako posljedica sporijeg tehnološkog napretka, a ne manje akumulacije kapitala hipoteza nedovoljne štednje pokazla se neispravnom konvergencija također posljedica višeg tehnološkog napretka, a ne brže akumulacije kapitala konvergencija standarda života u ovisnosti od konvergencije razine tehnologije među zemljama Zašto je tehnološki napredak usporen od sredine 1970-ih? Hipoteze: pogreške u mjerenju: BDP, produktivnosti, kvalitativne promjene  inflacija (djelomice) porast sektora usluga u post-industrijskim ekonomijama (mali dio) smanjeni R&D izdaci (ne) razlog opadajuće stope tehnološkog napretka je smanjenje plodnosti R&D Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Tehnološki napredak i rast Epilog: Tajne rasta Kako potaknuti rast? Da li vlada izdvaja odgovarajuće iznose na fundamentalna istraživanja? Da li se trebaju mijenjati zakoni o patentima? Da li se otvara područje djelovanja industrijske politike? Kako obrazovanje utječe na rast? činjenica da većina zemalja na svijetu ima razinu outputa p.c. manju od 1/10 razine S.A.D.-a  da li je razlog tome niža razina fizičkog i ljudskog kapitala ili niže razine tehnologije? razlike proizlaze iz mjerenih razina tehnologije među zemljama Y/N (PPP) za S.A.D. je 16 puta veći nego u Kini  ako se razlika objašnjava razlikom kapitala po radniku prilagođavanje tih razlika trebalo bi dati istu vrijednost A = razina tehnologije bi bila jednaka u obje zemlje postojeće procjene govore da je A 10 puta veći u S.A.D.-u  i za fizički i ljudski kapital u Kini jednak onom u S.A.D.-u, Y/N u Kini će još uvijek biti samo dio onog u S.A.D.-u Što stoji na putu smanjenja tehnološkog jaza među zemljama? Za odgovor je potrebna šira interpretacija stanja tehnologije koja uključuje i druge faktore: zaštita vlasničkih prava politička nestabilnost nerazvijena financijska tržišta nedostatak poduzetništva… Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Konstruiranje mjere tehnološkog napretka 1957. Robert Solow  procjena tehnološkog napretka pretpostavka: inputi su plaćeni na razini njihovog garničnog proizovda  P = MP (npr. za plaću radnika= $30.000 smatra se da taj radnik pridonosi outputu za $30.000) promjena outputa jednaka je: (1) dijelimo s Y, dijelimo i množimo desnu stranu s N i reorgniziramo (2) prvi izraz s desne strane jednak je udjelu inputa rada u outputu = α rast outputa: , rast inputa rada: (3) (za gN= 2%, α= 0.7, onda će gY= 1.4%) udio kapitala u outputu mora biti = 1-α (4) (misli se na to koliko kapital doprinosi ukupnom outputu) (5) Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast

Konstruiranje mjere tehnološkog napretka (6) Solowljev rezidual višak rasta outputa gY iznad rasta uzrokovanog rastom inputa rada i kapitala tijekom vremena još se naziva i stopa rasta ukupne produktivnosti faktora (total factor productivity – TFP) poveznica reziduala i stope tehnološkog napretka: (7) A i N jednako ulaze u proizvodnu funkciju  doprinos tehnologije rastu dobije se množenjem iste s udjelom inputa rada rezidual podijeljen s udjelom rada  stopa tehnološkog napretka za Solowljev rezidual=0 i tehnološki napredak=0 za steady-state rast proizvodnosti rada (gY-gN) jednak je stopi tehnološkog napretka (gA) ako se poveća kapital po efektivnom radniku zbog veće stope štednje, onda može vrijediti (gY-gN)>gA neko vrijeme Makro-vježbe (O.Vukoja) Tehnološki napredak i rast