O D R Ž A V N J I. TEORIJA II. TEHNOLOGIJA III. ORGANIZACIJA PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE ODRŽAVANJA OPĆI PRINCIPI TEHNOLOGIJE ODRŽAVANJA PRISTUPI I METODE TEHNOLOGIJE ODRŽAVANJA SPECIFIČNOSTI U TEHNOLOGIJI ODRŽAVANJA III. ORGANIZACIJA Prof.dr. sc. Ivo Čala

1. PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE ODRŽAVANJA (TO) Pristup TO može biti: projektiranje TO za novonabavljenu opremu projektiranje TO za opremu koja se već koristi (razlika je u posjedovanju podataka) Detaljno projektiranje tehnološkog procesa održavanja (TPO) samo izuzetno: kad je vrijednost opreme velika kad se radi o sigurnosti Prof.dr. sc. Ivo Čala

4. Za projektiranje TPO potrebno je posjedovati slijedeće: 3. Prvi korak u projektiranju TPO je planiranje aktivnosti održavanja u ovisnosti o strategiji i vrsti opreme koje su to aktivnosti koliko će biti aktivnosti koliki je ciklus izvođenja aktivnosti 4. Za projektiranje TPO potrebno je posjedovati slijedeće: dokumentaciju proizvođača opreme poznavanje uvjeta upotrebe utjecaj režima rada utjecaj okoline utjecaj načina upotrebe (rukovatelj) poznavanje proizvodnih mogućnosti opreme poznavanje planskog vijeka upotrebe (otpis) Prof.dr. sc. Ivo Čala

2. OPĆI PRINCIPI TEHNOLOGIJE ODRŽAVANJA TPO TPP 2.1. Pri projektiranju tehnologije održavanja treba poznavati slijedeće: sustav uočavanja kvara metode dijagnosticiranja kvara (vizualna, taktilna, akustična, ultrazvuk itd.) postojeće metode uklanjanja kvara i SM na opremi najjednostavniji način rastavljanja opreme nivo rastavljanja ovisno o planiranoj aktivnosti održavanja (čišćenje,zamjena pozicija i sl.) pristup sastavljanju opreme ispitivanje funkcionalnosti opreme Prof.dr. sc. Ivo Čala

2.2. POPRAVAK KVARA TEHNIČKOG SUSTAVA (TS) Saznanje o nastanku kvara Pronalaženje mjesta kvara Tehnološka priprema popravka Operativna priprema popravka Izvođenje popravka Provjera kvalitete popravka Izvještavanje o obavljenom popravku Prof.dr. sc. Ivo Čala

2.2. POPRAVAK KVARA TEHNIČKOG SUSTAVA (TS) c) TEHNOLOŠKA PRIPREMA POPRAVKA Definirati cilj – uspostaviti ispravno stanje TS Određivanje potrebnih operacija (aktivnosti) Izbor struke i broja djelatnika Određivanje potrebne kooperacije Izbor odgovarajućeg materijala Izbor opreme i alata za izvođenje popravka Određivanje mjera sigurnosti Određivanje potrebnog vremena Razrada redoslijeda izvođenja aktivnosti i rokova PROJEKTIRAN TPO PRIBLIŽITI PRAKTIČNOM IZVOĐENJU Prof.dr. sc. Ivo Čala

2.2. POPRAVAK KVARA TEHNIČKOG SUSTAVA (TS) d) OPERATIVNA PRIPREMA POPRAVKA Planiranje i zauzimanje raspoloživih radnih kapaciteta Osiguranje djelatnika za izvođenje aktivnosti održavanja Osiguranje vanjske usluge u pravo vrijeme Osiguranje odgovarajućih materijala Osiguranje opreme i alata Osiguranje mjera sigurnosti Definiranje rokova popravka Prof.dr. sc. Ivo Čala

2.2. POPRAVAK KVARA TEHNIČKOG SUSTAVA (TS) e) IZVOĐENJE POPRAVKA Fizičke izmjene na dijelovima stroja (popravak pozicija) Zamjena dijelova (pozicija ili sklopova) Podešavanje odnosa Pritezanje Zaštita i impregnacija Čišćenje Prof.dr. sc. Ivo Čala

2.2. POPRAVAK KVARA TEHNIČKOG SUSTAVA (TS) g) IZVJEŠTAVANJE O IZVRŠENOM POPRAVKU Datum početka i završetka zastoja Mjesto popravka Vrsta kvara Uzrok kvara Utrošeno vrijeme za popravak po strukama Trajanje zastoja Utrošeni materijal Izvršena i plaćena usluga Prof.dr. sc. Ivo Čala

2.3. PLAN AKTIVNOSTI ODRŽAVANJA To je naziv za skup zahvata održavanja između dva generalna popravka. To su: a) Generalni (veliki) planski popravak Potpuno rastavljanje Snimanje dijelova i sklopova Otklanjanje grešaka i oštećenih dijelova Popravak dijelova i sklopova Ugradnja novih ili popravljenih dijelova i sklopova b) Srednji planski popravak, obim radova je otprilike 50% manji u odnosu na generalni c) Mali planski popravak, obim radova je otprilike 20-25% u odnosu na generalni d) Kontrolni pregledi (pregledi točnosti dijelova, mjerenja vibracija, itd. Prof.dr. sc. Ivo Čala

3. PRISTUP I METODE ODRŽAVANJA 3.1. PRISTUP DJELATNIKA ODRŽAVANJA K OPREMI a) k opremi (k objektu) npr. Procesna oprema održavatelji dokumentacija mjerila, instrum. alat Prof.dr. sc. Ivo Čala

3.2. PRISTUP DJELATNIKA ODRŽAVANJA OD OPREME b) Od opreme sklop, agregat PROSTOR ZA ODRŽAVANJE Djelatnici Sklopovi Alat Dokumentacija OPREMA Automobil Građ. mehanizacija 3.3. INDIVIDUALNA METODA 3.4. AGREGATNA METODA Prof.dr. sc. Ivo Čala

INDIVIDUALNA I AGREGATNA METODA ODRŽAVANJA održavanje Prijem opreme pranje Sklopovi agregati Rastavljanje opreme Popravak ostatka stroja, kučišta. oplate Sastavljanje opreme Montaža armature Ispitivanje opreme Bojanje i zaštita opreme Predaja opreme na upotrebu proizvodnja Rast. sklopova i agregata II. faza I. faza Pranje dijelova i pozicija Dijlovi za popravak Neupotrijebljivi dijelovi da Snimanje pozicija otpad radionica ne Upotrebljivi dijelovi Popravljeni dijelovi Sast. sklopova i agregata ispitivanje sklop. i agregata Novi dijelovi III. faza Skladište sklopova i agregata Skladište Faza II može biti i na drugoj lokaciji Trajanje faza I+II+III je ukupno vrijeme trajanja popravka izvođenog individualnom metodom Trajanje faza I+III je ukupno vrijeme trajanja popravka izvođenog agregatnom metodom Prof.dr. sc. Ivo Čala

4. DIJAGNOSTIKA U ODRŽAVANJU Prof.dr. sc. Ivo Čala

Postupci i tehnike dijagnostike Instrumenti i metode Vizualna optička kontrola ogledalo, boroskop, endoskop, stroboskop, … Mjerenje vibracija vibrometar, analizator, … Ispitivanje stanja kotrljajućih ležaja SPM, SKF, … Ispitivanje maziva i ulja kemijska analiza ulja (automatska apsorpcija), spektroskop, mag. detektori, ferografija, … Mjerenje temperature pirometri, termometarski pištolj, infracrvene kamere (termografi, termovizija), termometri, … Mjerenje šuma i buke stetoskop, fonometar, “SPM” metoda,… Ispitivanje korozije i erozije rengen zrake, (γ- zrake, radioak. Izotopi), ultrazvuk, vrtložne struje, Magnetic flux leakage (MFL …) Mjerenje gubitka pare ultrazvuk, fonometar Prof.dr. sc. Ivo Čala

Postupci i tehnike dijagnostike Instrumenti i metode Ispitivanje toplinske instalacije termografija Ispitivanje površinskih oštećenja toping (akustične metode), penetranti, ultrazvuk, vrtložne struje, magnetska metoda (promjena magnetskog toka na površini), … Ispitivanje gubitaka topline termografija, … Mjerenje električnih i elektroničkih funkcija osciloskop, voltametar, amperometar, … Ispitivanje stanja membrana zvučna emisija, … Ispitivanje trošenja materijala fluoroscencija, ferografija, kemijska analiza ulja, … Mjerenje tlaka manometri, kvarc-kristalni uređaji, … Mjerenje kutne brzine i broj okretaja magnetska metoda, svjetlosni snop,tahometri, stroboskop, … Mjerenje protoka digitalni mjerači protoka, hodomjer, … Prof.dr. sc. Ivo Čala

Dijagnostika lat. diagnosis procjenjivanje ocjenjivanje prepoznavanje zaključivanje Prof.dr. sc. Ivo Čala

Održavanje po stanju Definicija: Održavanje po stanju koristi niz tehnologija s ciljem postizanja i održavanja optimalnog pogonskog stanja strojeva i pojedinačnih komponenata tako da se mjerenjem i određivanjem tendencija fizikalnih parametara u usporedbi s poznatim graničnim vrijednostima ili specifikacijama već unaprijed otkriju, analiziraju i otklone potencijalni problemi strojeva, prije nego nastane kvar. (Hartman, 1994) Prof.dr. sc. Ivo Čala

Dijagnostičke metode Subjektivne metode Objektivne metode Vezane na osjetila vida, sluha,... Objektivne metode Korištenje mjernih uređaja za mjerenje željenih parametara Prof.dr. sc. Ivo Čala

Dijagnostičke metode vizualne metode termografija mjerenje tlaka... spektrografska analiza ulja ferografska analiza čestica penetrantske metode magnetske metode ultrazvučni test analiza vibracija metoda udarnih impulsa (SPM) Prof.dr. sc. Ivo Čala

Vizualne metode Direktne Indirektne (pregled mjesta nedostupnih oku) Prof.dr. sc. Ivo Čala

Vizualne metode - endoskopija Snimanje stanja opreme pomoću endoskopa Prof.dr. sc. Ivo Čala

Termografija kontaktni termometri IC kamera Prof.dr. sc. Ivo Čala

Zagrijavanje strojnog dijela Prof.dr. sc. Ivo Čala

Metode za detekciju površinskih nepravilnosti Prof.dr. sc. Ivo Čala

Penetrantske metode Čišćenje površine Nanošenje penetranta Čišćenje penetranta Nanošenje razvijača Pregled pukotina Prof.dr. sc. Ivo Čala

Fluorescentni penetrant Prof.dr. sc. Ivo Čala

Magnetske metode Promatranje pukotina pomoću željezne prašine (nakupine prašine signaliziraju pukotinu) Prof.dr. sc. Ivo Čala

Magnetska metoda dijagnosticiranja pukotina Magnetske metode Magnetska metoda dijagnosticiranja pukotina Prof.dr. sc. Ivo Čala

Ultrazvučna kontrola Mehaničke greške Propuštanje tlačnih ili vakuumskih sistema Kontrola stanja ležaja Kavitacija u pumpama Prof.dr. sc. Ivo Čala

Ultrazvučna kontrola Greške na el. instalacijama iskrenje (arcing) – dešava se kod proboja kroz prostor (zrak). Grom je dobar primjer. Corona (corona) – dešava se kod napona koji nije dovoljno velik da dođe do proboja kroz zrak, već toliki da se zrak npr. oko antene ionizira te se pojavljuju plavkaste ili ljubičaste munje (tracking) – često nazivan "baby arcing" – javlja se kod oštećenih dijelova el. instalacije Prof.dr. sc. Ivo Čala

Mjerenje vibracija Prof.dr. sc. Ivo Čala

Uzroci pojave vibracija SIMPTOMI GREŠAKA DJELOVANJE GREŠKE VIBRACIJE Hidraulička neuravnoteženost Kavitacija Pumpa nije odzračena Trošenje Trošenje prstenastih raspora Trošenje zupčanika Trošenje ležaja Struganje rotora uslijed toplinskog zakrivljenja Savijanje rotora Savijanje kućišta Mehanička neuravnoteženost Strano tijelo u rotoru Odlomljeni dijelovi rotora Vanjska uzbuda Vibracijska uzbuda susjednih strojeva Vibracijska uzbuda preko cjevovoda Promjene na temeljima Prof.dr. sc. Ivo Čala

Vibracije zbog loše montaže Necentriranost Nepravilna montaža ležajeva Labavost Nepravilan zamjenski dio (remen) Prof.dr. sc. Ivo Čala

Ugradnja ležaja Prof.dr. sc. Ivo Čala

Kontinuirano mjerenje - monitoring Povremeno mjerenje Mjerenje vibracija Kontinuirano mjerenje - monitoring Povremeno mjerenje Kontaktnim metodama Bezkontaktnim metodama Prof.dr. sc. Ivo Čala

Parametri kod vibracija Vibracijski pomak (m) DISP Vibracijska brzina (mm/s) VEL Vibracijska akceleracija (mm/s2) ACC Neuravnoteženost* Necentriranost* Prof.dr. sc. Ivo Čala

Proces dijagnosticiranja analiza objekta tehničkog sustava koji će se mjeriti priprema mjerenja mjerenje vibracija analiza signala (frekvencijska i harmonijska analiza) donošenje dijagnostičkog zaključka Prof.dr. sc. Ivo Čala

Definirane prema ISO sustavu Definirane od strane proizvođača Granične vrijednosti Definirane prema ISO sustavu Definirane od strane proizvođača Iskustveni podaci o graničnim vrijednostima Prof.dr. sc. Ivo Čala

ISO sustav rangiranja Prof.dr. sc. Ivo Čala

Vibracije za elektromotore Stupanj kvalitete vibracija Brzina vrtnje motora min-1 Dopuštena efektivna brzina vibracija (mm/s) Veličina motora 56-132 160-225 250 N (normalni) 600 – 3600 1,8 2,8 4,5 R (reducirani) 600-1800 0,71 1,12 1800 – 3600 S (specijalni) 600 – 1800 0,45 Prof.dr. sc. Ivo Čala

Mjesta za mjerenje vibracija,... Prof.dr. sc. Ivo Čala

Usporedba izmjerenih podataka sa preporukama Analiza podataka Usporedba izmjerenih podataka sa preporukama Usporedba izmjerenih podataka sa standardima... Usporedba izmjerenih podataka sa iskustvenim podacima Prof.dr. sc. Ivo Čala

SPM metoda Prof.dr. sc. Ivo Čala

SPM (Shock Puls Metod) SPM metoda nije metoda mjerenja vibracija već mjerenje udarnih valova (impulsa) koji nastaju zbog prolaza kotrljajućeg elementa ležaja preko oštećenja. Prof.dr. sc. Ivo Čala

OSJETILNICI ZA MJERENJE Prof.dr. sc. Ivo Čala

Što mjeriti? Prof.dr. sc. Ivo Čala

REZULTATI MJERENJA OŠTEĆENJA LEŽAJA Prof.dr. sc. Ivo Čala

Mjerne veličine kod SPM-a dBm dBc Prof.dr. sc. Ivo Čala

Razvoj oštećenja ležaja Prof.dr. sc. Ivo Čala

PONAŠANJE MJERENIH VELIČINA TOKOM KORIŠTENJA LEŽAJA Prof.dr. sc. Ivo Čala

Vrijednosti dBm veličine kod oštećenog ležaja: dBm vrijednost Vrijednosti dBm veličine kod oštećenog ležaja: 30 – 40 blago oštećenje ležaja 40 – 45 jako oštećenje ležaja  45 visok rizik od otkazivanja Prof.dr. sc. Ivo Čala

Pravila mjerenja SPM metodom Ponašanje udarnih impulsa na konstrukciji oko ležaja Prof.dr. sc. Ivo Čala

Prikaz rezultata mjerenja ležaja SPM metodom Prof.dr. sc. Ivo Čala

Oštećenje ležaja Prof.dr. sc. Ivo Čala

Instrumenti na FSB-u Leonova proizvođača SPMInstrument Prof.dr. sc. Ivo Čala

Mogućnosti Leonove Mjerenje vibracija SPM metoda Mjerenje temperature Mjerenje broja okretaja Balansiranje Mjerenje jačine i napona struje Prof.dr. sc. Ivo Čala

Instrumenti na FSB-u Vibrotest 60 proizvođača Brüel & Kjær Vibro Prof.dr. sc. Ivo Čala

PRIMJER EVIDENTIRANJA VELIČINA MJERENJA Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.SPECIFIČNOSTI U TEHNOLOGIJI ODRŽAVANJA Utjecaj trošenja pozicija na aktivnosti održavanja Određivanje standardnih mjera brušenja Izrada doknadnih dijelova Postupci obnavljanja istrošenih i popravak polomljenih pozicija (navarivanje, ljepljenje) Antikorozivna zaštita Podmazivanje Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.1.Utjecaj trošenja pozicija na aktivnosti održavanja istrošenost 1 2 I period II period Vrijeme eksploatacije ukupni vijek eksploatacije Sl. Krivulja istrošenja Poz 1 4.1.Utjecaj trošenja pozicija na aktivnosti održavanja OD<OB” OM pož. zračnost OB´ kritično istroš Poz 2 Prof.dr. sc. Ivo Čala

Skica s mjestima mjerenja AV AW 1. VIZUALNI PREGLED: slomljene i naprsle dijelove odbaciti 2. PREGLED MJERENJEM: ako je mjera kutije AM veća od dozv. istroš. popraviti kutiju zavarivanjem Prof.dr. sc. Ivo Čala

a) b) …konstrukcijske mjere specijalke ili stand. brušenja Način obrade Krutost sistema Način fiks.radnog kom. Zaost.def.u cilindr.povr. a) b) Prof.dr. sc. Ivo Čala

Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.3. Izrada doknadnih dijelova Izrada jednog strojnog dijela ili pozicije za prvu ugradnju ide po slijedećim koracima: projekt, radionički nacrt, tehnološki proces proizvodnje. Lansiranje u proizvodnju s definiranim dimenzijama, materijalom, površinskom i toplinskom obradom. Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.3. Izrada doknadnih dijelova Nakon npr. deset godina došlo je do kvara i isti dio treba naći na skladištu, u prodajnoj mreži ili kod proizvođača. Ako ga nigdje nema traži se tehnička dokumentacija u arhivi, a ako je nema??!! Što učiniti? Postupak izrade doknadnog dijela bio bi slijedeći: Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.3. Izrada doknadnih dijelova Snimanje na licu mjesta i izrada prostoručne skice Na temelju skice konstrukcija izrađuje nacrt (crtež) u kojem je definirano: Geometrijski oblik Mjere (kotiranje) Tolerancije (dimenzije i položaja) Kvaliteta površine ili vrsta obrade Vrsta materijala iz kojeg dio treba izraditi Vrsta toplinske obrade Zaštita izrađenog dijela Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.3. Izrada doknadnih dijelova Najveći je problem izbor materijala i tolerancija Izrada skraćenog tehnološkog procesa Otvaranje radne dokumentacije Lansiranje u proizvodnju Kontrola za vrijeme izrade D.D. i prije ugradnje Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.4.Postupci obnavljanja istrošenih i popravak polomljenih pozicija Zavarivanje Navarivanje Metalizacija Nanošenje električnom iskrom Elektrolitsko nanošenje Elektromehanička obrada “Plasma spraying” “Flame spraying” “Metalock postupak” Različita patentom zaštićena rješenja proizvođača Castolin + Eutectic, Belzona,Loctite, itd….. Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.5. Antikorozivna zaštita Korozija je jedan od najvećih problema održavanja kada je osnovni materijal čelik, a posebno kada se radi o postrojenjima izloženim utjecaju atmosfere (procesna industrija, termoenergetska postrojenja,…) Značajni gubitci zbog korozije mogu se egzaktno odrediti, pa tako dijelovi iz nezaštićenog čelika pod utjecajem okoliša gube 0,07 g Fe/cm2 godišnje prelazeći u hrđu. Zato postoje različiti oblici antikorozivne zaštite, kao premazi, elektrolitičko nanošenje cinka, toplo pocinčavanje, prskanjem fino raspršenog istopljenog cinka, itd Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.6. Podmazivanje Jedna uložena kuna u dobru organizaciju djelatnosti podmazivanja TS donosi 10 kuna uštede na pogonskim troškovima, a to znači: Smanjuje troškove održavanja Smanjuje troškove maziva Smanjuje troškove zastoja Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.6. Podmazivanje Zadatak tehnologa ili inženjera podmazivanja u poduzeću je odrediti prikladna maziva za sve instalirane TS, minimalizirati asortiman maziva, i brinuti se o učinkovitom izvođenju svih radova održavanja Svi proizvođači maziva imaju ekipe stručnjaka za primjenu maziva, koji pomažu korisnicima da izaberu odgovarajuće mazivo i najbolji način podmazivanja za svaki TS Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.6. Podmazivanje Dobro je označiti mjesta podmazivanja, i to tako da su uočljive slijedeće informacije: Vrsta ili tip maziva Period, ili ciklus podmazivanja Viskozitet ulja ili penetracijski broj za masti Za označavanje mjesta podmazivanja koriste se naljepnice Potrebna oprema za podmazivanje Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.6.1. Podjela maziva prema namjeni a) Mazive masti (oznaka trokut u određenoj boji) dijele se: Ležišne masti (crveni) Masti za kuglične ležaje (žuti) Višenamjenske masti (plavi) Masti za ekstremne temperature (zeleni) b) Obična maziva ulja (oznaka krug) dijele se: Vretenska ulja (žuti) Ležišna ulja (crveni) Cilindarska ulja (plavi) Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.6.1. Podjela maziva prema namjeni c) Maziva ulja za opća cirkulacijska podmazivanja (kvadrat) dijele se: Cirkulacijska ulja (crveni) Hidraulička ulja (plavi) Turbinska ulja (žuti) Kompresorska ulja (zeleni) Ulja za kompresore koji se koriste u rashladnim sustavima(smeđa) Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.6.1. Podjela maziva prema namjeni d) Maziva ulja za specijalnu upotrebu s dodacima (šesterokut) dijele se: Ulje za hipoidne zupčanike (plavi) Ulje za reduktore s blagim EP svojstvima (zeleni) Ulja s polarnim svojstvima (žuti) e) Maziva za otvorene zupčanike, galove lance i čeličnu užad (križ žute boje) Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.6.2. Ciklusi podmazivanja Godišnji ciklus: puni period podmazivanja (obično je to 2500 sati rada, a označava se bijelim krugom unutar znaka maziva) Ostali ciklusi: podmazivanje prema posebnoj preporuci (obično je to tjedan,mjesec, kvartal i označava se bijelim kvadratom unutar znaka maziva) Dnevni ciklus: podmazivanje svaki dan (označava se bijelim trokutom unutar znaka maziva) Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.6.3. Viskozitet ulja i tvrdoća masti Masti za podmazivanje klasificiraju se po tvrdoći koju je definirao američki institut za mazive masti NLGI. Po njihovoj podjeli mazive masti imaju šest penetracijskih brojeva. Tako će oznakom “2EP” biti označena mast penetracijskog broja 2 s EP dodacima Maziva ulja najčešće se označavaju prema viskozitetu i to u 0E (stupnjevima englera). Hipoidna se ulja dijele prema viskozitetu po SAE klasifikaciji (npr 80, 90 0E, itd.) Za turbinska ulja postoje oznake, kao npr. lako turbinsko Bez obzira dali se radi o penetracijskom broju masti ili viskozitetu ulja, treba reći, da će ti podaci biti upisani u bijelom polju (krug,kvadrat ili trokut) koje označava period podmazivanja Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.6.4. Označavanje mjesta podmazivanja naljepnicama Naljepnice različitih veličina nalazit će se na: Kartama podmazivanja Mjestima podmazivanja na stroju Opremi za podmazivanje (tlačna mazalica, posuda za podmazivanje,..) Bačvama za čuvanje maziva Ležajno ulje lako podmazivanje po posebnoj preporuci Ležajna mast NLGI 2 podmazivanje svaki dan Hidraulično ulje 9 E/50 °C puni period podmazivanja Prof.dr. sc. Ivo Čala

4.6.5. Sredstva za podmazivanje Kolica za prijevoz dnevno potrebnih količina maziva s vakuum pumpom, Posude za podmazivanje Tlačna mazalica Separatori ulja Prof.dr. sc. Ivo Čala