FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT BAR

FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT BAR
EKONOMIKA PREDUZEĆA Pripremio: Prof.dr Darko Lacmanović Bar, 2016. Prof.dr Darko Lacmanović

11.Dobit preduzeća Dobit kao perfomansa poslovanja preduzeća
Dobit – monetarni oblik rezultata razlika ukupno ostvarenih prihoda i ukupno ostvarenih rashoda preduzeća, saldirani izraz rezultata kao suvišak prihoda nad rashodima. Motiv – pokretačka snaga i pokazatelj mogućnosti zadovoljenja određenih potreba Teorije dobiti preduzeća Kompenzaciona ili funkcionalna teorija Frikcione ili monopolske teorije dobiti Tehnološke ili inovacione teorije dobiti Dobit i održanja kapitala preduzeća a) Problem mjerenja poslovnog rezultata b) Problem njegove raspodjele Ostvarena neto dobit uvećava vrijednost neto imovine (kapitala) preduzeća: Dobit = (Kapital na kraju perioda – Naknadno ulaganje kapitala+Povlačenje kapitala) – Kapital na početku perioda

Prof.dr Darko Lacmanović
11.Dobit preduzeća Elementi i determinante procesa upravljanja dobiti preduzeća Planiranje ciljnog nivoa dobiti, Mjerenje (utvrđivanje, iskazivanje) ostvarene dobiti, Kontrola i analiza ostvarene dobiti u odnosu na planiranu Raspodjela (upotreba) ostvarene dobiti Prof.dr Darko Lacmanović

11.Dobit preduzeća Planiranje dobiti preduzeća
Važno: prethodno identifikovanje ključnih pretpostavki i faktora koji su od uticaja na planirani –ciljni nivo dobiti za određeni budući period. Organizacija preduzeća kao determinanta plana. Dugoročna i kratkoročna dimenzija planiranja Ciljni (kontrolni standard) Efektivnost ostvari. ciljne dobiti = Ostv.dobitt / Plan.dob.t x 100% Prof.dr Darko Lacmanović Prof.dr Darko Lacmanović 4

11.Dobit preduzeća Računovodstvena dobit – konceptualne osnove i problematika mjerenja Transakcioni pristup – ex post pristup mjerenju, princip istorijskog troška Bruto dobit = Ukupni prihodi – Ukupni rashodi Bruto dobit = (Prihodi iz redovnog poslovanja + Vanredni prihodi) – (Rashodi iz redovnog poslovanja + Vanredni rashodi) Bruto dobit = (Poslovni prihodi + Finansijski prihodi + Ostali prihodi iz redovnog poslovanja + Vanredni prihodi) – (Poslovni rashodi + Finansijski rashodi + Ostali rashodi iz redovnog poslovanja + Vanredni rashodi) Korisnost koncepta: -dobit kao veličina rezultata njegova transakciona zasnovanost i princip istorijske vrijednosti, -relevantna je za procese odlučivanja i kontrole, -opisuje prošla ostvarenja preduzeća , -jednostavno se mjeri -široko se koristi u praksi izvještavanja o aktivnostima preduzeća Prof.dr Darko Lacmanović

11.Dobit preduzeća Analiza ostvarene dobiti u sukcesiji perioda Stopa promj.ukup.dobiti = (Ost.uku.dobt / Ost.uku.dobt-1 – 1) x 100% Analiza bruto dobiti ΔDbb = ΔDbbc promjena ukupnih prihod ± Δbbt promjene ukupnih rashoda Analitički koeficijenti (sve vrste prihoda i rashoda) Analiza granice dobiti Analiza donje i gornje granice dobiti Qq1 = Qmin (obim proizvodnje) Qq2 = gornja granica obima proizvodnje Obim aktivnosti = donja ili gornja granica obima pro Db=0 Donja granica ob.pro. < obima aktivnosti < gornj.grn.ob.pr, C > T Qq1(Qmin)= Tf/ (Cq-Tvrq) Db=0 Cq1 = Cmin = Tf/ (1-Tvrq/Cq) Tf-fiksni troškovi; Cq-prodajna cijena proizvoda/usluge; Tvrq-varijabilni troškovi po jedinici proizvoda/usluge. Prof.dr Darko Lacmanović

11.Dobit preduzeća Ekonomska dobit – konceptualne osnove i problematika mjerenja a) ekonomska dobit kao suma sadašnjih vrijednosti projektovanih iznosa dobiti po godinama projekcije SV Db = ∑ Dbt / (1+ d)t odnosno SVDb = ∑ Dbt x II tbl. (t do d) Dbt –očekivana (projektovana) dobit u svakoj godini perioda projekcije n, d-diskontna stopa, II – druga finansijska tablica b) ekonomska dobit kao ekonomska dodata vrijednost koncept tretira cijenu (trošak) sopstvenog kapitala pretpostavljenim troškom, koji kao i ostale rashode, treba obračunati/ekonomska dodata vrijednost (Economic Value Added-EVA) Ekonomska dobit = Dbpnp – Troškovi kapitala Dbpnp-Neto poslovna dobit nakon oporezivanja (a prije odbitka kamata i drugih nenovčanih izdataka, sa određenim računovodstvenim prilagođava.) Ekonomska dobit = Dbpnp –(Ukupan kapital x Ponderisana cijena ukupnog kapitala) Ekonomska dobit=Ukup.kap. x (Stopa rentabil.uk.kap. – Pond.cije.ukp.kap.) Ekonomska dobit=Sop.kap. x (Stop.rent.sopst.kap. – Cijena sops.kapita.) Ekonomska dobit=Neto dobit –(Sops.kap x cijen.sopst.kapitala) Prof.dr Darko Lacmanović

Tabela 1. Ekonomska dobit vs. računovodstvena dobit
Vremenski period nije ograničen (npr. projekcija za više godina) Uvažavanje ex ante pristupa Izračunava se diskontovanjem projektovanih, budućih iznosa dobiti na sadašnju vrijednost Resursi se procijenjuju na bazi njihove sposobnosti da obezbijede buduće poslovanje Konceptualno važna kategorija, ali teža za izračunavanje u praksi zbog subjektivnosti predviđanja (projekcije) Definisan vremenski period (npr. jedna godina) Uvažavanje pristupa ex post tj. “istorijskih troškova” Izračunava se sučeljavanjem prihoda određenog obračunskog perioda sa odgovarajućim rashodima perioda Nema realnih mogućnosti za identifikaciju kvaliteta resursa, osim njihovog finansijskog vrijednovanja Relativno lako mjerenje i obračunavanje na osnovu računovodstvenih informacija Izvor: Krstić, B., Ekonomika preduzeća – upravljački aspekti poslovnih perfomansi, Fakultet za poslovni menadžment, Bar, 2009., str. 180. Prof.dr Darko Lacmanović

11.Dobit preduzeća Prednost primjene koncepta ekonomske dodate vrijednosti koristi raspoložive računovodstvene informacije, uz odgovarajuće njihovo prilagođavanje -direktna povezanost sa dodatom tržišnom vrijednošću preduzeća Dodata tržišna vrijednost = NSV ekonomske dobiti u budućem periodu Tržišna vrijednost = Knjigovodstvena vrijednost + Dodata tržišna vrijednost Osnovni nedostatak je okrenutost prošlosti ukoliko se analiziraju pojedinačne vrijednosti po godinama za određeni prošli period – što se eliminiše diskontovanjem i projektovanjem za budući period. Prof.dr Darko Lacmanović

11.Dobit preduzeća Raspodjela dobiti preduzeća Predmet raspodjele neto dobit Akumulirana dobit (Akumulacija) = Neto dobit – Raspodijeljena neto dobit Politika raspodjele dobiti kao set parcijalnih politika: -politika dividendi -politika zadržavanja dobiti u funkciji formiranja rezervi i/ili akumuliranja (investiranja u resurse preduzeća i uvećanje sopstvenog kapitala) -politika motivisanja i nagrađivanja (stimulisanja) zaposlenih i menadžera iz dobiti preduzeća (kompenzaciona politika) Prof.dr Darko Lacmanović

11.Dobit preduzeća Efekti isplate dividendi na rast dobiti i vrijednost preduzeća u budućem periodu Pravila isplate dividendi: 1.Neto dobit predstavlja okvir za isplatu dividendi 2.Održanje uloženog kapitala 3.Pravilo insolventnosti Stopa isplate dividendi (učešće u ukupnom iznosu neto dobiti) Dividenda po akciji iznos ukupne sume neto dobiti namjenjen isplati dividendi podijeljen brojem običnih akcija Dividendna stopa akcije prinos – dividenda po akciji koju ostvaruje određeni investitor u odnosu na tržišnu cijenu akcija Stopa dividendnog prinosa na akcijski kapital količnik sume dividendi i vrijednosti sopstvenog (akcijskog) kapitala Stopa dividendnog prinosa na ukupan kapital količnik sume dividendi i vrijednosti ukupnog kapitala Ključno za politiku isplate: a) Primarni cilj maksimiranje vrijednosti za vlasnike b) Gotovinski tokovi preduzeća zaista pripadaju njegovim vlasnicima-akcionarima

11.Dobit preduzeća Efekti formiranja rezervi i akumulacije na rast dobit i razvoj preduzeća u budućem periodu Svrha -prevladavanje rizičnih situacija -finansiranje novih investicija -poboljšanje finansijskog položaja preduzeća Rezerve mogu biti: a) Zakonske b) Statutarne c) Slobodne rezerve Latentne (skrivene, tihe) rezerve Akumulacija ulaganje u mater.i nem.resurse Stopa rasta neto dobiti Kdbn (t+1) / t determinisana: visina stope akumulacije (ak) i stopa ekonomske uspješnosti ulaganja sredstava akumulacije Εi Kdbn = ak x Εi x 100% Kdbn = Akumula.t/Neto dobitt x Prira.net.dob. nakon ulag. akum t+1/akum.t x 100 % = ΔDbnt+1 / Dbnt x 100% Prof.dr Darko Lacmanović

12.Cash flow preduzeća Cash flow kao perfomansa poslovanja preduzeća Cash flow perfomansa primarno pokazuje sposobnost preduzeća da generiše novac i novčane ekvivalente, a upravo iz te gotovine,a ne iz dobiti odnosno prihoda preduzeće izmiruje svoje tekuće i naknadne obaveze. Dodatna ocjena likvidnosti i solventnosti preuzeća Novčani (gotovinski) tokovi prilivi i odlivi novca i novčanih ekvivalenata. Neto novčani tok = Prilivi gotovine – odlivi gotovine; Neto novčani tok = Stanje gotovine na kraju obračunskog perioda – stanje gotovine na početku obračunskog perioda Bilans tokova gotovine Komponente cash flow perfomanse: 1.Cash flow iz poslovnih aktivnosti 2.Cash flow iz aktivnosti investiranja (i plasiranja) 3.Cash flow iz aktivnosti finansiranja Prof.dr Darko Lacmanović

12.Cash flow preduzeća Elementi i determinante procesa upravljanja cash flow perfomansom Planiranje cash flow perfomanse Dugoročno i kratkoročno planiranje tokova gotovine Mjerenje cash flow perfomanse Koncepti: a) cash flow poslije servisiranja dugova; b) cash flow prije servisiranja dugova Prof.dr Darko Lacmanović

Koncept cash flow-a poslije servisiranja dugova
Koncept cash flow-a prije servisiranja dugova Neto dobit (dobit nakon oporezivanja) + Amortizacija Povećanje dugoročnih kredita - Povećanje trajnih obrtnih sredstava Investicije u osnovna sredstva Otplata dugoročnih kredita = Neto novčani tok poslije servisiranja dugova Poslovna dobit (bez finansijskih prihoda i rashoda) umanjena za porez Neto novčani tok prije servisiranja dugova Slika 1.Koncepti mjerenja cash flow perfomanse Krstić, B., Ekonomika preduzeća – upravljački aspekti poslovnih perfomansi, Fakultet za poslovni menadžment, Bar, 2009., str.197.

12.Cash flow preduzeća Analiza cash flow perfomanse a) komparativna analiza ostvarenog i planiranog cash flow-a u posmatranom periodu b) analiza na osnovu tehnike eksternog – konkurentskog benčmarkinga c) dinamička i benčmarking analiza mjerila zasnovanih na cash flow perfomansi d) komparativna analiza cash flow-a u sukcesiji perioda c) Davanje akcija po povlaštenim uslovima Prof.dr Darko Lacmanović

13.Produktivnost preduzeća
Produktivnost kao perfomansa poslovanja preduzeća Produktivnost kao ekonomski princip zahtjev da se ostvari određeni proizvod uz minimalne utroške radne snage. Optimalna produktivnost rada Elementi i determinante procesa upravljanja produktivnošću Planiranje ciljnog nivoa perfomanse produktivnosti Mjerenje ostvarene produktivnosti i determinisanje odstupanja u odnosu na definisane ciljeve i/ili druge kontrolne standarde Analiza ostvarene produktivnosti i definisanje akcija i strategija za njeno poboljšanje u tekućem i budućem periodu Primjena produktivnosti kao kriterijuma za određivanje kompenzacija zaposlenima Prof.dr Darko Lacmanović

Planiranje ciljnog nivoa perfomanse produktivnosti Efektivn. ostv.cilj.produk. = Ostv.produk. / Plan.produk. x 100 % Mjerenje produktivnosti P (produktivnost rada) = Q(proizvod) / L(utrošak rada) Aspekti mjerenja produktivnosti: a) nefinansijski (naturalni) b) finansijski (bilansni) a) Metodologija uslovnog proizvoda b) P = C(prihod, prodaja) / L Stalna cijena proizvoda C0 P= Cp / Broj zaposlenih P= T (troškovi) / Broj zaposlenih P= T / L; Tl (objektivno uslovljeni troškovi) / L; P= Db / L P= Db /Broj zaposlenih; Dbn / Broj zaposlenih P= L(objektivno potrebni utrošci radn.snge) / L(stvarni utr.radne snage) P= Cash flow/Pros.broj zapo. = Cash flow/Prihod od prodaje x (Prih.od prod./Prosječ.broj zaposle.) Prof.dr Darko Lacmanović

Produktivnost upotrebe ljudskog kapitala = Dodata vrijednost / Vrijednost ljudskog kapitala Dodata vrijednost = Prihod – (Troškovi proizvodnje, prodaje, administrativni i opšti troškovi + Troškovi rada) Dodata vrijednost = Poslovna dobit + Troškovi rada Analiza produktivnosti Analiza produktivnosti u sukcesiji perioda Kp(stopa promjene produktivnosti) = (Pt /Pt-1 – 1) x 100 % Kp= (1±Kq/1±Kl – 1) x 100 % Kl-koeficijent promjene ostvarenih utrošaka radne snage tekućeg perioda u odnosu na prethodni ((Lt /Lt-1) Kq-koeficijent promjene ostvarenog proizvoda tekućeg perioda u odnosu na prethodni (Qt /Qt-1) Prof.dr Darko Lacmanović

Produktivnost, motivacija za rad i kompenzacija zaposlenih Uticaj motivacije na stepen radne efikasnosti -Intenzitet rada zaposlenih i motivacija - Sistem pravedne raspodjele i kriterijum produktivnosti Prof.dr Darko Lacmanović

14.Ekonomičnost preduzeća
Ekonomičnost kao perfomansa poslovanja preduzeća Ekonomičnost utrošaka i ekonomičnost troškova optimalna ekonomičnost Princip ekonomičnosti zahtjev da se ostvari određena vrijednost uz minimalne troškove E= V / T Parcijalna perfomansa mjeri ekonomske efekte korisnosti ulaganja u obliku troškova (rashoda). Ekonomska suština je u akumulativnoj sposobnosti preduzeća Prof.dr Darko Lacmanović

Elementi i determinante procesa upravljanja ekonomičnošću Planiranje ciljnog nivoa perfomanse ekonomičnosti Mjerenje ostvarene ekonomičnosti i determinisanje odstupanje u odnosu na definisanje ciljeve i/ili druge kontrolne standarde Analiza ostvarene ekonomičnosti i definisanje mjera, akcija, programa i strategija za njegovo poboljšanje u tekućem i budućem periodu Efekt.ostv.ciljn.ekonom.= Ostv.ekonom./Planir.ekono. x 100 % Prof.dr Darko Lacmanović

Mjerenje ekonomičnosti a) Mjerenje naturalne ekonomičnosti (ekonomičnost utrošaka) b) Mjerenje vrijednosne ekonomičnosti (ekonomičnost troškova) a) E= Q/U; E=Q/T b) E=C/T E(Poslovna ekonomičnost) = Cp/Tp E(finansijska ekonomičnost)= Cf/Tf E= T(objektivno potrebni)/T(stvarni troškovi) Prof.dr Darko Lacmanović

Analiza ekonomičnosti Analiza ekonomičnosti u sukcesiji perioda Ke(Stopa promjene ekonomičnosti) = (Et /Et-1 -1) x 100% Ke= (1±Kc/1±Kt -1) x 100%; Kc-koeficijent promjene prihoda (Ct /Ct-1 – 1; Kt-koficijent promjene troškova tj. rashoda (Tt /Tt-1 -1) Kec(stopa promjene ekonomičnosti pod uticajem dinamike prihoda) = Kc/1±Kc x 100% Ket(stopa promjene ekonomičnosti pod uticajem dinamike troškova) = Kt/1±Kt x 100% Analiza strukture kategorije ukupnih rashoda Prof.dr Darko Lacmanović

Benčmarking analiza ekonomičnosti Faze studije: -Projektovanje benčmarking studije -Obezbijeđivanje informacione osnove za benčmarking ekonomičnosti -Determinisanje instrumentarijuma za komparativno mjerenje ekonomičnosti -Analiza ekonomičnosti i utvrđivanje odstupanja -Definisanje mjera, akcija, programa ili strategija za poboljšanje perfomanse ekonomičnosti u tekućem i budućem periodu Prof.dr Darko Lacmanović

15.Rentabilnost preduzeća
Rentabilnost kao perfomansa poslovanja preduzeća Princip rentabilnost zahtjev da se ostvari maksimalna dobit uz minimalno angažovana sredstva. Elementi i determinante procesa upravljanja proizvodom preduzeća Planiranje ciljnog nivoa perfomanse rentabilnosti Mjerenje ostvarene rentabilnosti i determinisanje odstupanja u odnosu na definisane ciljeve i/ili druge kontrolne standarde Analiza ostvarene rentabilnosti i definisanje akcija i strategija za njeno poboljšanje u tekućem u budućem periodu Prof.dr Darko Lacmanović

Planiranje ciljnog nivoa rentabilnosti Efekti. ostv.ciljne rent. = Ostv.renta./Planir.(ciljna) rentab. x 100% Mjerenje rentabilnosti Računovodstvena stopa rentabilnosti – stopa prinosa ili stopa povraćaja Stopa rentabilnosti: a) rentabilnost ukupnih sredstava (ukupnog kapitala) b) rentabilnost sopstvenih sredstava (sopstvenog kapitala) Mjerenje rentabilnosti ukupnih sredstava Renta.ukup.sred.= Posl.dobit/Ukup.sred. x 100% Renta.ukup.sred.=Posl.dobit(1-pore.stopa)/Ukup.sred. x 100% Renta.ukup.sred.=Koef.obrt.ukup.sred.(Posl.prih./Ukup.sred.) x Marža posl.dobiti(Posl.dobit/posl.prih.) x 100% Renta.ukup.sred.=Koef.obrt.ukup.sred. x Marža posl.dobit x (1-pores.stop.) x 100% Renta.ukup.sred.(1)=Neto dobit/Ukup.sred. x 100% Renta.ukup.sred.(2)=Neto dobit +Kamate/Ukup.sred. x100% Renta.ukup.sred.(3)=Bruto dobit + Kamate/Ukup.sred. x 100 %

Mjerenje rentabilnosti sopstvenih sredstava Renta.sopstv.sred.=Neto dobit/Sopstv.sredstva x 100% ROE (Return on Equity) Rent.sopstv.sred.=Koef.obrt.sopst.sreds.(Posl.prih./Sopst.sreds. x Marža neto dobit(Neto dobit/Posl.prih.) x 100 % Rent.sopstv.sred.=Koef.obrt.ukup.sreds.(Posl.prih./Ukup.sreds.) x Marža neto dobiti(Neto dobit/Posl.prih.) x Multiplikator sops.sredst.(Ukup.sreds./Sopst.sreds.) x 100 % Rent.sopstv.sred.=Bruto dobit/Sopstve.sred. 100 % Prof.dr Darko Lacmanović

Analiza rentabilnosti preduzeća Analiza rentabilnosti u sukcesiji perioda Kr=(Rt /Rt-1 -1) x 100% odnosno Kr=(1±Kdb/1±Ks -1) x 100% Kdb – koeficijent promjene dobiti u dva sukcesivna perioda (Dbt / Dbt-1) -1; Ks – koeficijent promjene sredstava (kapitala) u dva posmatrana perioda (St / St-1) -1 Krdb= Kdb/1±Ks x 100% Krs= Ks/ 1±Ks x 100% Kr=Krdb±Krs Prof.dr Darko Lacmanović

Benčmarking analiza rentabilnosti Projektovanje benčmarking analize rentabilnosti Determinisanje informacione osnove za analizu Determinisanje instrumentarijuma za komparativno mjerenje rentabilnosti Analiza odstupanja u perfomansama Definisanje korektivnih mjera i akcija za poboljšanje rentabilnosti Prof.dr Darko Lacmanović

Modeli analize rentabilnosti Sistemi analize rentabilnosti: DuPont model analize rentabilnosti sopstvenih sredstava, koji ističe tri determinante ove stope i vezu sa stopom rentabilnosti ukupnih sredstava, Razvijeni DuPont analize rentabilnosti sopstvenih sredstava, koji ovu stopu dekomponuje na pet ključnih indikatora Prof.dr Darko Lacmanović

DuPont model analize rentabilnosti sopstvenih sredstava, koji ističe tri determinante ove stope i vezu sa stopom rentabilnosti ukupnih sredstava Tradicionalni finansijski pristup integriše bilans stanja i uspjeha u dva sumarna mjerila: a) stopa rentabilnosti ukupnog kapitala; b) stopa rentabilnosti sopstvenog kapitala Rentbil.sopstv.sred. = Rentbil.ukup.sredst x Multpl. Sopst.sredst. Rent.sopstv.sred.=Koef.obrt.ukup.sreds.(Posl.prih./Ukup.sreds.) x Marža neto dobiti(Neto dobit/Posl.prih.) x Multiplikator sops.sredst.(Ukup.sreds./Sopst.sreds.) x 100 % Cjelishodnost korišćenja pozajmljenog kapitala: a) Indiferentna (neutralna) situacija – kamatna stopa jednaka stopi rentabilnosti ukupnih sredstava b) Preduzeću odgovara da se pozajmljuje – kamatna stopa na kredite niža od stope rentabilnosti ukupnih sredstava. c) Preduzeću ne odgovora da se pozajmljuje – kamatna stopa na kredite veća od stope rentabilnosti ukupnih sredstava Prof.dr Darko Lacmanović

Rentabilnost sops.sred. Rent.ukup. sredstava Marža neto dobiti Neto dobit Ukupni prihodi Ukupni rashodi Porez Poslovni prihodi Koef.obrta ukup.sred. Ukupna sredstva Obrtna sredstva Osnovna sredstva Multipl.sop. sreds. Ukupna sredstva Pozajmljena sredstva Sopstvena sredstva Sopstvena Bilans uspjeha Bilans stanja Slika 2. DuPont model analize rentabilnosti Krstić, B., Ekonomika preduzeća – upravljački aspekti poslovnih perfomansi, Fakultet za poslovni menadžment, Bar, , str. 238.

Razvijeni DuPont model analize rentabilnosti sopstvenih sredstava Model dekomponuje stopu rentabilnosti sopstvenih sredstava na veći broj parcijalnih pokazatelja i uvodi kategoriju multiplikator finansijskog leveridža. Rent.sop.sred.(prije oporeziv.)= Rentabiln.ukup.sred. x Multipl.finan.leveridža Rent.sop.sred.(poslije oporeziv.)= Rentab.ukup.sred. x Multipl.finan.leveridža x (1-poreska stopa) Rent.sops.sred.=Koeficij.obrta ukup.sreds. x Marža poslovne dobiti x Multiplikator finan.leveridža x (1-poreska stopa) Multip.finan.leveridža= Ukup.sred./Sops.sred. x Brut.dobit/Posl.dobit Multiplikator sops.sred.(Ms) = Ukupna sredstva / Sopstvena sredstva Koeficijent finansijskih rashoda (kf) = Bruto dobit/Poslovna dobit Koeficijent poreskih efekata (kt) = Neto dobit/Bruto dobit Rentabilnost sop.sred.=Koef.obrta ukup.sred.(Posl.prih./Ukup.sred.) x Marža poslovne dobiti(Posl.dobit/Posl.prih.) x Multiplikator sopst.sred.(Ukup.sred./Sopst.sred.) x Koeficijent finansijskih rashoda (Bruto dobit/neto dobit) x Koeficijent efekata oporezivanja(Neto dobit/Bruto dobit)

Rentabilnost, cijena kapitala i vrijednost preduzeća Cijena kapitala nije determinisana samo poslovnim i drugim rizicima (tržište kapitala) već i odlukama menadžmenta vezanim za finasiranje preduzeća (adekvatna proporcija između dugova i sopstvenog kapitala) Ponderisana (prosječna) cijena ukupnog kapitala odražava strukturu izvora finansiranja preduzeća odnos između ponderisane cijene ukupnog kapitala preduzeća i njegove vrijednosti je obrnuto proporcionalan. Ponderisana cijena ukupnog kapitala predstavlja prosječne troškove duga i sopstvenog kapitala, mjereno njegovim učešćem (ponderom) u strukturi ukupnog kapitala. Cijena duga je kamatna stopa po kojoj se pozajmljena sredstva koriste. Cijena sopstvenog (akcijskog) kapitala preduzeća je dividendna stopa prinosa na akcije (suma dividendi/akcijski(sopstveni) kapital). Prof.dr Darko Lacmanović

Pravilo kreiranja vrijednosti za vlasnike-akcionare: Vrijednost se kreira samo kada preduzeća ili poslovna jedinica ostvaruje stopu rentabilnosti sopstvenog kapitala koja premašuje cijenu sopstvenog kapitala. U suprotnom vrijednost se smanjuje Pravilo kreiranja vrijednosti ukupnog kapitala: Vrijednost se kreira samo kada preduzeće ili strategijska poslovna jedinica ostvaruje rentabilnost ukupnog kapitala koja premašuje ponderisanu cijenu tog kapitala. U suprotnom, vrijednost se smanjuje. Cilj: Maksimiranje razlike stope rentabilnosti ukupnog kapitala i prosječne cijene ukupnog kapitala, kao i da se maksimizira razlika stope rentabilnosti sopstvenog kapitala i cijene tog kapitala. Prof.dr Darko Lacmanović

Rentabilnost i akumulativnost preduzeća Stopa akumulativnosti = Akumulacija/Sopstveni kapital x 100 % Stopa akumulativnosti = Stopa akumulacije(akuml.neto dobit/uku.neto dobit) x Neto dobit/Sopstveni kapital x 100 % Stopa akumulativnosti = Stopa akumulacije (akumulirana neto dobit/ukupna neto dobit) x Rentabilnost sopstvenog kapitala x 100 % Rentabilnost sopstvenog kapitala = Stopa akumulativnosti /Stopa akumulacije x 100 % Stopa rasta prihoda od prodaje = Stopa akumulativnosti Situacija finansijskog balansa Stopa rasta prihoda od prodaje ˃ Stopa akumulativnosti Situacija deficita (manjka) gotovine. Stopa rasta prihoda od prodaje ˂ Stopa akumulativnosti Situacija suficita (viška) gotovine. Prof.dr Darko Lacmanović

Analiza sredstava u funkciji upravljanja i poboljšanja rentabilnosti Koeficijent promjene sredstava (Ks = ΔS/St-1 = St – St-1 / St-1) Koeficijent samostalnosti = Sopstveni kapital (Ss / Ukupni kapital (S) Koeficijent zaduženosti = Pozajmljeni kapital(Sp)/ Ukupni kapital (S) Struktura imovine (aktiva) = stalna imovina + obrtna sredstva Učešće stalne imovine u ukupnoj aktivi i obrtne imovine u ukupnoj aktivi organski sastav sredstava (Sos/S) x 100% Analiza obima osnovnih sredstava Koeficijent promjene osnovnih sredstava (Ksos =Sost/Sost-1) Koeficijent tehničke opremljenosti rada osnovnim sredstvima (Sos/prosječan broj zaposlenih; opremljenosti postrojenjima i opremom (Si/prosječan broj zaposlenih) Odnos ukupnih prihoda i osnovnih sredstava (C/Sos) randman osnovnih sredstava Pokazatelj funkcionalnosti i otpisanosti OS= 1-koeficijent otpisanosti Prof.dr Darko Lacmanović

Analiza obrtnih sredstava Učešće obrtnih sredstava u ukupnoj aktivi (Sob/S) Struktura obrtnih sredstava: a) gotovinskih ekvivalenata i gotovine u ukupnoj obrtnoj imovini b) potraživanja u ukupnoj obrtnoj imovini c) zaliha materijala (sirovina) u ukupnim obrtnim sredstvima (imovini) d) zaliha nedovršene proizvodnje u ukupnim obrtnim sredstvima e) zalihe gotovih proizvoda u ukupnim obrtnim sredstvima Koeficijent promjene obrtnih sredstava (Ksob=Sobt/Sobt-1-1) Pravilo: Ksob˂Kc Koeficijent obrta obrtnih sredstava Kosob= C/Sob Koeficijent naplate potraživanja= Prihod od prodaje / prosječni saldo kupaca Prosječno vrijeme naplate potraživanja= 365 dana / koeficijent obrta kupaca Koeficijent obrta zaliha = cijena koštanja (troškovi) prodatih proizvoda / prosječni saldo zaliha Prosječno vrijeme trajanja jednog obrta zaliha = 365 dana / koeficijent obrta zaliha Prof.dr Darko Lacmanović

Koeficijent regulisanja obaveza prema dobavljačima = Ukupne godišnje nabavke materijala i usluga / prosječni saldo dobavljača Prosječno vrijeme trajanja jednog obrta dobavljača = 365 dana / koeficijent obrta zaliha Analiza likvidnosti obrtnih sredstava Koeficijent opšte likvidnosti = Obrtna sredstva / kratkoročne obaveze od 2 (gornja granica) do 1 (donja granica) Koeficijent ubrzane ili rigorozne likvidnosti = (Obrtna sredstva – zaihe) / kratkoročne obaveze = 1 Vrijednost veća od 1 pretjerana likvidnost, manja od 1 nelikvidnost. Koeficijent novčane likvidnosti = Gotovina/ kratkoročne obaveze Prof.dr Darko Lacmanović

FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT BAR

Παρόμοιες παρουσιάσεις

Παρουσίαση με θέμα: "FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT BAR"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

Παρόμοιες παρουσιάσεις

Σχετικά με το έργο

Σχόλια

Είσοδος

Σύνδεση μέσω των κοινωνικών δικτύων:

FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT BAR

Παρόμοιες παρουσιάσεις

Παρουσίαση με θέμα: "FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT BAR"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

Παρόμοιες παρουσιάσεις

Σχετικά με το έργο

Σχόλια