Djeca s komunikacijskim i/ili jezično govornim poteškoćama u SDŽ-i

Παρουσίαση με θέμα: "Djeca s komunikacijskim i/ili jezično govornim poteškoćama u SDŽ-i"— Μεταγράφημα παρουσίασης:

1 Djeca s komunikacijskim i/ili jezično govornim poteškoćama u SDŽ-i
HLD Podružnica SDŽ-e Sekcija predškolskih logopeda Snježana Mihanović, prof. i Dragan Lisica, prof. Split, 2/2013.

2 Važnost rane komunikacije
nužna je za djelovanje na svijet i ljude (manipulacija okolinom), osnova je za usvajanje jezika i govora nužna je za intelektualni razvoj i učenje (razvoj mentalnih procesa9, nužna je za socijalizaciju (prilagodba okolini)

3 Zbog čega dijete komunicira ? Zašto? Za koje funkcije?
Želi zapovijedati (traži: premet, aktivnost ili odbija i protestira…) Želi se deklarirati (izjašnjava se) i želi: dobiti pažnju druge osobe na nekom zajedničkom predmetu, Dobiti pažnju ili združiti pažnju ili podijeliti iskustvo znak je zdrave/uredne komunikacije i… Bitan preuvjet za učenje riječi (Tomasello i Todd, 1983., prema Ljubešić, 2004.)

4 Kojim sredstvima dijete komunicira ?
vokalizacijom (slogom) gestom riječju pogledom

5 Kako dijete komunicira ?
Predintencijski ( OKOLINA prepoznaje poruku na temelju situacije ili ponašanja /plače=gladno je), Intencijski (s namjerom) (DIJETE aktivno i ciljano šalje poruku roditelju / prilazi i ljubi ga = mama/tata volim te!) Prije nego počne govoriti dijete KOMUNICIRA Uredan razvoj: mjeseca

6 Omjer imperativnih i deklarativnih funkcija ( Cepanec, 2010.)

7 Atipičan razvoj (Cepanec, 2010.)

8 Što je to usporeni govorno-jezični razvoj?
To je govorno-jezični razvoj koji kod pojedinog djeteta teče usporeno, Odnosi se na djecu koja imaju uredan kognitivni razvoj i perceptivni razvoj, Pojam usporeni govorno-jezični razvoj odnosi se na radoblje od 2. i 4. godine, Govorno-jezična poteškoća može zahvatiti govorno razumijevanje ili produkciju ili pak kombinaciju i jednog i drugog

9 Znakovi UGJ-a razvoja U prvoj godini se spontano glasa manje od svojih vršnjaka. Ne pokušava oponašati riječi odraslih. S 2 godine se ne služi raspoznatljivim riječima, nego nerazumljivo “mumlja”. Ne služi se raznovrsnim glasovima govora. Ne povezuje riječi, npr.”mama piti”. S 3 godine otežano uči male dječje pjesmice. Rečenice su najviše dvočlane. Ne raste opseg i raznovrsnog rječnika. Ne postavlja pitanja i ne koristi raznovrsne rečenice. S 4 godine ima nerazumljiv govor, teško se sporazumijeva. Rječnik i rečenične strukture su siromašne. Pokazuje teškoće u postavljanju pitanja i odgovaranju na pitanja.

10 Do kakvih smo saznanja došli prikupljenim podatcima?

11 Uzorak – predškolske ustanove
Grad Split (3): Cvit Mediterana, Marjan i Radost (cca djece) Županija (6): Bili cvitak (Sinj), Cvrčak (Solin), Vanđela Božitković (otok Hvar), Kaštela, Omiš i Pčelica ( Vrgorac) (cca:3.500 djece) neobuhvaćeno (cca): djece(37,5%)

12 Što je pobrojano? Broj djece usporenog jezično-govornog razvoja* Spol
Kronološka dob Vrste programa Združena pažnja Gesta pokazivanja Simbolička igra Razumijevanje govora Razvoj rečenice Terapija

13 Broj djece UGJR U SDŽ U 2013. KD: 2;0 —4; 0 godina * 1. Grad Split 31
2. Županija 23 Σ 54

14 Broj djece UGJR u SDŽ u 2009. Vrtići KD= 2- 4 Σ 1) KD=4-6 Σ2) Σ 1,2)
Split(4/4) 5/5/9/2 21 3/0/10/0 13 34 Kaštela 4 3 7 Sinj, Vrg 0/1 1 2 Makarska, Omiš 1/0 4/0 5 Hvar Σ(1-10) 28 21* 49* DV Cvit Mediterana (11/2009): 135 djece s GJT na IT-a, od toga 19 s jezičnim poteškoćama (9+10) ili 14 %

15 1. Usporedna tabela broja djece UJGR-a u dobi od 2. -4. godine*
2009 2013. porast* 1. Grad Split 21 31 10 2. Županija 7 23 16 ∑ 28 54 26 (48%)

16 2. Spol ispitanika muški ženski ∑ 1. Grad Split 26 5 31 2. Županija 18
23 44 (81%) 10 54

17 3. Kronološka dob ispitanika
2011. 2010. 2009. 2008. 2007. ∑ 1. Split 10 19 2 31 2. Županija 1 9 6 5 23 25 7 54

18 4. Vrste programa u predškolskim ustanovama
Jasl 10-h 8-h 6-h 5-h ∑ 1. Split 13 11 7 31 2. Županija 12 5 1 23 25 (46%) 16 8 54

19 Što čini predgovorni razvoj u djeteta?
Kvaliteta brbljanja/gukanja Sposobnost združivanja pažnje Govorno razumijevanje/razumijevanje riječ Uredna progresija igre

20 Značaj predgovornog razvoja : brbljanje (a)
KANONIČKO BRBLJANJE posljednji stadij brbljanja (7-10. mj), svojstven samo ljudima, njegov slog fonološki je sličan riječima, roditelji mu pridaju značenje riječi, te tako kreiraju povoljne okolnosti za jezični razvoj, Odgođena pojava kanoničkog brbljanja prvi je upozoravajući znak za zakašnjeli GJ razvoj

21 Značaj predgovornog razvoja: združena pažnja (b)
ZDRUŽENA PAŽNJA je završnica dugog procesa započetog interakcijama dojenčeta licem u lice s odraslim (9-12. mj) Ona je i početna točka u komunikaciji s vanjskim svijetom, Ona za dijete znači sposobnost slijeđenja tuđeg pogleda na nekom predmetu/osobi ili geste pokazivanja, Ona znači i sposobnost skretanja pažnje odraslih na željene aktivnosti, Kao i sposobnost donošenja i pokazivanja predmeta s željom da se podijeli iskustvo,

22 5. Združena pažnja Split Županija DA začetak NE ∑ 25 4 2 31 15 8 23 40
1. Split 25 4 2 31 2. Županija 15 8 23 40 10 (18%) 54

23 6.Gesta pokazivanja Split 23 8 31 Županija 15 38 16 (30%) 54 DA NE ∑
1. Split 23 8 31 2. Županija 15 38 16 (30%) 54

24 Značaj predgovornog razvoja: razvoj igre (d¹)
Viša razina kombinatoričke igre znak je boljeg govornog razumijevanja i povezan je s ranijom pojavom govora (Bloom, 1993.), uredna progresija do simboličke igre, znak je urednog kognitivnog razvoja (simboličke sposobnosti)- temelj za razvoj jezika, Izostanak progresije igre tijekom 2. godine znak je za rani – preventivni logopedski tretman s ciljem poticanja razvoja kombinatoričke i simboličke igre (Ljubešić, )

25 7. Simbolička igra Split 14 17 31 Županija 13 10 23 27 27 (50%) 54 DA
NE ∑ 1. Split 14 17 31 2. Županija 13 10 23 27 27 (50%) 54

26 Značaj predgovornog razvoja: razumijevanje riječi/govora (c)
RAZUMIJEVANJE RIJEČI prethodi urednom razvoju produkcije riječi ( 2. godina), Ono predstavlja krunu razvoja djetetove senzorike (slušanja, gledanja) i (rečene) združene pažnje, Razumjeti riječ znači razumjeti je nezavisno od situacije, Najmanje napreduju u porastu riječi djeca koja imaju najslabije razumijevanje.

27 8. Razumijevanje govora 1. Split 13 18 31 2. Županija 12 11 23 25
DA NE ∑ 1. Split 13 18 31 2. Županija 12 11 23 25 29 (54%) 54

28 9. Rečenica 1. Split 14 17 31 2. Županija 3 20(-3) 34(63%) 51 (-3) DA
NE ∑ 1. Split 14 17 31 2. Županija 3 20(-3) 34(63%) 51 (-3)

29 10. Terapija * Log/v Log/p Log* Re/v Re/p Re* ∑ 1. Split 2/16 ______
18 9 2 5 33* 2. Županija 12 3 4 24* 14/30 11 57*

30 Umjesto zaključka (1/2) Projektom je obuhvaćeno nešto više od polovice djece predškolske dobi (7.500), što je s ostalima? Broj djece usporena jezično-govorna razvoja (UJGR) raste iz godine u godinu; sadašnji broj od 54 djece odnosu na < 48%) Riječ je uglavnom o dječacima (81%), Jaslični program pohađa 46 % ispitanika,

31 Umjesto zaključka (2/2) Združenu pažnju nema 18% (10/54)ispitanika,
Gesta pokazivanja izostaje kod 30% (16/54) ispitanika, Simboličku igru nije razvilo (50% (27/54) ispitanika, S razumijevanjem govora ima poteškoće 54% (29/54) ispitanika a nerazvijenu rečenicu 63%(34/54) ispitanika, Ako je izostajanje simboličke igre kriterij za ranu logopedsku terapiju (Ljubešić, 2005.)… tada…

32 H V A L A N A P A Ž N J I !